Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 89
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KONFERENCIJA

Stručnjaci iz Hrvatske, EU i SAD-a raspravljali o budućnosti digitalizacije u Hrvatskoj i Europi

Laptop - ilustracija
Pixabay/ilustracija
11.05.2021.
u 17:29

AmCham je organizirao virtualnu konferenciju pod nazivom Digitalna Hrvatska 2030.

Digitalizacija i digitalna transformacija nametnule su se kao imperativ za poslovni uspjeh, s čime se u Hrvatskoj i u svijetu mijenja i tehnološki i zakonodavni okvir digitalizacije.

Povodom toga AmCham (Američka gospodarska komora u Hrvatskoj) organizirala je virtualnu konferenciju pod nazivom Digitalna Hrvatska 2030. na kojoj su s predstavnicima institucija iz Hrvatske, Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država raspravljali o budućnosti digitalizacije u Hrvatskoj i Europi. Osvrnuli su se na primijenjenu digitalizaciju u različitim sektorima (zdravstvo, potrošačka dobra, logistika i proizvodnja, ugostiteljstvo), Hrvatsku Nacionalnu razvoju strategiju, postpandemijsku digitalizaciju, EU ulaganje u digitalizaciju, Zakon o digitalnim uslugama, opskrbu oblakom sljedeće generacije, digitalni porez, značaj razmjene podataka i važnost transatlantske suradnje, piše Poslovni Dnevnik. 

Predsjednica Vijeća upravitelja u AmChamu, Ruža Tomić Fontana, u pozdravnom je govoru istaknula kako AmCham zadnjih 20 godina predstavlja glas međunarodnih i hrvatskih poduzeća te prvi izbor u zagovaranju javnih politika, s ciljem da se Hrvatska pozicionira kao privlačna destinacija za ulaganje i poslovanja. “Digitalizacija posljednjih godina zauzima središnje mjesto u kreiranju javnih politika u Hrvatskoj i globalno, a taj će trend rasti. Suradnja, inovativnost i razmjena znanja ključ su našeg uspjeha”, poručila je.

Konferenciju je otvorila Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama.

Burak Kircali, Principal Business Solutions Manager, Business Value u SAS EMEA, održao je prezentaciju o primijenjenoj digitalizaciji gospodarstva nakon pandemije. “Napredak u tehnologiji stvara novi poslovni model, prilagodba novom poslovnom modelu predstavlja velike izazove ikao rješenje se pojavljuje strategija progresivne dualne transformacije, a primijenjena digitalizacija oslanja se na zajedničke temeljne principe. U prilagodbi novom poslovnom modelu najveće izazove predstavlja procesna transformacija, zatim tehnološka, organizacijska i digitalna transformacija”, naveo je Kircali.

‘Digitalna transformacija mijenja naš način razmišljanja’

Održana je i panel rasprava na kojoj je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, rekao kako je pravi primjer pomaka online nastava koja nam prije pandemije nije bila ni u primisli, a danas je još uvijek aktivna i funkcionira. “Svjedočili smo velikim promjenama kod načina razmišljanja i primjene tehnologije kod ljudi. Digitalna transformacija zahtijeva da se mijenjamo, drugačije razmišljamo, više o tome kako da digitalne tehnologije primijenimo tako da nas ne opterećuju već olakšavaju život. Povećao se broj usluga, veći je interes javne uprave prema digitalnim tehnologijama. Šaroliki je efekt utjecaja pandemije, a građani putem tih tehnologija mogu postići puno bolje rezultate na tržištu, stvarati veću dodanu vrijednost”, istaknuo je Gršić.

Tanja Kuzman, SEE Digital Startup & Innovation Senior Manager u PwC-u, rekla je kako bi bilo dobro da Hrvatska dođe do razine digitalizacije na kojoj je zapadna i sjeverna Europe. No, navela je i kako se u Hrvatskoj stupanj digitalizacije povećao za 80%. Međutim, u prvih nekoliko mjeseci ponovno se smanjio i usporio, ali su procesi još uvijek tu.

“Ohrabruje to što prema istraživanju koje smo proveli lani kompanije žele da u prvoj polovici ove godine krenuti s unaprjeđenjem procesa, digitalnom transformacije poslovanja… U tom se smislu vidi nova potreba za digitalizacijom. Te prednosti moraju uvidjeti i čelni ljudi kompanije. U segmentu logistike napravljen je veći pomak, a to je sektor u kojem vidimo veliki broj procesa koji se mijenjaju i digitaliziraju jer je pandemija nametnula nove poslovne načine rada i funkcioniranja. U poljoprivredi, retailu i eCommerceu su najbrži pomaci u digitalizaciji. Najveći izazov i pažnja trebaju biti usmjereni na implementaciju jer ako implementiramo sve napisano u planu na pravi način i postignemo očekivane rezultate, Hrvatska će dostići novi nivo digitalizacije”, smatra Kuzman.

