U poslovnim bankama i hrvatskoj središnjoj banci i dalje analiziraju moguće posljedice ako presuda suca Radovana Dobronića u slučaju Franak postane pravomoćna. Čini se, prema zaključcima do kojih su došli u HNB-u, da nisu moguće samo posljedice za financijski sustav zbog gubitka koji će pretrpjeti poslovne banke, kojima ionako drastično pada stopa profitabilnosti, nego se otvaraju i neka vrlo krupna pitanja sustava na koja centralni bankari još nisu smislili odgovarajuće odgovore. Ukratko, moguće je da će se Hrvatska zbog naizgled "moralne presude" naći u visokoj razini neizvjesnosti.
Stiskanje likvidnosti
Konkretno, s obzirom na to da je sudac Dobronić presudio da se dužnicima u francima moraju ponuditi krediti s kamatama u kunama, to de facto znači da će se u slučaju pravomoćnosti presude krediti u francima pretvarati u kunske. Pravila poslovanja banaka takva su da će morati uskladiti devizne pozicije.
– Kako banke imaju devizne obveze, konverzija deviznih kredita u kune zbog presude može značiti ili da banke moraju nadoknaditi smanjenje devizne aktive smanjenjem devizne pasive, a to znači otplate kredita u inozemstvo (smanjenje devizne pasive – odljev kapitala) i smanjenje kamata na devizne depozite i podizanje kamata na kunske ne bi li se umjesto deviznih privukli kunski depoziti. Ili znači veliku potražnju za devizama i pritisak na tečaj kako bi se brisanje valutne klauzule CHF nadoknadilo prodajom viška kuna i kupnjom deviza – objasnio je vrsni financijski stručnjak.
Viceguvernera Hrvatske narodne banke Vedrana Šošića upitali smo je li točna teorija prema kojoj će banke zbog usklađivanja deviznih pozicija krenuti u navalu na kune te će kunska likvidnost doživjeti težak udarac pa će kamate na kune letjeti u nebo. Apsurd cijele priče, po toj logici, bio bi da bi kamate na eure išle – prema nuli.
Viceguverner se složio da je to moguć scenarij ako bi se prilagodba banaka događala na strani pasive te smatra da je tu utjecaj banaka malen i spor. Međutim, on misli da bi se prilagodba mogla događati uglavnom na strani aktive. Banke bi se rješavale kunske aktive te je pretvarale u deviznu aktivu.
Bez rješenja
Posljedica bi bila obrnuta – rast potražnje za devizama i novi pritisci na tečaj. U tom drugom slučaju, HNB može braniti tečaj, ali to bi opet vodilo stiskanju kunske likvidnosti i rastu kamata. Banke i središnje vlasti još nemaju rješenja za takve scenarije.
>> U Hrvatskoj više nema kredita u švicarcima
