Kada govorimo o ulaganju u plemenite metale, prva asocijacija je zlato. Vrijednost sjajnih zlatnih poluga i kovčega punih nakita i novčića cijenjena su tisućama godina, no zlato nije jedini metal koji je kroz povijest služio kao sredstvo plaćanja i očuvanja vrijednosti. Srebro se još od antičkih vremena koristilo za kovanje novca. Jedan od primjera je i poznati Rimski denar, srebrni novac koji stoljećima je predstavljao jednu od temeljnih valuta slavnog Rimskog Carstva.
U modernom novcu, tj. kovanicama koje svakodnevno koristimo za plaćanje u trgovinama, srebra više nema nigdje u svijetu. Zbog rasta cijene srebra sredinom 20. stoljeća, većina država je do kraja 1970-ih izbacila srebro jer je vrijednost samog metala u kovanici postala veća od njezine nominalne vrijednosti. Srebro je i dalje itekako prisutno u modernom kovanom novcu, ali isključivo u obliku investicijskih (bullion) kovanica i prigodnih kolekcionarskih kovanica koje izdaju kovnice.
Za razliku od zlata, vrijednost srebra nalazi se u nečemu što zlato nema u istoj mjeri, vrlo široka industrijska primjena. Srebro je izvrstan vodič električne energije i topline pa se koristi u elektronici, elektroindustriji, automobilima, energetici, solarnim panelima i brojnim drugim tehnologijama.
Od plemenitog metala do industrijski važnog materijala
Upravo to je jedan od razloga zbog kojih se posljednjih godina povećava interes za srebro jer je ono istodobno i investicijska imovina i sirovina koju industrija svakodnevno troši te joj podiže vrijednost.
Međunarodna neprofitna strukovna udruga The Silver Institute svake godine izdaje "bibliju" za sve zainteresirane za tržište srebra. Njihov World Silver Survey pokazuje da je potražnja za srebrom u 2024. porasla je 4%, na rekordnih 680,5 milijuna unci, odnosno oko 21.165 tona, a zanimljivo je da su rast potražnje predvodili elektronika i elektroindustrija, fotonaponska industrija, automobilski sektor, ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu te nove primjene povezane s umjetnom inteligencijom.
Istodobno, tržište se već godinama suočava s manjkom srebra i to je iznimno važan podatak za razumijevanje današnjeg tržišta plemenitih metala. Za razliku od imovine čija vrijednost prvenstveno ovisi o raspoloženju investitora, kod srebra postoji i konkretna fizička potražnja iz gospodarskog sektora
Cijena srebra pokazuje koliko metal može biti dinamičan
Srebro nije metal koji uvijek raste u jednakim skokovima. Njegova je cijena poznata po većim oscilacijama, zbog čega ga dio investitora vidi kao potencijalno zanimljiviji dodatak portfelju. Dovoljno je pogledati posljednjih petnaestak godina, prosječna cijena srebra 2010. iznosila je 20,19 američkih dolara po unci, dok je 2011. dosegnula prosjek od 35,12 dolara, što je rast od čak 74% u samo godinu dana. Nakon toga uslijedilo razdoblje nižih cijena, no interes se pojačao posljednjih godina.
Trend je nastavljen i posljednjih godina. Silver Institute navodi da je prosječna cijena srebra u prvoj polovici 2025. bila oko 25 posto viša nego godinu ranije, dok je interes za srebrne investicijske proizvode dodatno porastao. Još je zanimljivije kako je srebro tijekom 2025. probilo niz prethodnih povijesnih rekorda.
Zašto investitori sve više gledaju upravo srebro?
Jedan od razloga je njegova dostupnost manjim investitorima i ljudima koji žele ući u svijet plemenitih metala. Iznos potreban za veću zlatnu polugu predstavlja neostvarivu investiciju za običnog čovjeka, a srebro, pogotovo ono u manjim težinama, može se lakše prilagoditi svakom budžetu..
U ponudi Auro Domusa nalaze se srebrne poluge od 20, 50, 100, 250, 500 i 1000 grama, kao i investicijski srebrnjaci od jedne unce. Poluge su izrađene od srebra finoće 999/1000, a među ponuđenim proizvodima su i poluge švicarske rafinerije Argor Heraeus.
Upravo zato srebro može imati mjesto u diverzificiranom portfelju. Srebro ne treba promatrati kao zamjenu za sva druga ulaganja, nego kao jedan od načina raspodjele imovine, tj. Diverzifikaciju portfelja koju preporučuju svi financijski stručnjaci. Kao i kod svakog ulaganja, cijena može rasti, ali i padati, zato ne treba “trpati sva jaja u istu košaru”, a srebro zbog svoje volatilnosti može imati izraženije kratkoročne promjene.
Budućnost srebra
Još jedan razlog zbog kojeg investitori ulažu u srebro je činjenica da se njegova buduća potražnja sve više veže uz trendove koji će oblikovati gospodarstvo sljedećih desetljeća.
Elektrifikacija prometa, širenje elektroenergetskih mreža, proizvodnja solarnih panela, razvoj podatkovnih centara i umjetne inteligencije samo su neki od sektora u kojima se srebro koristi. Industrijska potražnja mogla bi poslužiti kao pokretač tržišta srebra, iako pritom treba računati i na tehnološki napredak koji proizvođačima omogućuje korištenje manjih količina srebra po proizvodu u odnosu na današnju tehnologiju. Drugim riječima, budućnost srebra neće ovisiti samo o tome koliko će investitori kupovati poluge i kovanice, kao što je kod zlata, već će ovisiti i o tome koliko će ga trebati industrija.