Pojasnila je da digitalne vještine imaju dva aspekta – buduće generacije moraju održati korak s novim i postojećim tehnologijama pa je potrebno stvoriti inovativne modele obrazovanja, a ako govorimo o digitalnim vještinama društva, moramo obratiti pažnju i na starije građane.

Pametne naočale u Coca Coli

Mišo Predojević, rukovoditelj Službe za poslovna rješenja i sustave u Coca-Cola HBC Hrvatska, rekao je da su pri implementaciji plana digitalne transformacije uveli različite digitalna rješenja pomoću kojih su povećali efikasnost i zadovoljstvo zaposlenika.

“Jedan od njih je Vision Picking iz područja logistike koji smo proveli u Sarajevu i Zagrebu, i to tako da smo zaposlenicima dali pametne naočale koje omogućavaju točnost kod isporuke, ali i veću efikasnost zaposlenika. Nakon dva mjeseca prilagodbe svaki skladišni radnik mogao je pripremiti 20% više robe za isporuku. Jedna od novih tehnologija je primjena virtualne stvarnosti unutar našeg proizvodnog pogona jer nam je omogućila da zaštitimo naše zaposlenike od vanjskih suradnika pomoću tih pametnih naočala. Znači, tehničari više nisu morali dolaziti u pogon da vide o kakvom se kvaru radi i sl., već se identificira preko pametnih naočala. Sve više radimo na robotici i robotizaciji, globalno Coca Cola kontinuirano radi na razvoju novih tehnologija, od napredne analitike, dronova do robota”, pojasnio je Predojević.

Usmjereni su i na izazov razmjene podataka i sigurnost, stoga konstantno podučavaju zaposlenike o važnosti zaštite podataka, provode phishing simulacije i na temelju toga osiguravaju dodatne virtualne edukacije. Smatra da njihovi zaposlenici dobro upijaju nove digitalne vještine i dobro njima barataju, posebno nove generacije kojima su i bliži.

Dr. med. Jurica Toth, menadžer zadužen za odnose s državnim institucijama iz Medtronic Adriatic, rekao je kako je Hrvatska počela zaostajati u procesu digitalizacije zdravstva, ali da je pandemija pokazala koliko se brzo postojeći sustavi mogu povezati. “Digitalni alati važno su sredstva napretka. Skupo je razviti lik i novi uređaj, ali se digitalizacijom može poboljšati i ubrzati proces. To je odličan benefit zdravstvu”, smatra Toth.

Ratko Mutavdžić, CEE Regional Technology Officer u Microsoftu, održao je prezentaciju kao uvod u drugu panel raspravu o tome kako će europski digitalni okvir oblikovati Hrvatsku.

Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ognian Zlatev, naglasio je na početku važnost bolje povezanosti, ulaganja u infrastrukturu, digitalizacije malih i srednjih poduzeća, istaknuvši da ovo razdoblje predstavlja digitalno desetljeće Europe.

Eva Ivančić, Public Policy Manager CEE u Facebooku, rekla je kako veliki broj malih i srednjih poduzeća koristi Facebook kao marketinški alat. Dodala je i da Facebook tim poduzećima želi pomoći kod predstavljanja proizvoda vani pomoću različitih alata, ali i uz besplatne edukativne programe. Rekla je kako treba pritom voditi brigu o osobnim podacima građana koji moraju imati zajamčenu sigurnost, piše Poslovni Dnevnik. 

Stephen C. Anderson (Acting Deputy Assistant Secretary For International Communications And Information Policy, Bureau Of Economic And Business Affairs, US Department of State) rekao je da SAD želi dobru suradnju s Europom, kako bi poboljšali i omogućili siguran život građanima. Naglasio je i kako s Hrvatskom SAD dijeli iste vrijednosti, stoga žele da se dobri odnosi nastave.

Tomislav Vračić, Senior Account Technology Strategist u Microsoftu, smatra da Hrvatska ima potencijal i perspektivu za digitalnu transformaciju i rast, te da su trenutno posvećeni otkrivanju koja je najbolje tehnologija koja privatnost građana može zadržati u cloudu.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije