“Hvala Putinu”, pišu ovih dana njemački mediji ističući kako su od ruskog embarga na uvoz mesa, ribe, mlijeka, voća i povrća iz EU tamošnji potrošači višestruko profitirali. Cijene hrane, tvrde, nisu bile tako niske mjesecima, još od početka godine. Nakon mlijeka, vodeći tržišni diskonter Aldi spustio je i cijene vrhnja, sira i maslaca, sokova, salate, rajčice, krumpira, bobičastog voća... 10 pa sve do 50 posto s obzirom na to da ih poljoprivrednici, koji sada nemaju izlaza prema Rusiji, prodaju u bescjenje. Rusija iz Europe uvozi 31,5% mesa, 42,6% mliječnih proizvoda i 32% voća i povrća u vrijednosti čak 12 milijardi dolara, gotovo 10% cjelokupnog izvoza članica Europske unije u Rusiju. Na zagušenom europskom tržištu cijene padaju iz tjedna u tjedan i, jednako kao i viškovi, prelijevaju se i na hrvatsko tržište, na kojemu prehrambena industrija već optužuje trgovce za damping.
Eskalacija uvoza
– Deflacija cijena u nas je započela znatno prije ruskog embarga. Traje već godinu i pol dana. Potrošači profitiraju, no to je opasna situacija koja ima odraza i na primarnu proizvodnju i prateću industriju i u konačnici može biti pogubna za domaću ekonomiju – tvrdi i Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, udruženja koje okuplja najveće igrače iz domaće mesne i mliječne industrije.
Za razliku od EU28, gdje su cijene hrane, prema podacima Eurostata, u posljednjih godinu dana pale 1%, u Hrvatskoj su niže i 2,3%, što je u odnosu na očekivanu eskalaciju uvoza od ulaska Hrvatske u Europsku uniju zasad mala brojka. No, u pojedinim kategorijama situacija je i te kako alarmantna, upozorava Bobetić.
Indikativno je, ističe, da je u srpnju ove godine u odnosu na lanjski srpanj, kad su pale zaštitne carine s EU, uvoz konzumnog mlijeka u RH rastao 19%, fermenata 4 te sireva 2% – tako da je udio svih vrsta sireva u srpnju u odnosu na domaću proizvodnju iznosio frapantnih 75%.
Svježeg goveđeg mesa uvoz je rastao 6%, dok je uvoz svih kategorija svinjskog mesa za oko 1200 tona nadmašio domaću proizvodnju, prema statistici klasiranja svinjskih trupova.
No potrošače očito manje zanima nekonkurentna i podcijenjena domaća proizvodnja. Zanima ih isključivo preživljavanje od mjeseca do mjeseca. Njemački maslac za 9,99 kuna naspram maslaca jednog domaćeg proizvođača za 16,99 kuna, koji se prodaje u sve više trgovačkih lanaca, znači uštedu od 41%. Slično je i s uljem za 7,99 kuna, koje je ne tako davno stajalo i 13,99 kuna, dok je gauda siru cijena drastično pala sa 39,99 na 29,99 kuna – 25%. Sir se danas uvozi za samo 2,6 eura za kilogram, što ne pokriva ni trošak sirovine. Kilogram pilećih prsiju bez kosti u jednom će hrvatskom diskonteru, najavljeno je, ovih dana prodavati za samo 36 kn/kg, dok kod domaćih proizvođača na tržnicama drži cijenu i 56 kn/kg. EU je u Rusiju u 2013. prodala sira za 985 milijuna eura, a mesa za 968 milijuna, za što sada treba naći nova tržišta kojima će uvaliti viškove, a trgovci se brane kako oni slijede samo želje potrošača – da prođu puno jeftinije.
Teško do izvozne dozvole
Njih se, tvrde, uopće ne tiče, što Hrvatska nema jasnu viziju i strategiju koja bi potrajala dulje od mandata jedne vlade. K tome, na zajedničkom, jedinstvenom tržištu EU, danas isključivo vrijedi princip učinkovitosti i konkurentnosti iako hrvatske mljekare tvrde kako su s PDV-om na sir i jogurt od 25% naspram slovenskih 9,5% u startu zakinuti. Veći EU igrači, što se već vidi kod svinjetine, okreću se Filipinima, Australiji... I naša mesna industrija počela je izvoziti u Hong Kong, dok se za mliječne proizvode spas traži na kineskom tržištu. Prije toga, međutim, treba ishoditi izvozne dozvole koje se znaju razvući i na tri godine – objašnjava Bobetić, dok se efekt ruskog embarga i plasman velikih količina roba po nižim cijenama, koja je prvotno bila namijenjena Rusiji, u nas tek očekuje idućih mjeseci.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina za slabu konkurentnost poljoprivredno-prehrambene industrije okrivljuje naš nepripremljeni ulazak u EU, kad je prestala svaka zaštita hrvatske proizvodnje. Usto, Europska unija nije učinila dovoljno da zaštiti hrvatske interese prema zemljama Cefte, na što se odnosila trećina prehrambenog i poljoprivrednog izvoza RH – kazao je Jakovina na konferenciji Snaga hrvatske hrane u Osijeku.
Hrvatska može proizvoditi vrhunske, ekološke proizvode koji bi bili dovoljni za potrebe naše zemlje, ali i potrebe ostalih zemalja EU. Sve što nam treba je sposobno vodstvo, a ne ovi što danas sjede u vladi.