Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Istraživanja pokazuju da bi ekonomija puno brže napredovala sa ravnopravnim uključivanjem žena u business

Konferencijuo izazovima pred kojima se žene nalaze u poslovnom svijetu organizirale su karlovačka podružnica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji i Poslovna knjižnica -Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac
10. prosinca 2019. u 11:21 3 komentara 238 prikaza
Foto: Sreten Spasojević

Prošlog tjedna se u prepunoj Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu konferencija “Stakleni strop-žene u poslovnom okruženju” koju su organizirale karlovačka podružnica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji i Poslovna knjižnica -Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić.

1 / 7

Na izuzetno dinamična dva panela s nazivom “Izazovi i predrasude u poslovnom svijetu” te “Balans privatnog i poslovnog u svakodnevici” sudjelovale su članice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji Marina Jarnjević-koordinatorica karlovačke podružnice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji i Ines Pavlačić,obje diplomirane pravnice, liječnica Ivana Kovačić, predsjednik MBA Croatia Aco Momčilović, dirigent Veton Marevci,diplomirani pravnik Stjepan Sabljarić, diplomirana pravnica i predsjednica PWN Zagreb Marijana Šarolić Robić, diplomirana pravnica Marija Jelkovac i Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.


“Panelisti i publika su pokazali i dokazali da su ovo teme o kojima treba razgovarati. Danas nije lako biti žena. Puno je područja u kojima se suvremena žena želi realizirati, a sve to teško je objediniti u svakodnevici. Treba krenuti od sebe, raditi na sebi, ali imati i podršku okoline da bismo uz svu našu želju ostvarili planove koje imamo. Još uvijek smo društvo koje radi veliku razliku u percepciji ženskog i muškog spola i to ponekad zna biti poprilično frustrirajuće”, kazala je Marina Jarnjević.


 “Posebice je naglasak na predrasudama koje su prisutne neovisno o statusu i poziciji-s tim se susreću i one na najodgovornijim funkcijama, a predrasude uključuju i dobne razlike,bračni status i druge sfere privatnosti pa čak i osobni izgled. Što mi kao društvo možemo i moramo mijenjati? Usmjeriti percepciju prema rezultatu, struci i izvrsnosti kako bismo odgajali kvalitetne i zadovoljne generacije. Od opterećenosti stereotipima i predrasudama ponekad ne vidimo ono najbolje što pojedinac( žena) može dati- svoje znanje, trud i predanost poslu što su u svakom zdravom društvu nemjerljive vrijednosti”, izjavila je Ines Pavlačić.

Psiholog Aco Momčilović smatra da je u zadnjem desetljeću napravljeno puno na području izjednačavanja prava i svijesti o važnosti žena u businessu. To ne znači da nas još puno toga ne očekuje za napraviti i zbog toga je važno pričati često i redovito o tim temama i uključiti što veći  broj žena i muškaraca. S jedne strane postoje civilizacijski i zdravorazumski motivi da sve tretiramo jednako i bez dugo građenih stereotipa, a možda još važnije je da za to postoje i jasni ekonomski razlozi. Mnoga istraživanja na svjetskoj razini pokazuju da bi ekonomija puno brže i više napredovala sa pravovremenim i ravnopravnim uključivanjem žena u business. Mislim da je na panelima u Karlovcu napravljen važan prvi korak, i da će biti želje i interesa za nastaviti raspravljati o ovim temama.”


Pravnik Stjepan Sabljarić smatra sljedeće: - Iako smo svjedoci pozitivnog trenda porasta prava žena kao i rasta samosvjesnosti mlađih naraštaja žena, svaku tribinu o pravima žena i mogućnost da se naglasi jednakost žena, kao i njihov doprinos u sudjelovanju u razvoju društva, smatram dragocjenima. No, diskriminacija na osnovi spola još je uvijek prisutna i na svakom od nas kao pojedincima je da nastavimo ustrajati na borbi za jednakost i jednaku mogućnost obrazovanja, zapošljavanja i napredovanja za oba spola, jer samo zajedničkim trudom oba spola možemo novim naraštajima ostaviti bolji svijet u nasljeđe.”


Ivana Kovačić stava je da je ova konferencija već veliki pomak prema naprijed, prema pozitivnom razmišljanju i promicanju jednakosti u svakom smislu te segmentu društva. Spolne razlike, seksualna orijentacija, nacionalna, etnička ili rasna pripadnosti ne bi trebale biti bitne u bilo kojem segmentu u društvu, a kamo li u poslovnom okruženju i napredovanju, već isključivo kompetencije i izvrsnost. 


Marijana Šarolić Robić smatra da živimo u pravom trenutku da  mi kao društvo iskoristimo sve talente koje imamo i zajedno i žene i muškarci gradimo svijet u kojem je izvrsnost jedini kriterij. Na taj način ćemo kroz kulturu dijaloga već danas mijenjati naš osobni stav i povećati mogućnost uspjeha i generacijama koje dolaze i osvijestiti stereotipe i nesvjesne predrasude koje sada koče ostvarenje punog potencijala svake žene i muškarca.


