Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena je u kolovozu 2026. godine iznosila 4,1 posto u odnosu na lanjski kolovoz, pokazale su prve procjene Državnog zavoda za statistiku (DZS), te je bila nešto veća nego u srpnju kad je iznosila 3,9 posto. Nakon tromjesečnog trenda usporenja u kojem je od travanjskih 5,8 posto na godišnjoj razini dospjela do 3,9 posto u srpnju, inflacija je tako u kolovozu opet blago ubrzala. Na mjesečnoj razini - u odnosu na srpanj – cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su 0,3 posto više.
Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, naveo je DZS, u prošlom mjesecu najviše su porasle cijene energije - za 17,4 posto, a osjetno su još rasle cijene usluga, za 7,2 posto. Potrošačke cijene u kategoriji hrane, pića i duhana u kolovozu su bile 0,1 posto veće na godišnjoj razini, dok su pale samo cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije), za 1,3 posto. Na mjesečnoj razini, u kolovozu ove godine u odnosu na prethodni mjesec, cijene energije bile su veće za 3,7 posto, usluga za 0,1 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) bile 0,9 posto manje, a cijene hrane, pića i duhana niže 0,2 posto.
Prema prvoj procjeni Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena bile su u kolovozu 2026. za 3,7 posto više nego u istom mjesecu lani. U odnosu na srpanj ove godine, te su cijene bile za 0,3 posto više.
Višu stopu inflacije od Hrvatske, navodi se u procjeni Eurostata, u kolovozu su imale su Litva (5,8 posto), Cipar (5,2 posto), Bugarska (5,1 posto), Španjolska (4,5 posto), Belgija (4,2 posto) i Luksemburg (4 posto), dok je Grčka imala jednaku stopu inflacije.
Otvori KEKS Pay
Ova inflacija dolazi od Vlade, EU činovnika i vodećih trgovačkih lanaca kojima je dano zeleno svjetlo da u dogovoru podignu cijene. Državi i EU odgovara inflacija jer je od toga veća potrošnja a kad je veća potrošnja veći je BDP, a kad je veći BDP država plaća veću članarinu u EU.