I IDUĆE GODINE RAST CIJENA

Potrošačka košarica sve skuplja: Čega su se sve Hrvati odrekli i koji su im prioriteti

Inflacija u Hrvatskoj na rekordnih 10,8 posto
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
1/3
29.11.2022.
u 06:53

Konzumacija piva je uz prosječno 4,5% više cijene pala 5%. Kod kave su 15% više cijene rezultirale padom količinske prodaje od 7%, a kod gaziranih sokova 8% više cijene padom konzumacije od 1%.

I iduće godine rast će cijene, no u znatno manjoj mjeri nego ove. Akcijska prodaja robe zadržat će se na oko 30%, a diskonteri nastaviti rasti. Trgovačke robne marke šire se u onom dijelu u kojem ih brendovi ne uspijevaju pratiti, poglavito u smjeru znatno jeftinijih ili pak XXL pakiranja, dok će brendovi zadržati pozicije dokle god se potrošačima "obraćaju" prilagođenom ponudom – i ne pretjeruju s korekcijom cijena, predviđanja su koja je agencija NielsenIQ ovih dana napravila za magazin Ja Trgovac.

Ulja skuplja 37%

– Usporedba prosječnih cijena robe široke potrošnje u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje godinu prije pokazala je da se Hrvatska cjenovno nalazi u umjerenijem spektru inflacije od većine zemalja srednje i istočne Europe. Hrvatske su cijene u prosjeku bile 11% više nego u drugom tromjesečju 2021., za razliku od prosječno 12% viših u Poljskoj, 13% u Srbiji, 14% u Bugarskoj i Rumunjskoj, 15% u Mađarskoj ili više od 20% u Rusiji i drugim zemljama izravno pogođenim ruskom agresijom. Niže stope od nas imali su samo susjedi Slovenci (+8%) i Česi (+9%), dok je zapad Europe u drugom kvartalu bilježio rast prosječnih cijena u rasponu 2-5% – kaže voditelj prodaje za Hrvatsku i BiH NielsenIQ-a Ivan Junaković.

Otkako se u nas u rujnu 2021. zakotrljao vidljiviji rast cijena, od početka ove godine pa do rujna uvjerljivo najveći skok cijena bilježe – ulja (+37%). U razredu "30%+" još su brašno (+34%) i šećer (31%). Mlijeko je skuplje 29%, smrznuto meso i mesni proizvodi 25%, a sirevi 21% te prerađeno voće (marmelade, pekmezi i kompoti) 20%. Od važnijih nam prehrambenih proizvoda tjestenine, kao i maslaci i margarini, prosječno su skuplji 19%, sirni namazi 18%, hrenovke i tost 17%, svježe meso i jaja 16%, kava i jogurt 15%. Od neprehrane, britvice i brijači skuplji su 24%, kuhinjski ručnici 21%, toaletni papir i deterdženti za ručno pranje suđa 17%, omekšivači 16%, deterdženti za pranje rublja 14%, a dezodoransi 12%.

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

– Polovica svih kategorija bilježi rast cijena veći od 10% ove godine – tvrdi Junaković. No iako pojedini trgovci tvrde kako im prihodi rastu na krilima viših cijena, a bilježi se količinski pad, u Nielsenu to demantiraju. Vrijednosna prodaja je veća, ali se količinska prodaja košarice koja broji oko 150 kategorija prehrambenih i neprehrambenih artikala, iz koje su izuzete visokoobrtajne kategorije poput cigareta, voća i povrća, nije smanjila! Drugi kvartal donio je istu stopu rasta konzumacije kao i 2021. – iznad 3%.

– Od početka godine hrana i piće ostvarili su rast od 11,5%, od čega se 9,5% odnosi na više cijene, a gotovo 2% na veću konzumaciju. Neprehrana ima 10% veću realizaciju, od čega čak 7% otpada na veće količine – napominje Junaković. Dodaje kako je puno toga vidno poskupjelo. No ipak imamo bolju životnu situaciju nego prije desetak godina – veće prosječne plaće, niže kamatne stope kredita, nisku nezaposlenost, a i država je ponešto uskočila. Dakle, amortiziramo. A kad se štedi, prvo se režu veći izdaci (izlasci, putovanja, namještaj i sl.), a ne hrana. Na kraju, tu je znatan doprinos turističke potrošnje, koji je bio vidljiv već u drugom tromjesečju, ističe on.

Prehrana (oko 100 kategorija u ukupnoj košarici) raste 10% na godišnjoj razini, a 11,5% od početka godine. Godišnje količine rastu 1%, a od početka godine gotovo 2%. Cijene su od početka godine veće za 9,5%.

Trgovačke robne marke (TRM) pritom rastu dvostruko brže od brendova – čak 18,5% od početka godine, brendovi 10%, a razlika u cijeni postaje još vidljivija, jer su trgovačkim robnim markama one veće prosječno 7%, brendovima 11,5%. K tome, TRM od početka godine rastu i količinski 11%, a brendovi bilježe 1,5% manju prodaju. Dakle, TRM nose trećinu vrijednosnog rasta i sav količinski rast, tvrdi Junaković.

Raste i impulsna prodaja

Konzumacija piva je uz prosječno 4,5% više cijene pala 5%. Kod kave su 15% više cijene rezultirale padom količinske prodaje od 7%, a kod gaziranih sokova 8% više cijene padom konzumacije od 1%.

– Veći pad količina bilježe mlijeko i sirevi, a u manjoj mjeri svježe meso i jogurti, no znatan rast cijena drži ih u plusu. Količinski rast pak, unatoč rastu cijena bilježe mesne prerađevine i voda, a prava su "atrakcija" jaka alkoholna pića koja bilježe rast veći od 11%, uz 0,3% niže prosječne cijene. Jednostavno, pijemo više, čak i one brendove koji su poskupjeli, a mješavine alkoholnih pića bilježe ogroman količinski rast – objašnjava Junaković.

Rast količina veći od 5%, a koji se s obzirom na rast cijena znači rast kategorije od 15 i više posto, u ovoj godini bilježe bomboni, čokoladni prutići i žvakaće gume. Rasla je i količinska prodaja šećera (bez obzira na 30% veće cijene), a visok rast količinske prodaje (veći od 9%) bilježe energetska pića, ledeni čajevi, hlađeni deserti, slani štapići i pereci, ledene kave. Umaci imaju 18%, a smrznuta tijesta čak 22% veću količinsku prodaju. Čak i kategorije dječje i baby hrane i napitaka odreda bilježe znatan količinski rast (uz slične ili neznatno više cijene nego lani).

Ključne riječi

Komentara 8

Avatar vila velebita
vila velebita
07:55 29.11.2022.

Ljudi... svega ima na selu i pet puta je kvalitetnije nego ovo iz shoping centara.... Kupili smo domaću junetinu, kad žena kuha juhu miriši, ne kuća, nego cijeli kvart.... Domaći sir od 1,5 kg 70 kn... lički... jaja... pilići... Pa kada padne prodaja, spuštat će se cijene!!! A svatko ima nekog na selu.... nekog poznatog... ili pozna nekog ko pozna nekog.... :-)

TR
tratincica68
07:55 29.11.2022.

I to 70% dodatno.zbog eura.sto su rekli da nece a narod popusio.tako da u hr nije poskupilo 70 nego 570%.lipa zarada.a penzije i place iste.imamo hrvatsku.

PV
prcko.vita
07:20 29.11.2022.

E moj Plenki i Zoki, dok Vi i vaši jataci uživate u lagodnom životu većina građana ima poluprazne hladnjake, ljudi doslovno štede na hrani, na sebi, kako bi preživjeli iz mjeseca u mjesec, a mi se zovemo dio Europske unije. Kakve unije? Unije gdje imamo minimalac od nekih 500 eurića, o mirovinama da ne pišem, i ajde sada preživi mjesec s time. Pogledajte cijene hrane, režija, energije, za što vas narod plaća ako niste sposobni izboriti se za bolji standard onog običnog čovjeka? Narod jedva preživljava. Poskupljenja svaki dan bacaju narod u ponor. A vi ništa ne mjenjate. Javne kuhinje rade punim plućima. Korisnika sve više. Tuga i žalost. Kakva je to EU kada samo neki imaju kvalitetan život? Imamo resurse da budemo Švicarska, ali ništa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?