Marijan Kavran mišljenja je da se Hrvatsko društvo prilagođava dinamičnom razvoju 21. stoljeća, a ulazak u EU povećao je izglede za brže ispravljanje društvenih nepravdi te predrasuda o ulozi žena. Istovremeno, dok se u društvo često moralizira, propušta se prilika za normativno i odlučno sankcioniranje nasilja te uvođenja kvota, čime bi Hrvatska mogla prednjačiti po inovativnoj i društveno odgovornoj regulativi na EU razini, iako smo već sada po političkoj zastupljenosti u sredini europskih trendova. Treba otvoreno raspravljati o devijacijama no ne treba imperativno stigmatizirati muški rod kao genetski predisponiran nasilju i omalovažavanju, nego ovaj proces treba promatrati u kontekstu društvenog razvoja i traženja odgovora na mnoge izazove modernog doba, što do sada nismo još uspješno odgonetnuli. Unutar EU-a žene igraju ključnu  (ili sve važniju) ulogu, a u Hrvatskoj ima sve vise uspješnijih žena koje na mnogim razinama pokazuju bolje rezultate i više ambicije od muškaraca, što bi društvo trebalo ohrabrivati i poticati raznim avangardnim politikama te time odgajati nove generacije žena koje se neće ustručavati preuzeti bilo kakvu odgovornost, poziciju ili društvenu ulogu.


“Tema spolne diskriminacije na ulasku u 2020.trebala bi biti relikt prošlosti, ali nažalost nije. Možemo utjecati na promjenu tako da ne radimo razliku između žene i muškarca koji su došli na istu poziciju zbog količine znanja ili vještine. Žena dirigent? Dapače!
Zajedno možemo promijeniti društvo počevši od sebe ispitijući svoje predrasude i tvrde konvencije  koje su nas kroz odgoj i društvo formirale. U trenutku kad sebi pogledamo u lice i iskreno priznamo da smo nekad i sami radili razliku, tek tada možemo početi mijenjati sebe i utjecati na društvo oko sebe - naglasio je Veton Marevci.

Bračni par Salaić iz Tovarnika za svoje unikatne drvene komade narudžbe primaju iz cijele Hrvatske UNIKATNO Hobi pretvorili u biznis – izrađuju drvene igračke i namještaj za djecu


Moderatori su na konferenciji bili Miroslav Katić i Vedran Vukobrat.

"Ispunjena dvorana do posljednjeg mjesta, značajno probijen vremenski termin i interaktivan dijalog između panelista i posjetitelja više su nego indikativni pokazatelji o aktualnosti predmetne problematike. Međutim, iako statistički pokazatelji ukazuju na velik napredak u kontekstu pozicioniranja žena u poslovnom svijetu, mišljenja sam da je u našem društvu i dalje prisutna određena dubinski ukorijenjena podijeljenost između muških i ženskih uloga u društvu. Takva podijeljenost je teško mjerljiva ili empirijski dokaziva, većina je svjesna da ista postoji, ali tek trebamo pronaći i utvrditi mehanizme kojima ćemo je učinkovito premostiti" kazao je Vedran Vukobrat, a Miroslav Katić je potom zaključio:

"Iako smo kao društvo zakoračili u dvadeset i prvo stoljeće, žene se i danas suočavaju s brojnim barijerama  u izgradnji svoje karijere. Razlozi tome ponajviše leže u naslijeđenim predrasudama koje sputavaju profesionalne težnje žena  i sveukupnu slobodu izbora u osobnom životu. Kako bi se situacija promijenila, trebamo kao društvo težiti razbijanju predrasuda i tradicionalnih stavova, raditi na društvenom dijalogu, ali i promijeni određenih zakonskih regulativa koje bi omogućile uvođenja fleksibilnog radnog vremena, sposobnosti rada od kuće, više slobodnih dana…"

Martin Lewandowski ODUŠEVLJEN JE Bogati biznismen nahvalio Hrvate: Zbog vaše povijesti ste borben narod!

Ovakav način javnih rasprava svakako pomaže osvješćivanju nad pozicijom žena u poslovnom svijetu te je podrška mnogobrojne publike dokaz da se većina nas susreće s istim problemima i izazovima.

 

Marko Grubnić i Momčilo Gurović
POSLOŽILO MU SE
Marko Grubnić: 'Presretan sam, vjenčat ćemo se ove godine'
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • Dolinski:

    Postoji samo jedan problem: Što više ulažemo u svoje obrazovanje i karijere (vrijedi i za muškarce i za žene), to manje ćemo imati vremena naći romantičnog partnera, ženiti se i imati djecu - tako će "kompetitivno" društvo prije ili poslje ... prikaži još! izumrijeti, a doći će "nekompetitivni" narodi koji će nas zamjeniti i u kojima žene mahom imaju tek marginalnu ulogu u svijetu biznise pa se će se tako sav eventualni progress u izjednačavanju brzo izbrisati. Ono što mi kao društvo prije svega moramo je što prije skratiti školovanje tako da bude gotovo do 20te godine, poslijediplomske studije omogućit tek nakon navršene 40te godine (vrijedi za muškarce i žene), tako bi mogii dobit balans između jednog i drugog problema