Privredna banka Zagreb, koja je prije osam godina financirala neprofitnu ustanovu Otok znanja za kupnju hotela Koločep od Hrvatskog fonda za privatizaciju, predložila je prodaju hotela javnom dražbom. Trebala bi se održati 28. veljače po cijeni od 36,4 milijuna kuna što je, prema mišljenju stručnjaka, podcijenjeno uzme li se u obzir da je 2005. godine, kada je dubrovačko područje bilo slabije posjećeno, za hotel nuđena cijena od oko 60 milijuna kuna.
Rješenje za mjesec i pol
Otok znanja ugovor s državom sklopio je prije osam godina na razdoblje od pet godina, no u tom razdoblju nisu realizirana obećana ulaganja, u međuvremenu je došlo i do razilaženja partnera iz Otoka znanja, a cijelim slučajem bavio se i DORH. Država nakon isteka ugovora do danas nije prebacila dionice hotela na sebe, iako je to trebala napraviti, s obzirom na to da obveze iz ugovora nisu ispunjene.
Vraćanje dionica državi još je 2008. godine zatražio i Otok znanja, jer je već tada bilo očito da se planirano ulaganje neće provesti, a nakon toga isto je navodno zatražila i Privredna banka Zagreb.
– Do raskida ugovora nije došlo, jer način na koji se to htjelo učiniti nije bio prihvatljiv državi – kaže nam Erik Mohorović, čelnik Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), sljedbenice bivšeg HFP-a.
A zbog niza nedorečenosti država to nije učinila ni 2010. godine, kada je zakonski ugovor s Otokom znanja istekao.
– Cijela situacija oko Otoka znanja pravno će se riješiti za oko mjesec i pol – rekao nam je Mohorović, no kako, ne otkriva.
Upitan pravni temelj
Cijeli je epilog radnji vezan za to propalo ulaganje kompliciran pa stoga i sada postoje različita tumačenja je li PBZ mogao objaviti javnu dražbu ili ne. Ta je banka pokrenula prije dvije godine stečaj nad Otokom znanja, no ipak odobrenje da se ide u prodaju nije podržano na Skupštini vjerovnika pa prodaja nema pravni temelj, smatra Željko Markota iz Otoka znanja.
– Poziv na prodaju je nezakonit, jer je protivan propisima koji reguliraju prodaju dionica; nije odobren od skupštine vjerovnika, procjenu vrijednosti dionica nezakonito je obavila osoba koja nema dozvolu Hanfe i vjerovnici nisu imali uvid u dokumentaciju – kaže Markota i tvrdi da stečajna upraviteljica Otoka znanja cijeli proces vodi bez police osiguranja.
Stečajna upraviteljica Otoka znanja Ivana Sušić potvrdila nam je pak da su se vjerovnici složili oko prodaje Koločepa.
– Prodaju je jednoglasno prihvatila Skupština vjerovnika – tvrdi Sušić.
Uvidom u zapisnik s održane Skupštine vjerovnika 11. listopada 2011. godine vidi se da je donesena odluka kako će se dionice hotela Koločep prodavati po pravilima ovrhe javnom dražbom, no tom odlukom ipak nisu prihvaćeni uvjeti i način prodaje. Zanimljiva je i cijena po kojoj se Koločep nudi, svega 36,4 milijuna kuna, što je čak 22 milijuna kuna manje od ponude Gorana Štroka za taj hotel prije osam godina. A u tom razdoblju područje se razvilo i doneseni su zakoni, primjerice, o građenju na turističkom zemljištu i poticanju investicija te je lakše razvijati projekt na otoku, nego prije kada nisu postojali urbanistički uvjeti za to, kaže Markota.
Uza sve apsurde kroz ovih osam godina, najveći je bio u samom startu kada je Otok znanja pobijedio u konkurenciji nad izdašnijim ponudama Gorana Štroka i Emila Tedeschija. Otok znanja trebao je od Koločepa stvoriti mjesto gdje će cijele godine boraviti svjetski nobelovci i znanstvenici te prenositi znanja, no u konačnici cijeli je kompleks danas na čekanju.
>> Održite javnu sjednicu o Otoku znanja, izgubljene su tri godine!
Kako god da bilo ovo samo pokazuje kako ova jad-država nije sposobna voditi računa o svome vlasništvu. Ili sve prodaju po budzaštodrp cijenama ili imaju maćehinski odnos prema nekretninama kojima su vlasnici. Naravno, najčešći scenarij je onaj kad se opernate oni koji su direktno ili indirektno upleteni u razne malverzacije a lovu maknu po "zakonu". U svakom ( kao i u ovom ) slučaju nešto smrdi u zemlji Hrvatskoj - do neba.