Kada su prije dva tjedna objavljene proračunske smjernice za ovu i sljedeće godine, činilo se da će prihodna strana proračuna biti najkvalitetniji dio ovogodišnjih financija. Objava prijedloga proračuna otkriva, međutim, da u recesijskoj godini Vlada misli od tvrtki i građana naplatiti čak 3,5 milijardi kuna poreza više nego prošle godine – 64,5 milijardi kuna u 2012. prema 61 milijardu u 2011. godini. Danima prije objave prijedloga proračuna ministri su uvjeravali suprotno i tvrdili da porezne vratolomije u koje su se upustili – veći PDV i niži zdravstveni doprinosi – neće povećati ukupno porezno opterećenje u zemlji. Pritišće se, kaže, na potrošnju, da bi se otvorio prostor za investicije i nova radna mjesta.
>>Ukupni prihodi u milijunima kuna
Prodaja CO-a i HPB-a
Vlada, međutim, ove godine planira naplatiti 5,7% više poreza nego lani, što bi bilo ambiciozno i za doba kad BDP raste od 4 do 5%, a ne u razdoblju kad je ekonomija iscrpljena trogodišnjom oštrom krizom, a na pomolu je novi pad od najmanje jedan posto. Porez na dobit trebao bi proračunu donijeti dvije milijarde kuna više nego što se planiralo 2011. godine, iako nije jasno na koje se skrivene dobitaše računa jer dvanaest posto novog poreza na kapitalnu dobit ni izbliza ne može donijeti toliko.
Druga je mogućnost da su se Vladini stratezi već načelno dogovorili s bankama i telekomima, koji i inače ostvaruju najveću dobit u zemlji, da ove godine proračunu prepuste veći dio svog kolača, a država će im se revanširati iduće kad počinje primjena dijela zakona koji se odnosi na olakšicu za reinvestiranu dobit. Ambiciozno se računa i na povećanje prihoda od poreza na dohodak za petinu, iako ni tu nije jasno kako će se to ostvariti. Broj zaposlenih pada, smanjuju se plaće, najavljuju novi otkazi pa je potpuno nejasno kako se onda može računati na 20 posto više novca od poreza na dohodak.
Dio odgovora može biti u boljoj naplati i jačoj kontroli sive ekonomije, ali sklizak je to teren da bi računali s tako velikim brojkama. Vlada tako računa i na 10% veće prihode od raznih pristojbi, administrativnih taksi kazni, što znači da ubuduće treba ulaziti u automobile "s četverim" očima, paziti na rokove plaćanja i slično jer nije lako naplatiti 400 milijuna kuna više kazni i pristojbi. Iskusniji u izradi proračuna kažu da se Vlada u izradi proračuna i prezentaciji trebala uspoređivati s ostvarenim u 2011. jer već ima podatke, a ne s planom, pa bi se izbjegle neke nedoumice. Vladini su prognozeri ipak bili puno oprezniji kad je riječ o ključnim poreznim prihodima PDV-u i doprinosima. Iako ga dižu na 25 posto, računa se da će veći PDV donijeti samo 1,2 milijarde kuna više nego lani.
Financiranje deficita i refinanciranje duga, koji stiže na naplatu ove godine ne bi trebao biti problem ako se država uspije zadužiti za milijardu eura u inozemstvu. Prebacivanjem kompletnog tereta financiranja javnog duga na domaće aktere ostavilo bi privatni sektor bez kredita. Veliki financijski "bypass", u kojem će sudjelovati i HNB, već bi se danas trebao odigrati prodajom 700 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od dvije godine. HNB za tu prigodu neće smanjivati stopu obvezne rezerve, ali će taj dio uključiti u obračun minimalnih deviznih potraživanja.
Vlada očekuje i dvije milijarde kuna od prodaje Croatia osiguranja i HPB-a, no upućeni misle da država ne može dobiti milijardu kuna za HPB čak i da se riješi kompletnog udjela. Uostalom, tu banku više brine koliko će novi vlasnik (a Linić tu računa na mirovinske fondove i EBRD) unijeti svježeg kapitala u banku, nego koliko će država dobiti prodajom svog udjela. Neslužbene informacije kažu da bi kreditne agencije novoj Vladi mogle dati još tri mjeseca te da bi tek sredinom godine išle na preispitivanje kreditnog rejtinga kada će moći uzeti u obzir i prva ovogodišnja kretanja.
Procjena rejtinga
Fitch je bio u Zagrebu početkom veljače, a Moody's i Standard&Poor's dolaze drugi tjedan. Kad je riječ o rashodima, očekivalo se da će investicijski proračun ključnih izvanproračunskih fondova i javnih poduzeća (vode, ceste, energetska učinkovitost, audio) biti veći od lanjskih 4,2 milijarde kuna jer se cjelokupna Vladina projekcija BDP-a temelji na rastu investicija. No, taj je investicijski paket smanjen pola milijarde kuna, sa 4,2 na 3,7 milijardi kuna, pa nije jasno gdje se kriju ta ulaganja teška osam milijardi kuna. Osiguraju li EBRD i Europska investicijska banka nove kredite, oni se neće moći aktivirati bez državnih jamstava, što će također stvoriti dodatni pritisak na javni dug.
>>Kako su budžete isplanirala ministarstva koja su dobila najviše novca pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista
@ Wotan Vol baš nikako ne može napraviti sina.