Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Zašto Hrvatska ne voli zeleno: 'Kupiti električni automobil nije primjer zelene nabave'

Izvještaj EU objavljen još 2012. godine govori o 60-80% ugovora zelene javne nabave u Švedskoj i više od 80% ukupne vrijednosti ugovora u Finskoj, Hrvatska je pak 2018. godine bila na 10%, a 2020. na 8% vrijednosti ukupnih ugovora
29. studenoga 2021. u 11:54 15 komentara 2409 prikaza
Koprivnica: Gradski bazeni Cerine dobili solarne elektrane vrijedne 750.000 kuna
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Država ima alate da se gospodarstvo mijenja prema održivosti. Najjači su javna nabava i porezna politika, a mi ne koristimo nijedan. Hrvatska je najlošija u zelenoj javnoj nabavi, kazala je ovih dana ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) Mirjana Matešić komentirajući prilagodbu našeg gospodarstva na zelenu politiku EU.

U svjetlu izglasanog Glasgowskog klimatskog paketa neka od hrvatskih obećanja na dugoočekivanoj konferenciji stranaka COP26 bila su, među ostalim, prestanak proizvodnje električne energije iz ugljena najkasnije 2033. godine, sudjelovanje Hrvatske u zajedničkom europskom cilju (smanjenje emisija do 2030. godine za 55%) s vrlo ambicioznih svojih 45%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine te sadnja više od milijun dodatnih stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti. No je li to dovoljno za radikalan zaokret hrvatskog gospodarstva ka “zelenom”, ne samo u kontekstu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije već i industrije 4.0, novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim tehnologijama, te zelene javne nabave koju Europski zeleni plan (EU Green Deal) naglašava kao jedan od najvažnijih strateških alata za postizanje ciljeva EU u pogledu pametnog, održivog i uključivog rasta, te alat kojim bi se nedvojbeno ubrzao prijelaz na održivije lance opskrbe i poslovne modele?

Više od 250.000 javnih tijela u Uniji godišnje potroši oko 14% BDP-a, gotovo 2000 milijardi eura na javne nabave, kupnju usluga, radova i robe, no Europski zeleni plan predviđa stvaranje okvira kojim se olakšavaju i potiču javna i privatna ulaganja potrebna za prijelaz na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo. Sukladno tome, predviđaju se znatna EU sredstva, velike investicije, zamjena postojeće zastarjele infrastrukture…, pri čemu sve može i treba biti predmetom razmatranja mogućnosti provedbe zelene javne nabave.

– Hrvatska je kao država članica EU bila dužna donijeti Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu koji je i donesen za dva trogodišnja razdoblja od kojih je drugo završilo 2020. godine. Pri tome su u NAP-u postavljeni vrlo ambiciozni ciljevi od 50% ugovora javne nabave temeljenim na zelenim mjerilima. Statističko izvješće o javnoj nabavi za 2019. godinu objavilo je kako je 10% ugovora javne nabave deklarirano da su koristili mjerila javne nabave. Izvještaj EU objavljen još 2012. govori o, primjerice, 60 do 80% ugovora zelene javne nabave prema broju ugovora u Švedskoj ili pak više od 80% zelene javne nabave prema ukupnoj vrijednosti ugovora u Finskoj. Mislim da to jasno govori da Republika Hrvatska svojim rezultatima zaostaje za Europom – objašnjava Mirjana Matešić ističući kako je zelena javna nabava alat kojim država može potaknuti gospodarstvo da primjenjuje održive ili zelene modele proizvodnje, smanjuje svoj utjecaj na okoliš, emisije stakleničkih plinova i slično – i zbog toga je promoviran u EU te se ozbiljno primjenjuje.

Hrvatska je, međutim, naglašava ona, odabrala potpuno dobrovoljan model u kojem ne postoji obveza primjene ovih kriterija prilikom javne nabave, “a budući da se radi o kompleksnim kriterijima, jasno je da nismo motivirali javne službenike da je primjenjuju”.

