Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 26
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
08.05.2024. u 16:52

Glumica, redateljica i producentica u seriji tekstova za Večernji list kroz praktične primjere i "upute za korištenje" uvodi nas u način funkcioniranja nezavisne kazalište scene

„U kulturnom sektoru, a posebno u civilnom društvu, prevladava projektna logika nestabilnog, ali i nedostatnog financiranja, zbog čega su mnoge organizacije ovisne o mnogostrukim izvorima prihoda. Tržište je nerazvsxijeno, prostorni i drugi resursi su neadekvatni, nedostatni... Predstavnici organizacija i većina onih koji su angažirani u organizacijskom i programskom radu zaposleni su privremeno, angažirani povremeno, nerijetko na nepuno radno vrijeme, potplaćeni su, ponekad i neplaćeni za svoj rad, a radni zadaci se prelijevaju u slobodno vrijeme. Temeljna se egzistencija osigurava radom na više poslova u više organizacija, a čak i kod poslodavaca u drugim sektorima, ili zahvaljujući obiteljskoj potpori. Rekla bih da su se ekonomija iscrpljivanja, ekonomija zamora, ekonomija trošenja, pa čak i samoizrabljivanja nametnule kao standardna strategija preživljavanja.“

Ovim riječima je predsjednica Zaklade Kultura nova Dea Vidović otvorila Prvi forum Zaklade Kulture nove u okviru participativnog procesa za pravedne prakse. Iskreno, meni je odahnulo da to netko VIDI. U neovisnom kulturnom sektoru često se toliko upregnemo da ne stignemo dići nos iz vlastitog posla i vidjeti da smo samo jedni od mnogih u istim radnim uvjetima. Odnosno, u istom sosu. Ako ste, kao i ja, već duže vrijeme uživatelj svih neugoda i nepogoda koje prekarni rad donosi, možda je vrijeme da zajednički promislimo što bi bile pravedne prakse u našem poslu. Pod kojim uvjetima želimo raditi, za koje novce i koje benefite. Zaklada Kultura nova je na svoju web stranicu postavila neke materijale koji vam mogu služiti kao početak bavljenja ovom temom: https://kulturanova.hr/pravedne-prakse/, a među njima i link na snimke dosad održanih foruma. Preporučujem vam i rad dr.sc. Jake Primorac „Od projekta do projekta“ na temu rada i zaposlenosti u kulturnom sektoru koji je 2021. godine objavila udruga BLOK.

Dakle – kakve si uvjete rada želite osigurati? 

Rad od doma – za i protiv

Što da vam kažem, ja još uvijek tonu posla obavljam od doma. U suvremenom svijetu su nam svima priroda poslova koje radimo, internet i društvene mreže poremetile fokus i koncentraciju. Prva priznajem da nemam kapaciteta za fokusirano i efikasno u kontinuitetu odraditi puno radno vrijeme. Nakon dva sata pisanja neke natječajne prijave paše mi protegnuti noge, staviti veš da se pere i ručak da se dinsta na laganoj vatrici. Kuhanje je moja tiha strast. Pa onda opet radim dva sata, obavim neke telefonske dogovore, isplate honorara isl. pa ispružim noge na kauču i pojedem ručak gledajući neku dobru seriju. Pa opet radim dok nije vrijeme za pokupiti dijete iz vrtića. Zvuči sjajno.

Budimo realni, onda opet radim popodne i završavam nedovršene poslove dok dijete gleda crtić. Pa opet radim kad dijete zaspe jer nisam napisala natječajnu prijavu do kraja. Tako to bude kad si uzmeš pravo na poštenu pauzu za ručak.

Sve, naravno, funkcionira samo kad dijete ide u vrtić. Prva prehladica, dijete doma, obavim 20% zadataka s to-do-liste. I tako danima. Bolesno dijete naravno znači i umor i neispavanost s kojima onda uđem u novi radni tjedan kad se malecka konačno vrati u vrtić. A u tom radnom tjednu onda radim 200% da sve nadoknadim.

Kad ste poduzetnik, posla uvijek ima. Čak i da nekim čudom, s velikim zadovoljstvom, iskrižate cijelu to-do-listu za taj dan, uvijek možete planirati buduće projekte, dorađivati strategije, educirati se na bezbroj dostupnih online edukacija (tome ću posvetiti jedan budući blog)… Zato je važno sam si organizirati strukturu posla i radnu rutinu.

Opcije „ureda“

U većim sredinama sve je veća ponuda coworking prostora u kojima kao freelancer možete iznajmiti stol za rad, no s budžetima u kulturnom sektoru, nisam sigurna koliko vam je to isplativo.

Stara dobra alternativa su knjižnice. U pravilu imaju prostor čitaonice u kojem se laptopom možete spojiti na wifi i raditi u miru. Mene to uvijek malo baci u studentsko doba kad sam bubetala povijest umjetnosti u NSB-u i u pauzi uživala u kavi na krovu. Za pisanje prijava na natječaje, knjižnica je the mjesto.

