Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 145
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Reakcije medija

Krležini Glembajevi prvorazredna teatarska senzacija u Beogradu

Ansambl beogradskih Glembajevih
arhiva VL
06.02.2011.
u 10:58

Uspjehu predstave svjedoči i podatak, koji donosi Blic, da je rasprodano svih šest izvedbi tijekom velječe, ta de se 400 zainteresiranih nalazi na listi čekanja za ulaznice

rležini Glembajevi su postali prvorazredna senzacija u Beogradu i Srbiji. I to ne samo teatarska.  Premijera predstave u beogradskom Ateljeu 212 okupila je 4.veljače srpsku društvenu kremu - na predstavi su bili ministar kultura Srbije Nebojša Bradić, brojni istaknuti glumci i redatelji, direktori srpskih kazališta, ali i predstavnici diplomacije. Srpski mediji javljaju da je premijera bila prvorazredni i događaj i to ne samo za Srbiju nego i za cijelu regiju.

Izvještaji srpskih medija ističu da su se Glembajevi vratili na beogradsku pozornicu nakon punih 38 godina kada je na scebni Narodnog pozoriša ulogu Ignjata Glembaja tumačio velikan srpskog (i jugposlavenskog) glumišta Ljuba Tadić. Pišući o Krleži nazivaju ga najplodnijim hrvatskim piscem svih vremena te citiraju njegov stav  da pisci  ne smiju biti samo umjetnici, već trebaju biti i savjest svog vremena i glasnogovornici humanizma. Glas Srbije u kritici predstave kaže da su Glembajevi najznačajniji komad napisan u Jugoslaviji.

Hvale predstava koju je režirao Jagoša Marković, a od glumaca su posebno istaknute kreacije  Nikole Ristanovskog - prvaka Makedonskog narodnog teatra - u ulozi Leona Glembaja, Borisa Kavace, koji tumači bankara Ignjata  Glembaja i Anice Dobre, srpske glumica s respektabilnom europskom karijerom, u ulozi barunice Castelli. Uz to B92 ističe današnju aktualnost Glembajevih, te navodi da predstavi zahtjeva  ozbiljnu koncetraciju, zbog specifičnog Krležinog jezika. No, tu konstataciju slijedi i ozbiljan kompliment cijeloj utorskoj ekipi Ateljaa 212 da predstav drži pažnju gledatelja puna dva sata, bez pauze.

Kokan Mladenović, ravnatelj Atelja 212 je za Blic rekao da su upravo Glembajevi  "borba protiv pošasti lošeg ukusa koji je zavladao srpskom svakodnevicom".

O uspjehu predstave svjedoči i podatak, koji također donosi Blic, da je rasprodano svih šest izvedbi tijekom velječe, ta de se 400 zainteresiranih nalazi na listi čekanja za ulaznice.  

Komentara 23

DU
Deleted user
12:25 06.02.2011.

srbi i dalje bacaju cvijeće na tenkove

OB
-obrisani-
12:47 06.02.2011.

Dodao bih da se radi o kontradikciji.....nećem nemogućem, kada se kaže \"ministar kulture srbije\".......to je isto kao kada bi kazali npr. užarena kocka leda....... Dakle, \"srbijanska kultura\" je nešto što ne postoji i nije realno očekivati da će se ikada pojaviti....stoga, kritike za verbalnu eskapadu......

OB
-obrisani-
17:20 06.02.2011.

