Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

'Većinu naših sezonaca i dalje nalazimo u Slavoniji'

Investicija u aerodrom još stoji, ali u Jadranki su odlučili preuzeti financijske rizike, pa će im manji avioni od lipnja redovno slijetati
23. svibnja 2018. u 20:54 3 komentara 1206 prikaza
Sanjin Šolić
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Dvjesto milijuna eura investicija je iza lošinjske Jadranke, još toliko predstoji, a preobrazba od konfekcijskog u ekskluzivni turizam već se odigrala. Na popisu investicija je i proširenje aerodroma, ali u lošinjskoj kompaniji odlučili su preuzeti financijske rizike, pa redovne linije s manjim zrakoplovima imaju već ove sezone. O tom iskoraku i drugim aktualnostima, razgovaramo s predsjednikom uprave Jadranka d.d. Sanjinom Šolićem.

Plitvička jezera Nestašica promomaterijala Sezona počela, a Plitvice bez letaka! Gosti ih ionako bacaju...

Taj potez je bio neizbježan, gost koji dolazi u uvalu Čikat kao destinaciju na najvišoj razini ponude ne želi tri ili četiri sata čekati trajekt i putovati preko Krka do Cresa i Lošinja. Stoga smo od lipnja osigurali letove dva puta tjedno iz Zagreba, Pule i Lugana, te jednom tjedno iz Splita. Siguran sam da će se ulaganje isplatiti i da ćemo taj model zadržati, barem do trenutka kad ćemo imati aerodrom s pistom za velike avione.

Kad će investicija u aerodrom?

Optimistično planiramo drugi dio 2019. za početak gradnje, a sezonu 2020. mogli bismo dočekati spremni. Zahvalni smo gradu Malom Lošinju, državi i Ministarstvu turizma što su pomogli u rješavanju pitanja bitnih za projekt, ali još uvijek radimo na zatvaranju financijske konstrukcije i tražimo pomoć od države, kao i dio rješenja kroz novi zakon o boravišnoj pristojbi.

U prva četiri mjeseca Hrvatska je ugostila deset posto više turista. Je li sezona tako dobro startala na Lošinju i u Jadranki?

Sezona na Lošinju je startala odlično. Svake godine bilježimo porast bookinga u hotelima, vilama i kampovima i to o najavljuje odličnu sezonu. U prva četiri mjeseca imamo 15 posto više noćenja u hotelima u odnosu na 2017. To se u velikoj mjeri odnosi na goste iz Austrije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske, kao i grupna putovanja koja su ključna za pred i posezonu, među kojima bih posebno istaknuo sve više grupa iz Skandinavije. Ove godine nam je važno i otvaranje novog, francuskog tržišta, odakle od sredine travnja sve do kraja sezone svakoga petka stiže stotinjak gostiju organiziranim charter letovima. Puno je posla pred nama, ali broj rezervacija raste i to posebno s potencijalnih destinacija poput Amerike, Engleske i već spomenutih Francuske i Skandinavije.

Kako i odakle ste se ekipirali?

Problem radne snage jedan je od najvećih u našoj turističkoj industriji, ali zadovoljni smo jer kod nas i dalje najviše sezonskih radnika dolazi iz Slavonije. Koncentrirali smo se na pridobivanje sezonskih radnika povećanjem plaća, ali ulažemo i u kvalitetu smještaja pa ćemo ove sezone imati dovršen hotel za sezonce na razini 4 zvjezdice. Osim toga, pružamo radnicima mogućnost obrazovanja i napredovanja.

Kamp Vala Odabrao The Guardian Ovaj je hrvatski kamp među 20 najboljih u Europi

Jadrankini hoteli su se profilirali za goste dubokog džepa, je li za njih teže naći konobare, kuhare?

Većina naših gostiju i dalje dolazi s tradicionalnih tržišta Austrije, Slovenije, Njemačke i Italije, bilježimo veliki porast gostiju iz Poljske i Nizozemske, sve više interesa pokazuju i neka nova tržišta, poput Francuske i Skandinavije, a istovremeno nam svake godine raste udio domaćih gostiju. Jasno je da hotelski objekti kategorije pet zvjezdica poput Hotela Bellevue ili Boutique Hotela Alhambra moraju imati profesionalne i obrazovane zaposlenike, o vilama Hortensiji i Augusti da i ne govorimo. Kako bismo zadovoljili zahtjeve gostiju imamo internu Akademiju na kojoj naši i gostujući predavači podučavaju zaposlenike stranim jezicima, odnosu prema gostima, gastronomskim trendovima... Radnicima omogućavamo i školovanje na prestižnim svjetskim ustanovama za zanimanja kao što su concierge, sommelier ili batler, a zimi obilaze vodeće europske hotele, restorane i vinarije.

Na relaciji hotelijeri iznajmljivači spominju se animoziteti, nelojalna konkurencija... Može li “cimer fraj” ugroziti hotele?

Uvala Čikat nema konkurenciju u Hrvatskoj u hotelskom sektoru, a pogotovo ne među iznajmljivačima. Takva ponuda od pet zvjezdica postoji u nekoj mjeri u Rovinju i Dubrovniku, ali znamo da je Dubrovnik destinacija za posjet od dva-tri dana. Lošinjski adut je i jedinstvena priroda i mikroklima. Ali konkurencija na tržištu je uvijek pozitivna stvar, tjera nas da budemo kvalitetniji i da ostvarimo sva očekivanja naših gostiju.

Što mislite o prijedlogu da se obiteljskom smještaju zabrani posluživanje ručka i večere?

Po tom pitanju se trebamo voditi samo jednim kriterijem, a to je ravnopravnost. Važno je da svi imamo jednake uvjete i da za sve vrijede jednaka pravila, neovisno jesmo li velike kompanije, manji hoteli, vlasnici restorana ili iznajmljivači. Samo osiguravanjem jednako kvalitetne usluge i poštovanjem istih uvjeta poslovanja, kao i prilikom plaćanja obveza prema zajednici, možemo omogućiti istu razinu kvalitete.

Ovo je druga sezona s PDV-om za ugostiteljstvo od maksimalnih 25 posto, kako je poslovati?

Mediteranske zemlje s razlogom imaju niske stope PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu. Mislim da imamo pravo na iste uvjete poslovanja kao i konkurencija, jer poslujemo na istom tržištu kao i oni.

Sanjin Šolić
1 / 15
Gotovo ljetne temperature koje su danas u velikom dijelu Hrvatske prešle 25 Celzijevih stupnjeva privukle su velik broj domaćih i stranih turista na hrvatske najatraktivnije destinacije.
Hvar Kolijevka dalmatinskog turizma Ploče s kaznama hvarski motiv koji se najviše dijelio na Fejsu, Twitteru... Vela Luka Zdravstveni turizam 'Otoci ne mogu počivati samo na ribarstvu, poljoprivredi i ljetnom sezonskom turizmu' Prosvjed Petrčanaca JEDINO SELO S 4 HOTELA Pobuna malog mjesta protiv Turističke zajednice: Ništa ne ulažu, bolje nam je bez njih!

Turističko zemljište: Plaćamo paušale, a gotovo nitko nema ugovor o koncesiji

Zakon o turističkom zemljištu je u pripremi, znate li buduća rješenja?

Tvrd orah. Sadašnji zakon je konfuzan, neprecizan i nedorečen, a uzrokuje mnoge probleme i koči potencijalne veće investicije. Nije riješio status svih pojedinačnih čestica koje u cjelovitom zemljištu nisu ušle u pretvorbu, a ugostiteljsko su turističke namjene i na njima nisu izgrađeni objekti, kao ni status kampova koji su u neprekinutom posjedu. Što se tiče koncesija, činjenica je da svi već godinama plaćamo tzv. paušale, a gotovo nitko nema potpisan ugovor o koncesiji. Imamo otvorena suvlasnička pitanja, sporova između države i jedinica lokalne samouprave i brojna druga. Važno je da rješenja koja nudi predloženi zakon o državnoj imovini, budu kompatibilna s onima koja će ponuditi novi zakon o turističkom zemljištu.

Advent u Dalmaciji
Advent u Dalmaciji
Vrijeme je za lampice, druženje i blagdansko raspoloženje
  • zvolen:

    Neces jos dugo - probaj u Irskoj - tamo su Slavonci !

  • Avatar dr. Evil
    dr. Evil:

    najviše sezonaca dolazi iz najsiromašnijih djelova RH : Slavonije i Like...znači iz iz krajeva koji kad ih se pita ne znaju zaokružiti ništa drugo osim hadezea...dajte se trgnite, cijeloj zemlji ste sprdnja!

  • Avatar Point_of_view
    Point_of_view:

    Čuj ovo: hoćemo iste uvjete poslovanja, kao i mediteransko okruženje. Ok, izvolite prvo platiti radnike kao u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj.. drugo, izvolte plaćati iste režijske troškove kao i komunalne naknade kao u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj... Što se pdv tičer, on ... prikaži još! hotele pogađa tek periferno. Jer, smještaj i polupansion ili puni pansion su u jednom aražmanu i na njih se plaća pdv od 13%. Znači veći pdv vrijedi samo za njihovee kafiće i terase. Što se aurodroma tiče, već 30 godina ljetujem na Lošinju, od tada samo što nije krenulo proširenje aerodroma. U isto vrijeme su u Turskoj niknuli cijeli gradovi. Toliko o našoj sposobnosti, organiziranosti i odgovornosti. Stada janjaca su pojedena prilikom obilazaka budućeg aerodroma a ništa se svo to vrijeme nije pomaklo s mrtve točke. Tipična hrvatska priča.