Katastrofa! Trinaest godina radili smo na tome, promijenili šest konzultanata i ulupali milijune državnog, osobnog i županijskog novca, a onda nas Slovenci zadnjeg dana odluče šokirati i na zatraženu zaštitu slavonskog kulena u EU ulože prigovor – bijesan je tajnik udruge Slavonski domaći kulen/kulin Andrija Matić. Na poziv iz Ministarstva poljoprivrede kako je i zaštita zemljopisnog porijekla slavonskog kulena “zapela” na Slovencima, čime je nastavljen “nesretan” niz od terana, preko istarskog pršuta i varaždinskog zelja, u udruzi su prvo mislili da se šale.
– Baranjski je kulen bez problema prošao kod Mađara – objašnjava Matić, tako da je slovenski prigovor na slavonski, koji u iduća dva mjeseca moraju i pismeno obrazložiti Europskoj komisiji, odjeknuo kao grom iz vedra neba. Da sve bude nevjerojatnije, hrvatska strana na čelu s Ministarstvom poljoprivrede nema pojma ni što bi uopće Slovencima moglo smetati dok ih s time ne upozna EK – to što se riječi slavonski i slovenski razlikuju u slovu, to što će se kulen zvati i kulin, kako ga zovu i “po slovenski” ili su prigovorili tek zbog prigovora kako bi se zaštita slavonskog kulena, dok prođe sporu bruxellesku proceduru, odgodila još za godinu i više dana.
– Slavonski je kulen i za nekoliko klasa bolji od baranjskog jer se radi od domaćih svinja kod kojih se znaju i tri generacije unazad, a upravo smo se žestoko spremali i u marketing i već uspostavili prve kontakte s HNS-om. Naši slavonski dečki Olić, Mandžukić i Rakitić ionako su naši kupci i bili bi odlični u brendiranju i promociji slavonskoga kulena – tvrdi Matić ističući kako bi udruga u zaštitu brzo povećala sadašnju proizvodnju od 100 tona godišnje.
Tomislav Galović, čiji slavonski Kulin Galović gradi “samostalnu karijeru”, tvrdi kako Slavonci mogu biti mirni. Kod zaštite zemljopisnog porijekla štite se tradicija i običaji proizvodnje u određenoj regiji, na što su se i Slovenci pozivali pri zaštiti kranjske kobasice. Slavonski kulen u Sloveniji proizvode samo Celjske mesnine te je Galović još prije 10-ak godina tražio od slovenske vlade da ga u Deželi prestanu proizvoditi jer nema veze s originalom. No on se i danas prodaje pa ga ne bi iznenadilo da se upravo zbog tog jednog slovenskog proizvođača diže prašina, kako je to bilo i u slučaju istarskog pršuta.
– Prašina se diže samo za dobrim konjem. Ovo će na kraju biti dobra reklama i za Slavoniju i za slavonski kulen – uvjeren je Galović.
Europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS) jučer je prigovor Slovenaca na slavonski kulen, ali i na teran i varaždinsko zelje nazvao “teatrom apsurda slovenske politike” koji nanosi veliku štetu hrvatskim poljoprivrednicima.
>> Slovenci žele zabraniti i istarski pršut!
>> Nijedan proizvod s nazivom pršut ne može biti registriran bez našeg pristanka!?
dragi slovenci to sto vase djevojke vole hr. kulene ne znaci da je to vase.