U Hrvatskoj je u osam mjeseci ostvareno 75 milijuna turističkih noćenja ili oko 8 milijuna više nego lani, a takvi rekordi rezultat su rada svih zaposlenih u turizmu te sinergije javnog i privatnog sektora na čemu se temelji i program za turizam Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) koja, kako tvrdi, ima rješenja i za daljnje povećanje konkurentnosti turizma.
Poručili su to u četvrtak na konferenciji za medije aktualni tehnički ministar turizma Anton Kliman i predsjednik HDZ-ovog Odbora za turizam Gari Capelli složivši se i u ocjeni da je turizam iznimno važan za Hrvatsku i njezino gospodarstvo te da ima još prostora za jačanje tog sektora, povećanje investicija i prihoda od turizma, ali i kvalitete ponude i sadržaja.
Iznoseći glavne HDZ-ove smjernice za turizam istaknuli su povećanje konkurentnost turizma što planiraju uz ostalo jačim razvojem kontinentalnog te pogotovo zdravstvenog turizma, nastavkom investicija te zapošljavanjem novih 15 tisuća radnika u tom sektoru u četiri godine.
Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
Kolovoz rekordan sa 29,6 milijuna noćenja
Ministar Kliman naglasio je da je ovaj kolovoz srušio sve rekorde s ostvarenih 29,6 milijuna turističkih noćenja, što je za oko 2,3 milijuna noćenja više nego u lanjskom kolovozu, a rekordnih je i ukupno prvih osam mjeseci ove godine sa 75 milijuna noćenja ili čak oko 8 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine.
"Sve brojke ove sezone potvrđuju da smo dobro prepoznali trendove i znali s njima upravljati, a zahvaljujem i svima koji su radili u turizmu, od sobarica, recepcionera, kuhara i svima drugima, kao i radnicima u prometu, trgovini i drugima na izvrsno odrađenoj sezoni", rekao je Kliman podsjećajući da je Ministarstvo turizma zadnjih mjeseci radilo na brojnim projektima, od kojih je posebno izdvojio dva - CROkarticu koja je ušla i u izborni program HDZ-a te rekategorizaciju privatnog smještaja s ciljem ujednačavanja standarda kvalitete.
"CROkartica jest inicijalno turistički projekt, no doseg je puno veći, jer osim što ima cilj povećati domaći turistički promet i kontinentalni turizam, vjerujem da će njezino uvođenje omogućiti i razvoj turizma pa i jedan novi optimizam pogotovo u Slavoniji, Lici i drugim kontinentalnim regijama", poručio je Kliman.
Uvjeren je da će taj projekt buduća Vlada na čelu, kako je kazao, s premijerom Plenkovićem vrlo brzo staviti na dnevni red i usvojiti, a slično vjeruje i za projekt rekategorizacije privatnog smještaja s ciljem standardiziranja kvalitete, a time i boljeg nastupa na tržištu kroz povoljnu kreditnu liniju HBOR-a s maksimalnom kamatom do 4 posto, uz rok otplate na 8 godina i druge povoljne uvjete.
Zdravstveni turizam produljuje sezonu na cijelu godinu i donosi dodatnu vrijednost
Capelli, koji je i gradonačelnik Malog Lošinja, naglasio je dobru suradnju Ministarstva turizma i HDZ-ovog Odbora za turizam koji je izradio program za jačanje turizma, u sklopu kojeg je i dodatno zapošljavanje 15 tisuća novih radnika u turizmu u iduće četiri godine.
"To je moguće uz međuresorsku suradnju i nastavak investicija kojih će zasigurno biti dosta i koje će po završetku tražiti nove radnike. Vjerujemo da ih se dosta za turizam može dobiti i prekvalifikacijom iz redova sada nezaposlenih, ali i promjenama u strukovnom obrazovanju", kazao je Capelli.
Poručio je i da je cilj u turizmu smanjiti broj sezonaca i povećati broj zaposlenih na određeno (za stalno), kao i porezno stimulirati one koji u turizmu rade cijele godine.
Tome bi dosta mogao pridonijeti i zdravstveni turizam koji je označio velikim potencijalom i za investicije, jer on može raditi cijelu godinu i u svim dijelovima Hrvatske, te privući i 'brown' i 'greenfield' investicije.
"Već sada u Hrvatskoj ima spremnih bar pet-šest projekata zdravstvenog turizma i investicije od oko 400 milijuna eura", kazao je Capelli ističući i primjer Malog Lošinja gdje su dovršene gotovo sve pripremne radnje za početak obnove i gradnje zračne luke na tom otoku s vrijednosti od 30 milijuna eura, te drugih pratećih objekta što ukupno investicije 'diže' na oko 150 milijuna eura.
>> Završila dinamična debata Bojana Glavaševića i Zlatka Hasanbegovića. Evo kako je protekla
Treba osposobiti inspektore koji bi zatvarali "apartmane" koji više liće na čumez. Nema umivaonik u kupatilu, do WC školjke jedva se progura pored perilice rublja, do pola kade je neka daska na kojoj gosta doćekaju desetci otvorenih bočica od šamponaa i gela za tuširanje. U frižideru je spremljena krema za sunčanje. Ormari skroz puni sa stvarima od vlasnika. Po ladicama pokvareni krumpir i luk. Na stropu nema niti jedna čitava lampa ili luster već samo gole žarulje. Uhvati tavu u ruke od masnoće zaljepi mu se za ruke. Nemaju kuda smeće odlagati a vlasni8k nije ostavio vreće. To košta na dan 50,00€ pa uživaj. Vašno je da imaju na vratima naljepnicu oznake apartmana sa 3 zvijezdice a zavrijedi minus 3.