Ono što se zadnjih tjedana, pa i mjeseci, moglo pretpostaviti, statistika je samo potvrdila. Godišnja inflacija u veljači iznosila je, naime, 3,3 posto, što je najviše u zadnje tri i pol godine. Rast cijena u drugoj polovici prošle i u početku ove godine tako je očito "napumpao" inflaciju do njezine najviše razine.
Povećanje indeksa potrošačkih cijena posljedica je prije svega mjesečnog i godišnjeg porasta cijena prehrane i bezalkoholnih pića koje su u odnosu na siječanj porasle 2,8 a u odnosu na isti mjesec 2004. godine 4,5 posto.
Najvišu godišnju stopu rasta cijena zabilježila su tekuća goriva, 27 posto, što je posljedica povećanja cijena naftnih derivata pod utjecajem događaja na svjetskim tržištima sirove nafte.
Suprotno općim kretanjima, cijene odjeće i obuće pale su u odnosu na veljaču 2004. godine 2 posto. Analizom po kategorijama potrošnje može se zamijetiti da su u veljači prema siječnju cijene proizvoda više 1,4 posto, dok su cijene usluga zabilježile blagi rast od 0,3 posto.
Umjesto utjehe, treba reći i to kako na godišnjoj razini i cijene usluga bilježe zamjetniji rast od 3,3, a proizvoda 3,2 posto. U odnosu na kraj 2001. godine najviše su poskupjele bolničke usluge, i to čak 188 posto, a povećanje cijena svih zdravstvenih usluga i proizvoda iznosilo je 23,4 posto.
Komunalne usluge i opskrba vodom poskupjeli su nemalih 33 posto u istom razdoblju. Hrvatska je tako izgubila primat zemlje koja je još od travnja 2004. imala najnižu inflaciju od zemalja regije. Češka je u to vrijeme imala 1,7 posto godišnje stope inflacije, a ispred nas je i Slovenija sa 2,6 posto.
Analitičari smatraju da je izraženiji rast cijena na početku 2005. godine bio očekivan te da je to posljedica prošlogodišnjeg povećanja cijena nafte i naftnih derivata, odnosno rasta proizvođačkih cijena iz drugog dijela godine.
U cijene nekih proizvoda, primjerice mesa i povrća, ugrađeni su i strukturni problemi s kojima se nose njihovi proizvođači, ali i vremenske prilike.
Analitičari su ipak skloni tvrdnji da rast inflacije nije ništa neočekivano te da se mogao i predvidjeti. Riječ je, kažu, tek o jednokratnoj sezonskoj pojavi. S druge strane, kretanje se nekih cijena jednostavno ne može pretpostaviti.
Primjerice, cijena goriva koje ovise o kretanjima cijene nafte na svjetskom tržištu. Trenutno, cijene nafte na svjetskim tržištima dosežu rekorde, a analitičari procjenjuju da će i krajem godine biti oko 50 dolara po barelu. To znači da značajnog pojeftinjenja nafte i naftnih derivata neće biti, vjerojatnije je očekivati stagniranje cijena ili minimalna poskupljenja.
A ove bi godine, sukladno novom zakonu, prema kojem će za određivanju cijene grijanja jedna od najbitnijih stavki biti cijena goriva, moglo pokupjeti i grijanje.
Procjenjuje se da bi primjenom novog sustava grijanje moglo poskupjeti između 15 i 30 posto. Koliko to "uzbuđuje" zastupnike, vladajuće i oporbene, govori i činjenica da ih je u jednom trenutku u sabornici raspravi nazočilo samo četvero, a glasovanje se nije moglo provesti jer nije bilo kvoruma.
Ono što građane svakako brine jest paralelno smanjenje standarda koje, s obzirom na poskupljenja, možemo promatrati već na dnevnoj razini. Tako, primjerice, potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata pokazuje da je četveročlana hrvatska obitelj u siječnju mogla pokriti samo 70 posto minimalnih životnih troškova, a obitelji s djecom školske dobi tek 46 posto.
Prosječna košarica za siječanj, koja uključuje troškove prehrane, higijene, odijevanja, stanovanja, prijevoza i kulture, iznosila je 6205 kuna, što je 0,57 posto manje nego u prosincu, pokazuje izračun NHS-a.
Prosječna plaća isplaćena u prosincu iznosila je 4352 kune i bila je dostatna za pokrivanje 70,13 posto troškova, što je 3,99 posto više nego prethodnog mjeseca.
Kresanje javne potrošnje i usklađivanje iznosa mirovina sa zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda ne ostavljaju nadu da bi tekst s istom temom krajem godine mogao biti optimističniji.
Otvori KEKS Pay