Što ćemo s danima kad ima puno telefoniranja? Moj izbor je uobičajeno padao na slastičarnice – nisam pušač, a nepušački bircevi u Zagrebu se traže kao voda u pustinji. Mislila sam da je to prihvatljivo mjesto i za Zoom sastanke dok pored mene nije sjela šesteročlana obitelj od kojih je četvero bilo u rasponu od 1 do 9 godina. Pa ti probaj potencijalnom partneru na europskom natječaju objasniti svoju umjetničku koncepciju dok ti klinci na ekranu skaču iz glave. Od tada Zoomove ipak ostavljam za mirnije prostore. Uz to, ako ostanem raditi po par sati, kavica, pa kolačić, pa sokić… na kraju pošteno platim taj „slatki ured“.

U nekom trenu trebat će vam ured, ako ne ranije, kad posao dovoljno naraste da dođe vrijeme za prvog zaposlenika. Okrenite se dostupnim javnim prostorima, gradskim i državnim. Ukoliko ste za svoje programe već dobili financiranje svog grada ili Ministarstva kulture i medija, znači da ste prepoznati kao javna potreba u kulturi. To vam daje legitimitet da tražite od lokalne samouprave prostor za obavljanje djelatnosti. Brojni gradski i državni prostori zjape prazni i vape za stavljanjem u funkciju i održavanjem. Pokucajte na vrata općine, gradskog odjela za kulturu ili društvene djelatnosti, pitajte ima li prostora koje bi vam mogli dati na raspolaganje na barem nekoliko sati u tjednu. 

Prostor za održavanje programa

Za svoje programe za početak vam je najjednostavnija opcija dogovarati partnerstva s ustanovama u kulturi koje imaju svoj prostor, zaposlene ljude, potrebnu infrastrukturu i tehničku opremu. Po manjim sredinama brojni su Centri za kulturu i Pučka otvorena učilišta koji imaju dvorane u kojima svoje programe možete prezentirati besplatno ili za simboličan iznos (u odnosu na realnu ekonomsku cijenu prostora). U Zagrebu vam se nude opcija suradnji sa Centrima za kulturu, ali i prijava za korištenje slobodnih prostora mjesnih odbora. Na web stranicama Grada Zagreba imate popis gradskih četvrti: https://aktivnosti.zagreb.hr/gradske-cetvrti-19/19, unutar svake od njih popis mjesnih odbora od kojih se sastoji, a pod svakim mjesnim odborom raspored korištenja prostora. Prednost ćete uvijek imati ukoliko se prijavite za prostor u gradskoj četvrti i mjesnom odboru na čijem području djelujete. Zavirite, vidite odgovara li vam nešto od slobodnih termina, prijavite se. U gradskoj četvrti će vam dati formular za prijavu, popunite, predate u pisarnicu i čekate rješenje. Nemate što izgubiti.

Na vrijeme mislite na to da vam negdje treba stajati i sve potrebno za održavanje programa, od tehničke opreme do samih elemenata programa (scenografija, slike, instrumenti, snimke itd), a i računovodstveni fascikli koje vam je zakonska obveza čuvati desetljećima. I za to možete tražiti pomoć od lokalne samouprave, ili naći neki adekvatan prostor koji ste u mogućnosti financirati sami. Ja imam sreće da imam slobodnu garažu i s time sam računala kad sam pokretala svoje Tragače.

Što se iznajmljivanja prostora tiče, za to sami morate odlučiti koliko „zaleđe“ imate iz privatnih financija i s kolikim prihodima računate. U svrhu održavanja likvidnosti možete napraviti pozajmicu osnivača ako zaškripi, no pitanje je kad ćete si je moći vratiti, ili ćete prije toga morati napraviti još jednu. Naravno da morate vjerovati u svoju viziju i u svoj rad, inače ne biste ni kretali u ovu priču, no oko prihoda koje očekujete morate stajati čvrsto na zemlji. Koliko je vaš proizvod komercijalan, koliko mu je potencijalno tržište, imate li na njemu već neke kontakte na tržištu ili krećete iz nule? Kreativne radionice mogu biti dobar izvor prihoda, ali imate li polaznike za njih i kako ćete ih osigurati? Ljubav prema umjetnosti je super, ali poduzetništvo u kulturi znači da ste dio tržišne ekonomije kao i svaki drugi poduzetnik. Imate PROIZVOD koji želite plasirati na TRŽIŠTE i od njega ZARADITI dovoljno da si osigurate barem pristojnu egzistenciju. To vam uvijek treba biti prva pretpostavka. 

Strukturirajte radno vrijeme

Kad ste sam svoj šef, a posao tek kreće, vrlo lako nekoliko dana proleti bez da gotovo išta obavite. Nitko vam ne puše za vratom i gleda koliko ste odradili, čini vam se da sve što ste planirali u tri dana stignete u jednom ako budete koncentrirani i efikasni, a vjerojatno sastrane još i odrađujete neke honorarne poslove jer vam vlastiti još ne donosi dovoljne prihode.

Otkrit ću vam jednu tajni koja zvuči glupo i samorazumljivo, ali ustvari ju je lako previdjeti – nećete zaraditi više nego radite. To može proći u javnim službama – sve nas bole mnogi uhljebi koji dođu na posao, provuku karticu, provedu radno vrijeme na igricama na kompjuteru i društvenim mrežama i odu doma, a plaćica idući mjesec uredno sjedne u džep. Vama neće. Ako hoćete plaću kao da radite 8 sati, počnite raditi 8 sati.

Struktura posla ne mora vam biti fiksna, ali neke radne navike odredite odmah u startu. Prvi dan u mjesecu skupljam sve papire od prošlog mjeseca i nosim ih u računovodstvo. Honorare uplaćujem do 10. u mjesecu. Ponedjeljkom dogovaram i odrađujem sastanke, utorkom i srijedom se bavim distribucijom, četvrtkom tražim sufinanciranja/sponzore/donatore, petkom vodim radionice. Ili svaki dan sve od navedenog radim po dva sata. Ponedjeljkom sam na sastancima gdje god treba, utorkom i srijedom radim od doma, četvrtkom i petkom u knjižnici. Kako god vam paše. Ali dobro je imati strukturu. Držat će vas u fokusu na posao i dati vam osjećaj efikasnosti.

Postavite konkretne financijske ciljeve

U kulturnom poduzetništvu možete biti direktor, ali ne očekujte direktorsku plaću, barem ne neko dulje vrijeme. Istraživanje Iskustva i uvjeti rada u neprofitnom sektoru koje je među organizacijama civilnog društva u Republici Hrvatskoj proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa sindikatom SKUPA, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske i Zakladom Friedrich Ebert od srpnja do rujna 2023. godine pokazalo je da je dvije trećine sudionika/-ca istraživanja imalo plaću do 1050 eura, a gotovo trećina ispod 800 eura. Za usporedbu, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2023. iznosila je 1163 eura.

Odredite koje prihode želite ostvarivati u kojem roku. Želite li u roku dvije godine imati dovoljno da se samozaposlite na minimalac? Ili ste samostalni umjetnik pa se ni ne planirate zaposliti, ali biste rado imali nekoga za operativu da vama ostane kreativa? Želite li otvarati radna mjesta ili vam više odgovara imati honorarne suradnike?

Sve ciljeve koje si sad postavite možete mijenjati tijekom vremena, naravno, ali pomoći će vam da sami evaluirate svoj rad i postignuća i stavite ih u realne okvire. Možda ste optimist i ide puno teže nego ste očekivali. Možda ste pesimist pa ste ugodno iznenađeni kako dobro i lako kreće.  

 

Gdje želim biti za pet godina

Ovo je popularno pitanje na razgovorima za posao, a ako ste sam sebi poslodavac, onda ga trebate postaviti sami sebi.

Tona self help literature oslanja se na moć vizualizacije. Priznajem da si tonu ciljeva nisam zacrtala dovoljno rano u procesu jer sam htjela „vidjeti kako će ići“… Znala sam da neće biti dovoljno novaca za sve pa nisam htjela maštati o nečemu što je predaleko ili uopće nije realno. Što je tu krivo? Nisam si odredila točku u vremenu do koje želim nešto ostvariti, niti što ću promijeniti ako to ne ostvarim u zadanom roku. 

Cilj je točka u kojoj želite biti nakon nekog vremenskog razdoblja. Ako znate koji je, sažimate vrijeme do njega jer ne rasipate fokus i energiju na sto usputnih stvari koje samo iskaču otposvuda.

Recimo, moja banka mi svako toliko pošalje neki upitnik koji moram ispuniti jer će mi inače zablokirati račun. Daju mi za to dva mjeseca. Onda ja preletim preko tog upitnika, pola pitanja ne razumijem (wtf je stvarni vlasnik i kakav je onda nestvarni???), kužim da je to neki pokušaj da utvrde perem li lovu preko svog kazališta, skužim da nije ništa hitno, posvetim se drugim stvarima i upitnik ostane ispod hrpe pošte novijeg datuma. Dođe prva opomena. Pa dobro, budem, eto, samo što nisam. Dođe druga opomena. Evo, evo, znam, sad ću, selim po to-do-listi iz tjedna u tjedan. Dođe treća opomena – ako nije predano u roku 8 dana zablokirat će kazalištu račun. Sr---. Ok. Konačno nazovem službu za korisnike da mi objasni nekoliko nepoznanica i shvatim da mi treba 15 minuta za ispunjavanje slavnog upitnika jer se pola toga odnosi na veće subjekta (ne moram crtati organigram za neprofitnu organizaciju bez zaposlenika jupiiiiiii). I onda trčim na poštu i šaljem ga kurirskom službom da ne bi bilo nismo znali. Eto.

I takvih sto stvari koje vam iskaču pod nogama na putu prema cilju. Još onda ako je taj cilj nejasan i maglovit… put samo postaje sve duži i duži.

Dakle – gdje želite biti za pet godina?

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije