Prošlog tjedna se u prepunoj Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu konferencija “Stakleni strop-žene u poslovnom okruženju” koju su organizirale karlovačka podružnica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji i Poslovna knjižnica -Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić.
Na izuzetno dinamična dva panela s nazivom “Izazovi i predrasude u poslovnom svijetu” te “Balans privatnog i poslovnog u svakodnevici” sudjelovale su članice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji Marina Jarnjević-koordinatorica karlovačke podružnice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji i Ines Pavlačić,obje diplomirane pravnice, liječnica Ivana Kovačić, predsjednik MBA Croatia Aco Momčilović, dirigent Veton Marevci,diplomirani pravnik Stjepan Sabljarić, diplomirana pravnica i predsjednica PWN Zagreb Marijana Šarolić Robić, diplomirana pravnica Marija Jelkovac i Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.
“Panelisti i publika su pokazali i dokazali da su ovo teme o kojima treba razgovarati. Danas nije lako biti žena. Puno je područja u kojima se suvremena žena želi realizirati, a sve to teško je objediniti u svakodnevici. Treba krenuti od sebe, raditi na sebi, ali imati i podršku okoline da bismo uz svu našu želju ostvarili planove koje imamo. Još uvijek smo društvo koje radi veliku razliku u percepciji ženskog i muškog spola i to ponekad zna biti poprilično frustrirajuće”, kazala je Marina Jarnjević.
“Posebice je naglasak na predrasudama koje su prisutne neovisno o statusu i poziciji-s tim se susreću i one na najodgovornijim funkcijama, a predrasude uključuju i dobne razlike,bračni status i druge sfere privatnosti pa čak i osobni izgled. Što mi kao društvo možemo i moramo mijenjati? Usmjeriti percepciju prema rezultatu, struci i izvrsnosti kako bismo odgajali kvalitetne i zadovoljne generacije. Od opterećenosti stereotipima i predrasudama ponekad ne vidimo ono najbolje što pojedinac( žena) može dati- svoje znanje, trud i predanost poslu što su u svakom zdravom društvu nemjerljive vrijednosti”, izjavila je Ines Pavlačić.
Psiholog Aco Momčilović smatra da je u zadnjem desetljeću napravljeno puno na području izjednačavanja prava i svijesti o važnosti žena u businessu. To ne znači da nas još puno toga ne očekuje za napraviti i zbog toga je važno pričati često i redovito o tim temama i uključiti što veći broj žena i muškaraca. S jedne strane postoje civilizacijski i zdravorazumski motivi da sve tretiramo jednako i bez dugo građenih stereotipa, a možda još važnije je da za to postoje i jasni ekonomski razlozi. Mnoga istraživanja na svjetskoj razini pokazuju da bi ekonomija puno brže i više napredovala sa pravovremenim i ravnopravnim uključivanjem žena u business. Mislim da je na panelima u Karlovcu napravljen važan prvi korak, i da će biti želje i interesa za nastaviti raspravljati o ovim temama.”
Pravnik Stjepan Sabljarić smatra sljedeće: - Iako smo svjedoci pozitivnog trenda porasta prava žena kao i rasta samosvjesnosti mlađih naraštaja žena, svaku tribinu o pravima žena i mogućnost da se naglasi jednakost žena, kao i njihov doprinos u sudjelovanju u razvoju društva, smatram dragocjenima. No, diskriminacija na osnovi spola još je uvijek prisutna i na svakom od nas kao pojedincima je da nastavimo ustrajati na borbi za jednakost i jednaku mogućnost obrazovanja, zapošljavanja i napredovanja za oba spola, jer samo zajedničkim trudom oba spola možemo novim naraštajima ostaviti bolji svijet u nasljeđe.”
Ivana Kovačić stava je da je ova konferencija već veliki pomak prema naprijed, prema pozitivnom razmišljanju i promicanju jednakosti u svakom smislu te segmentu društva. Spolne razlike, seksualna orijentacija, nacionalna, etnička ili rasna pripadnosti ne bi trebale biti bitne u bilo kojem segmentu u društvu, a kamo li u poslovnom okruženju i napredovanju, već isključivo kompetencije i izvrsnost.
Marijana Šarolić Robić smatra da živimo u pravom trenutku da mi kao društvo iskoristimo sve talente koje imamo i zajedno i žene i muškarci gradimo svijet u kojem je izvrsnost jedini kriterij. Na taj način ćemo kroz kulturu dijaloga već danas mijenjati naš osobni stav i povećati mogućnost uspjeha i generacijama koje dolaze i osvijestiti stereotipe i nesvjesne predrasude koje sada koče ostvarenje punog potencijala svake žene i muškarca.
Marijan Kavran mišljenja je da se Hrvatsko društvo prilagođava dinamičnom razvoju 21. stoljeća, a ulazak u EU povećao je izglede za brže ispravljanje društvenih nepravdi te predrasuda o ulozi žena. Istovremeno, dok se u društvo često moralizira, propušta se prilika za normativno i odlučno sankcioniranje nasilja te uvođenja kvota, čime bi Hrvatska mogla prednjačiti po inovativnoj i društveno odgovornoj regulativi na EU razini, iako smo već sada po političkoj zastupljenosti u sredini europskih trendova. Treba otvoreno raspravljati o devijacijama no ne treba imperativno stigmatizirati muški rod kao genetski predisponiran nasilju i omalovažavanju, nego ovaj proces treba promatrati u kontekstu društvenog razvoja i traženja odgovora na mnoge izazove modernog doba, što do sada nismo još uspješno odgonetnuli. Unutar EU-a žene igraju ključnu (ili sve važniju) ulogu, a u Hrvatskoj ima sve vise uspješnijih žena koje na mnogim razinama pokazuju bolje rezultate i više ambicije od muškaraca, što bi društvo trebalo ohrabrivati i poticati raznim avangardnim politikama te time odgajati nove generacije žena koje se neće ustručavati preuzeti bilo kakvu odgovornost, poziciju ili društvenu ulogu.
“Tema spolne diskriminacije na ulasku u 2020.trebala bi biti relikt prošlosti, ali nažalost nije. Možemo utjecati na promjenu tako da ne radimo razliku između žene i muškarca koji su došli na istu poziciju zbog količine znanja ili vještine. Žena dirigent? Dapače!
Zajedno možemo promijeniti društvo počevši od sebe ispitijući svoje predrasude i tvrde konvencije koje su nas kroz odgoj i društvo formirale. U trenutku kad sebi pogledamo u lice i iskreno priznamo da smo nekad i sami radili razliku, tek tada možemo početi mijenjati sebe i utjecati na društvo oko sebe - naglasio je Veton Marevci.
Moderatori su na konferenciji bili Miroslav Katić i Vedran Vukobrat.
"Ispunjena dvorana do posljednjeg mjesta, značajno probijen vremenski termin i interaktivan dijalog između panelista i posjetitelja više su nego indikativni pokazatelji o aktualnosti predmetne problematike. Međutim, iako statistički pokazatelji ukazuju na velik napredak u kontekstu pozicioniranja žena u poslovnom svijetu, mišljenja sam da je u našem društvu i dalje prisutna određena dubinski ukorijenjena podijeljenost između muških i ženskih uloga u društvu. Takva podijeljenost je teško mjerljiva ili empirijski dokaziva, većina je svjesna da ista postoji, ali tek trebamo pronaći i utvrditi mehanizme kojima ćemo je učinkovito premostiti" kazao je Vedran Vukobrat, a Miroslav Katić je potom zaključio:
"Iako smo kao društvo zakoračili u dvadeset i prvo stoljeće, žene se i danas suočavaju s brojnim barijerama u izgradnji svoje karijere. Razlozi tome ponajviše leže u naslijeđenim predrasudama koje sputavaju profesionalne težnje žena i sveukupnu slobodu izbora u osobnom životu. Kako bi se situacija promijenila, trebamo kao društvo težiti razbijanju predrasuda i tradicionalnih stavova, raditi na društvenom dijalogu, ali i promijeni određenih zakonskih regulativa koje bi omogućile uvođenja fleksibilnog radnog vremena, sposobnosti rada od kuće, više slobodnih dana…"
Ovakav način javnih rasprava svakako pomaže osvješćivanju nad pozicijom žena u poslovnom svijetu te je podrška mnogobrojne publike dokaz da se većina nas susreće s istim problemima i izazovima.