– Gospodarstvo će primjenjivati i razvijati održivu praksu onoliko brzo koliko će ga na to motivirati tržište i uvjeti na tržištu. Te uvjete kreira regulativa i ukus i želje kupaca i potrošača. Budući da su tijela javne vlasti kroz javnu nabavu najveći pojedinačni kupac, jasno je da je favoriziranje zelenih proizvoda i zelenih proizvođača vrlo snažan motiv za promjene prema zelenom, održivom, niskougljičnom i slično – napominje Matešić. Dodaje kako je ove godine u svibnju Vlada RH donijela odluku o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave.

– Tom odlukom obvezuje se Središnji državni ured za javnu nabavu da koristi zelena mjerila prilikom nabave za uredski, potrošni materijal, računala, vozila i električnu energiju. Takva odluka trebala bi povećati broj ugovora zelene javne nabave u središnjoj nabavi te, nadam se, pokazati primjerom i potaknuti druge obveznike javne nabave da je slijede – kazala je Matešić, dok se tvrtke koje u nas promišljaju zeleno, ali je za njih uvijek bilo više interesa vani, konačno nadaju “zelenim” poslovima smanjenja ugljičnog otiska i “kod kuće”.

Jedna od njih je i tvrtka Rasco iz Kalinovca, jedan od najvećih europskih proizvođača komunalnih vozila, koja je nedavno predstavila prvu hrvatsku kompaktnu čistilicu za održavanje javnih površina na električni pogon na čijem je razvoju surađivala sa zagrebačkim FER-om.

Na upit čini li Hrvatska dovoljno u stvaranju pametnih politika i mijenjanju prema “zelenom”, predsjednik uprave Rascoa Ivan Franičević, odgovara kako zelena tranzicija pretpostavlja značajna ulaganja u tehnologiju koja u ovom trenutku rijetko donosi prihvatljive povrate na investirano. No ako kao društvo želimo krenuti u smjeru zelene tranzicije, onda je danas neizbježno subvencioniranje potrebne tehnologije iz javnih proračuna kako bi investicije postale prihvatljivije ili isplative.

– Neke kompanije poput nas žele investirati u zelene tehnologije i bez poticaja, no to je moguće samo u ograničenoj mjeri. Ako naša konkurencija ne ulaže u tehnologije koje su u osnovi komercijalno neisplative, postoji potencijal da ugrozimo vlastito poslovanje, barem do trenutka kada kupci postanu u potpunosti “zeleno” osviješteni – napominje Franičević.

Nadalje, država ima alate da se gospodarstvo mijenja prema održivosti, no kod nas je uvijek pitanje koliko se takvi alati provode u praksi.

Zagreb: Tvrtka Rosco predstavila novo vozilo za čišćenje - LYNX | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL Rascova nova vakuumska električna čistilica, predstavljena prije početka UN-ove klimatske konferencije, već je našla prve kupce

– U Hrvatskoj se donosi puno strategija, no ne provedu se uvijek u potpunosti. Primjer je i zelena javna nabava za koju postoji zakonodavni okvir i strategije, no smatram da se puno toga u stvarnosti ne provodi. Ako usporedite primjere zelene javne nabave u državama EU, u našem sektoru ne možemo ni navesti primjer takvog postupka. Električna vozila već su se nabavljala u Hrvatskoj, čak i električne čistilice (jedna, ako se ne varam, prije nekoliko godina). Ali to nije zelena nabava, kupiti električni automobil nije primjer zelene nabave. Zelena nabava je kada kriteriji nabave uzimaju u obzir ponašanje ponuditelja i njegov odnos prema okolišu ili kada dodatno vrednuju neke specifične karakteristike vozila. Primjerice, koji se postotak materijala vozila može u potpunosti reciklirati, koji je udio štetnih tvari itd. – nabraja on.

Što se tiče zelene javne nabave drugih zemalja, situacija je šarolika, no generalno je pravilo da su dijelovi zapadne Europe daleko ispred nas.

– Njihovi stanovnici će radije birati bicikl ili javni prijevoz za odlazak na posao, dok je kod nas još uvijek normalno da se vozimo sami u svojim automobilima. Ta svijest gura javne politike, koje onda stavljaju održivost i zelenu tranziciju u središte pozornosti i javnog sektora. Primjerice, u centru Rotterdama i Amsterdama uskoro neće biti moguće uopće koristiti komunalna vozila pogonjena motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, a visoki ekološki kriteriji traže se i u drugim zemljama – dodaje on.

Rasco je u protekle četiri godine investirao gotovo 100 milijuna kuna u proizvodnju, interne procese i portfelj proizvoda, od čega više od 30 milijuna kuna s izrazito snažnim zelenim predznakom. Napravili su novu solarnu elektranu, investirali u znatno efikasnije postrojenje za antikorozivnu zaštitu metala s minimalnim emisijama plinova, uveli napredne sustave aktivne filtracije ispušnih plinova, recikliranja i pročišćavanja gotovo sve tehnološke vode koju koriste, korištenja otpadne topline proizvodnog procesa za zagrijavanje zgrada...

– To što radimo nismo se sjetili jučer i tu smo u prednosti nad drugima. Dokaz tome je i velika promjena u našem portfelju proizvoda. Prije gotovo pet godina okrenuli smo se elektrifikaciji naših proizvoda. Naša nova vakuumska električna čistilica, vozilo visoke tehnološke složenosti, predstavljena je nekoliko dana prije početka UN-ove klimatske konferencije i već je našla svoje prve ozbiljne kupce – ističe naš sugovornik.

No nedavno prvo istraživanje o zelenoj tranziciji hrvatskog gospodarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Apsolona pokazalo je daviše od 60% tvrtki trenutačno ne percipira zelenu tranziciju kao priliku. Najveće prepreke u provedbi zelene tranzicije vide u financiranju projekata, zakonodavnom okviru i administraciji. Veliku važnost pridaju financijskoj komponenti i najviše prilika za to očekuju od Višegodišnjeg financijskog okvira EU 2021.-2027. i HBOR-a. Rezultati istraživanja, u kojem su sudjelovala 192 poduzeća, govore tako da, iako zelena tranzicija nije dominantno percipirana kao prilika, više od 60% tvrtki ima projektnu ideju ili spremne projekte te žele ulagati u povećanje energetske učinkovitosti kroz ulaganje u infrastrukturu, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije te inovacije i nove tehnologije. Strategiju zelene tranzicije ima 15,7% tvrtki, dok 60% planira izraditi strategiju. Nefinancijski izvještaj izrađuje 20% tvrtki ispitanika, dok ih 28% to planira. U pogledu planova, njih 27,1% već je započelo s intenzivnim pripremama, 24,7% planira započeti aktivnosti u sljedećih 12 do 36 mjeseci, a 15,7% planira započeti aktivnosti sljedećih šest do 12 mjeseci.

Podrška im je potrebna u pogledu informiranja i edukacije, to je potvrdilo 31,5% ispitanika, dok ih 28,3% posto treba podršku u pripremi, provedbi i financiranju projekata. Sektor poljoprivrede procjenjuje svoj poslovni model kao najspremniji za zelenu tranziciju.

Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica uprave Apsolona, kazala je da će se plodovi novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama vidjeti tek za nekoliko godina.

– One tvrtke koje to ne učine sada za nekoliko će godina snositi negativne posljedice. Zelena tranzicija ogromna je prilika za transformaciju, stoga je sada više nego ikada potrebno zajedništvo i sinergijski pristup gospodarstva i javnog sektora kako bi se na najbolji način iskoristila prilika za investiranje i transformaciju koju nudi omotnica EU fondova za razdoblje 2021. do 2027. – istaknula je Ćurić Martinčević.

– Rezultati istraživanja pokazali su da većina hrvatskih tvrtki gleda na zelenu tranziciju kao prijetnju i najčešće je svodi na energetsku učinkovitost, dok je DOK-ING Energo primjer tvrtke koja radi upravo suprotno. Prepoznali smo rano smjer u kojem ide europsko gospodarstvo i pratimo tempo energetske zajednice. Dapače, razvijamo proizvode i usluge koje integriraju više segmenata zelene i kružne ekonomije, a najbolji primjer je naš stroj CROcodile koji objedinjuje ekološki prihvatljivo zbrinjavanje otpada, oporabu organskog materijala po principu cirkularne ekonomije i istovremeno proizvodnju obnovljivih izvora energije, točnije vodika koji je prepoznat kao glavni nositelj puta prema dekarbonizaciji do 2050. – rekla je direktorica DOK-ING Energa Danica Maljković. Tvrdi kako inovacije poput njihovih i istraživanja novih tehnologija polako postaju prioritet, a poslovi u sektoru održivog razvoja i obnovljivih izvora energija novi standard. Prema tome hrvatsko gospodarstvo mora bolje razumjeti potrebe i biti ukorak s vizijom zelene Europe jer to je ujedno prilika za transformaciju i profitabilan rast domaćih tvrtki, što pokazuju i velike financijske omotnice za zeleni val ulaganja na razini EU i Hrvatske koje hrvatskim tvrtkama pružaju priliku kao nikada dosad.

– Nitko ne kaže da će proces biti jednostavan, ali moramo poraditi na stavu da zelena tranzicija nije prijetnja, već prilika. Gospodarstvu su potrebna i pravila igre koja mogu lako slijediti, dakle jasan i primjenjiv strateški i zakonodavni okvir – naglašava pak potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Na upit kakvi su planovi Hrvatske u cilju smanjenja ugljičnog otiska u gospodarstvu i hoće li se pritom koristiti potencijali i inovacije domaćih tvrtki poput Rascoa, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) kažu kako oni podupiru i ulažu u razvoj zelenog i niskougljičnog gospodarstva.

– U razdoblju od 8. do 23. studenoga 2021. Ministarstvo je objavilo poziv za iskazivanje interesa za dostavu neobvezujućeg pregleda ulaganja iz sredstava Modernizacijskog fonda EU (namjenski program financiranja za potporu 10 država članica EU s nižim prihodima, uključujući i RH, u prijelazu na klimatsku neutralnost pomažući modernizaciji njihovih energetskih sustava i poboljšanju energetske učinkovitosti, op.a.). Temeljem pristiglih iskaza interesa hrvatskog gospodarstva Ministarstvo će izraditi pregled ulaganja sredstava iz Modernizacijskog fonda u sljedeće dvije godine – ističu iz MINGOR-a. Dodaju kako se hrvatski gospodarstvenici mogu prijaviti i na natječaje koje raspisuje Europska komisija za korištenje sredstava iz Inovacijskog fonda EU, usmjerenog za potporu razvoja inovativnih niskougljičnih tehnologija i procesa, posebice u energetski intenzivnim industrijama, a relevantan je i plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica na dražbama za razdoblje od 2021. do 2025. (Odluka Vlade RH, lipanj 2021.) kojim je planirano utrošiti 129 milijuna kuna namijenjenih istraživanju i razvoju u aktivnostima ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Natječaji se očekuju sljedeće godine, napominju. Zelena javna nabava mjera je pak Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. (Narodne novine, broj 63/2021) kojom se utječe se na razvoj tržišta zelenih proizvoda i usluga i potiče ulaganje u inovacije.

– Uprava za klimatske aktivnosti Ministarstva od 2015. provodi niz mjera edukacije koje su polučile određen rezultat. Od 2016. se zelena javna nabava prati kroz elektronički oglasnik javne nabave (EOJN) o čemu se izvješćuje kroz nacionalno Statističko izvješće o javnoj nabavi. Zadnje izvješće za 2020. pokazuje da je, ako se gleda vrijednost ugovora, njih oko 8% deklarirano da su zeleni – kazali su.

S obzirom na potencijal održive javne nabave u kombinaciji s golemim količinama javnog novca spremnog za raspoređivanje, javna tijela (uključujući institucije EU), trebala bi dati primjer i osigurati da njihova nabava bude zelena, odnosno da pridonosi ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana, ističe se na mrežnim stranicama MINGOR-a za zelenu javnu nabavu (www. zelenanabava.hr). Osim što će se time veća pažnja posvetiti okolišu i klimatskim promjenama, potaknut će se i rast održivih poduzeća i stvarati nova radna mjesta, npr. u područjima poput zaštite klime i resursa.

Institucije visokog obrazovanja u Europi jedan su od najboljih primjera koliko održiva javna nabava može biti moćan alat pozitivnih promjena i ostvarenja ciljeva zaštite okoliša. Europska javna sveučilišta prosječno troše do 15% svojih godišnjih operativnih proračuna na kupnju usluga, roba i radova. Za neke veće institucije to znači i do 300 milijuna eura godišnje, čime, uključe li “zelene” kriterije, mogu ostvariti velik doprinos zelenijoj budućnosti, a i znatne uštede.

Istraživanje Udruženja europskih sveučilišta u 305 javnih visokoškolskih ustanova u Europi pokazalo je kako njih 38% ima održiv postupak nabave, a 48% barem jedan djelomično proveden. Usporedna analiza okvira i prakse javne nabave na sveučilištima 2018. i 2021. upućuje na nekoliko nadahnjujućih primjera. Sveučilište u Grazu ima strategiju zelene nabave, surađuje sa središnjom agencijom za nabavu, snažno su angažirani u partnerstvima koja imaju za cilj smanjenje operativnih troškova i uštede resursa. Sveučilište u Bordeauxu uključilo je u svoj trogodišnji plan prioritet usmjeren na razvoj održive nabave što ukazuje kako javna nabava više nije samo tehnički alat koji omogućuje transparentnu i učinkovitu kupnju. Ona kao alat ima potencijal za ostvarivanje velike dodane vrijednosti u vidu doprinosa postizanju zelene tranzicije.

– Odgovarajuće europske direktive, politike i instrumenti financiranja, kao i ambiciozni akcijski planovi za održivu nabavu i suradnja svih dionika na nacionalnoj razini, ključni su za poticanje zelene tranzicije – slažu se svi u nabavnom lancu.

VIDEO Vozač ZET-a pomogao sovi u nevolji i svojom gestom ganuo sve: 'Tako se vole životinje!'

Europa traži prijelaz na održivo gospodarstvo PROMO Europa traži prijelaz na održivo gospodarstvo: Jesu li hrvatske tvrtke spremne? STRANCI U HRVATSKOJ Stranci u 10 godina kupili 60 tisuća stanova, Slavoniju čeka stampedo privodjenje pulskog nasilnika U Kotoribi Incident u Međimurju: Maloljetnica (16) sjekirom nasrnula na socijalne radnice
tužne priče glumaca
Imali su slavu i novac, a zbog loših odluka završili su na prosjačkom štapu, neki i ispred pučke kuhinje
američki nosač zrakoplova USS Carl Vinson
OZLIJEĐENO SEDAM OSOBA
Drama u Južnom kineskom moru: Američki F-35 srušio se na nosač aviona, pilot se katapultirao
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Skviki3:

    Država bi trebala pomognut sirotinji kod kupnje novih hladnjaka i elektro bojlera. Gledam kod nekih ljudi kolko godina su im ti hladnjaci stari a nekima su i gume na vratima porozne, a za bojlere ni neznaju kad su zadnji put ... prikaži još! servisirani. Ljudi plaću nad računima za struju.

  • vrh:

    Dok se ne uvede vodik kao energent sektora mobilnosti u kombinaciji sa nuklearkama ili fuzijom u sektoru privrede, svo ovo zeleno filozofiranje je prebacivanje iz šupljeg u prazno...pa čak i Švedima.

  • Kultura:

    Clio benzinac kosta 10 000 eura, a elektricni 30 eto zasto