U zatvoreničkom logoru u Nišu tijekom rata u Hrvatskoj, JNA je držala između 700 i 1200 hrvatskih civila i vojnika, a ne 400, kao što je objavljeno u srbijanskim medijima, tvrdi Zadranin Milan Palada (56) koji je četiri godine proveo robijajući u srbijanskim logorima. Najprije dvije godine u kaznionici u Nišu, a zatim dvije godine u Sremskoj Mitrovici, iz koje je krajem 1993., čak godinu dana nakon što je ta zloglasna kaznionica “službeno” prestala djelovati, uspio spektakularno pobjeći! Palada nam se obratio nakon što je Balkanska regionalna istraživačka mreža (BRIN) objavila da je nekadašnja JNA u Nišu držala zatočeno 400 hrvatskih civila i vojnika te da je najmanje jedna osoba pritom preminula. Špalir batina - Jedne noći sredinom studenoga 1991. u niški su zatvor počeli stizati autobusi sa zarobljenim Hrvatima iz istočne Slavonije i Vukovara. Bilo je deset do petnaest autobusa. Gledao sam ih s prozora, bilo je žena, djece, tek tu i tamo pokoji mlađi muškarac. Na izlazu iz autobusa dočekao ih je uobičajeni “špalir” psovki, udaraca i batina. Svaki dan su prolazili saslušanja i mučenja, prisjeća se Milan iako se, kaže, ne voli vraćati u taj “film”. - Nakon što su žene i djecu odvojili od muškaraca, jedan čuvar je stao pokraj vrste u kojoj su bile žene, okrenuo se prema zatvorenicima na prozorima i povikao: “Evo vam hrvatskog mesa da se ‘ispraznite’.” Ne znam koliko je zarobljenika likvidirano i gdje su ih vodili, ali se po zatvoru govorilo da su završavali na poligonu niških specijalaca, kazuje Milan. Ubrzo je iz Niša prebačen u kaznionicu u Sremskoj Mitrovici gdje je opet svjedočio dolasku zarobljenih Hrvata nakon pada Vukovara. I sam je prolazio užasne torture i mučenja, no to je, kaže, bilo ništa prema onome što su prolazile zarobljenice, a među njima vukovarska heroina Manda Marić i liječnica Vesna Bosanac. Silovane žene - Često smo puta slušali čuvare i zatvorenike Srbe koje bi čuvari noću puštali da upadaju u te sobe i siluju, iživljavaju se. Bilo je tužno gledati sve te žene, djevojke, neke možda još samo djevojčice, kako u dronjcima stoje na prozorima. Nikakvu odjeću nisu dobivale, govori Milan. Dok je mogao, dodaje, pomagao je doktorici Bosanac čija je soba bila u zgradi iznad njegove. Ona bi noću spuštala konop do njegova prozora, a on bi joj tako slao cigarete, žigice, komprese od gaze koje bi ukrao u ambulanti, lijekove, pa i hranu kad bi se došlo do nje. Ipak, najteže se sjeća razdoblja kada je bio raspoređen na poslove čišćenja prostorija u kojima su bili saslušavani hrvatski zarobljenici. Zašto su baš njega izabrali za taj posao, ni danas mu nije jasno. - Nakon saslušavanja, najprije sam s poda sobe morao oprati krv. Krvi je uvijek bilo. Ponekad bismo u lokvama krvi nalazili komade kostiju lubanje, dijelova mozga. Jednom sam usred sobe za saslušanje naišao na četvrtinu ljudske glave, s kosom, i gotovo cijeli mozak. Užas, zgrozio sam se. Jednog je dana tako bio poslan da čisti ambulantu. Zidovi ambulante bili su često obloženi smotuljcima od deka. Iako je naslućivao što bi moglo biti unutra, jednog je dana iskoristio trenutak dok je čuvar bio na hodniku i odmotao jednu deku. Iz nje je ispao ljudski leš. - Izbrojio sam ukupno 40 leševa, kazuje Milan Palada, kojemu hrvatske vlasti nisu nikad priznale status civilne žrtve Domovinskog rata. ---------------------------------------------------------------------------------------------------- jedan od DOKAZA O TRGOVINI S LJUDSKIM ORGANIMA IZ SRBIJE --ZRTVE TE BOLESNE NACIJE SRBIJE SU BILI HRVATI--ZENE -DJECA-CIVILI -ZAROBLJENI VOJNICI -----UN--SUTI KO KURVA O TOME:::::.....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije