Dvjesto milijuna eura investicija je iza lošinjske Jadranke, još toliko predstoji, a preobrazba od konfekcijskog u ekskluzivni turizam već se odigrala. Na popisu investicija je i proširenje aerodroma, ali u lošinjskoj kompaniji odlučili su preuzeti financijske rizike, pa redovne linije s manjim zrakoplovima imaju već ove sezone. O tom iskoraku i drugim aktualnostima, razgovaramo s predsjednikom uprave Jadranka d.d. Sanjinom Šolićem.
Taj potez je bio neizbježan, gost koji dolazi u uvalu Čikat kao destinaciju na najvišoj razini ponude ne želi tri ili četiri sata čekati trajekt i putovati preko Krka do Cresa i Lošinja. Stoga smo od lipnja osigurali letove dva puta tjedno iz Zagreba, Pule i Lugana, te jednom tjedno iz Splita. Siguran sam da će se ulaganje isplatiti i da ćemo taj model zadržati, barem do trenutka kad ćemo imati aerodrom s pistom za velike avione.
Kad će investicija u aerodrom?
Optimistično planiramo drugi dio 2019. za početak gradnje, a sezonu 2020. mogli bismo dočekati spremni. Zahvalni smo gradu Malom Lošinju, državi i Ministarstvu turizma što su pomogli u rješavanju pitanja bitnih za projekt, ali još uvijek radimo na zatvaranju financijske konstrukcije i tražimo pomoć od države, kao i dio rješenja kroz novi zakon o boravišnoj pristojbi.
U prva četiri mjeseca Hrvatska je ugostila deset posto više turista. Je li sezona tako dobro startala na Lošinju i u Jadranki?
Sezona na Lošinju je startala odlično. Svake godine bilježimo porast bookinga u hotelima, vilama i kampovima i to o najavljuje odličnu sezonu. U prva četiri mjeseca imamo 15 posto više noćenja u hotelima u odnosu na 2017. To se u velikoj mjeri odnosi na goste iz Austrije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske, kao i grupna putovanja koja su ključna za pred i posezonu, među kojima bih posebno istaknuo sve više grupa iz Skandinavije. Ove godine nam je važno i otvaranje novog, francuskog tržišta, odakle od sredine travnja sve do kraja sezone svakoga petka stiže stotinjak gostiju organiziranim charter letovima. Puno je posla pred nama, ali broj rezervacija raste i to posebno s potencijalnih destinacija poput Amerike, Engleske i već spomenutih Francuske i Skandinavije.
Kako i odakle ste se ekipirali?
Problem radne snage jedan je od najvećih u našoj turističkoj industriji, ali zadovoljni smo jer kod nas i dalje najviše sezonskih radnika dolazi iz Slavonije. Koncentrirali smo se na pridobivanje sezonskih radnika povećanjem plaća, ali ulažemo i u kvalitetu smještaja pa ćemo ove sezone imati dovršen hotel za sezonce na razini 4 zvjezdice. Osim toga, pružamo radnicima mogućnost obrazovanja i napredovanja.
Jadrankini hoteli su se profilirali za goste dubokog džepa, je li za njih teže naći konobare, kuhare?
Većina naših gostiju i dalje dolazi s tradicionalnih tržišta Austrije, Slovenije, Njemačke i Italije, bilježimo veliki porast gostiju iz Poljske i Nizozemske, sve više interesa pokazuju i neka nova tržišta, poput Francuske i Skandinavije, a istovremeno nam svake godine raste udio domaćih gostiju. Jasno je da hotelski objekti kategorije pet zvjezdica poput Hotela Bellevue ili Boutique Hotela Alhambra moraju imati profesionalne i obrazovane zaposlenike, o vilama Hortensiji i Augusti da i ne govorimo. Kako bismo zadovoljili zahtjeve gostiju imamo internu Akademiju na kojoj naši i gostujući predavači podučavaju zaposlenike stranim jezicima, odnosu prema gostima, gastronomskim trendovima... Radnicima omogućavamo i školovanje na prestižnim svjetskim ustanovama za zanimanja kao što su concierge, sommelier ili batler, a zimi obilaze vodeće europske hotele, restorane i vinarije.
Na relaciji hotelijeri iznajmljivači spominju se animoziteti, nelojalna konkurencija... Može li “cimer fraj” ugroziti hotele?
Uvala Čikat nema konkurenciju u Hrvatskoj u hotelskom sektoru, a pogotovo ne među iznajmljivačima. Takva ponuda od pet zvjezdica postoji u nekoj mjeri u Rovinju i Dubrovniku, ali znamo da je Dubrovnik destinacija za posjet od dva-tri dana. Lošinjski adut je i jedinstvena priroda i mikroklima. Ali konkurencija na tržištu je uvijek pozitivna stvar, tjera nas da budemo kvalitetniji i da ostvarimo sva očekivanja naših gostiju.
Što mislite o prijedlogu da se obiteljskom smještaju zabrani posluživanje ručka i večere?
Po tom pitanju se trebamo voditi samo jednim kriterijem, a to je ravnopravnost. Važno je da svi imamo jednake uvjete i da za sve vrijede jednaka pravila, neovisno jesmo li velike kompanije, manji hoteli, vlasnici restorana ili iznajmljivači. Samo osiguravanjem jednako kvalitetne usluge i poštovanjem istih uvjeta poslovanja, kao i prilikom plaćanja obveza prema zajednici, možemo omogućiti istu razinu kvalitete.
Ovo je druga sezona s PDV-om za ugostiteljstvo od maksimalnih 25 posto, kako je poslovati?
Mediteranske zemlje s razlogom imaju niske stope PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu. Mislim da imamo pravo na iste uvjete poslovanja kao i konkurencija, jer poslujemo na istom tržištu kao i oni.
Neces jos dugo - probaj u Irskoj - tamo su Slavonci !