Srebro je nekada bilo novac, potom važna sirovina za industriju, a danas ima obje uloge i kao vrijedan plemeniti metal i sve širu primjenu u modernom gospodarstvu. Za one koji žele postupno investirati u plemenite metale, a zlato predstavlja preveliki financijski izdatak plemenitim metalima, srebro može biti zanimljiva opcija upravo zbog nižeg ulaznog iznosa u odnosu na zlato. Auro Domus u svojoj ponudi ima različite gramaže srebrnih poluga i investicijskih srebrnjaka, čime je moguće odabrati oblik ulaganja prema vlastitim mogućnostima i ciljevima.
Naravno, niti jedan plemeniti metal nije ulaganje bez rizika i nitko ne može jamčiti buduću cijenu. No kada se uzmu u obzir rast industrijske primjene, višegodišnji tržišni deficiti, i povratak interesa fizičkih investitora, postaje jasnije zašto srebro postaje sve zanimljivije za investitora koji razmišlja dugoročno.
Kako se mijenja interes građana za srebro, što ga danas čini zanimljivim ulaganjem i kakvu bi ulogu moglo imati u dugoročnom portfelju, objašnjava Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
1. Što danas najviše primjećujete kod interesa građana za ulaganje u fizičko srebro, mijenja li se profil kupaca i koje su najčešće motivacije zbog kojih se odlučuju upravo za srebro?
Unazad godinu i pol dana interes za fizičkim srebrom definitivno raste, potaknuto prošlogodišnjim velikim rastom cijene u relativno kratkom roku, a ono što posebno primjećujemo jest da ga više ne kupuju samo poznavatelji plemenitih metala. Sve je više ljudi koji prvi put ulaze u ovu vrstu ulaganja, ali i postojećih ulagača u zlato koji srebro dodaju svom portfelju radi dodatne diverzifikacije.
Unazad 25 godina odnos cijene zlata i srebra kretala se od 1:30 do 1:120 (trenutno 1:68). To znači da kad je za vrijeme korone omjer bio 1:120, cijena srebra je bila podcijenjena, odn. predmet dobre kupnje.
Srebro neće zamijeniti zlato, ali više ne živi u njegovoj sjeni. Zlato ostaje temelj ulaganja u plemenite metale, dok srebro sve više pronalazi svoje mjesto kao njegova dinamičnija i dostupnija nadopuna.
Jedan od razloga svakako je cjenovna dostupnost. U fizičko srebro može se krenuti s relativno malim iznosom, pa je ono pristupačno puno širem krugu građana. Međutim, cijena nije jedini motiv. Kupci su danas znatno informiraniji i sve više prate činjenicu da srebro, za razliku od zlata, ima vrlo snažnu industrijsku komponentu.
Globalno govoreći, zanimljivo je i da se mijenja percepcija srebra. Nekada se na njega uglavnom gledalo kao na 'jeftinije zlato', dok ga danas sve više investitora promatra kao zasebnu investicijsku kategoriju, s vlastitim pokretačima ponude i potražnje.
2. Kada govorimo o srebru kao investiciji, koliko je važna činjenica da se ono osim kao plemeniti metal koristi u industriji, od solarnih panela i elektronike do automobilske industrije i što to dugoročno može značiti za njegovu vrijednost?
Upravo je ta dvojna uloga jedna od najzanimljivijih karakteristika srebra. Ono je istodobno plemeniti metal koji investitori kupuju kao fizičku imovinu i industrijska sirovina bez koje je teško zamisliti niz tehnologija na kojima se gradi moderno gospodarstvo.
S druge strane, upravo zbog te povezanosti s industrijom srebro je osjetljivije na gospodarske cikluse i njegova cijena u pravilu je volatilnija od cijene zlata, pa je primjerice cijena pala gotovo za 50% u odnosu na cijenu iz 01/2026, dok je kod zlata ta korekcija bila puno umjerenija. Zato snažna industrijska potražnja jest važan dugoročni argument za srebro, ali sama po sebi nije jamstvo rasta cijene. Dugoročno će biti ključno kako će se razvijati industrijska potražnja, proizvodnja iz rudnika, recikliranje i količina srebra koja se koristi po pojedinom proizvodu.“
3. Kada bi vas danas pitao netko tko prvi put razmišlja o ulaganju u fizičko srebro, zašto bi ga uopće trebao uzeti u obzir i kako biste mu objasnili mjesto srebra u dugoročnoj investicijskoj strategiji?
Za razliku od ulaganja u investicijso zlato, na prodajnu cijenu srebra treba obračunati i platiti PDV 25%. Što kod kupnje od strane fizičkih osoba (koje nemaju pravo na odbitak PDVa) predstavlja trošak. Drugim riječima trebate čekati da cijena srebra poraste za više od 25% da bi bili na nuli, za razliku od investicijskog zlata koje je oslobođeno od PDVa što ga u samom startu stavlja u povlašteni položaj.
Zlato je monetarna imovina, dok je srebro danas prvenstveno kombinacija investicijske imovine i industrijske sirovine.
Srebro ne treba promatrati kao zamjenu za zlato, nego kao njegovu nadopunu. Zlato i srebro jesu plemeniti metali, ali se ne ponašaju potpuno jednako. Zlato prije svega ima monetarnu i investicijsku ulogu, dok srebro uz investicijsku ima i vrlo snažnu industrijsku potražnju. Dakle, srebro je 50% ovisno o potražnji industrijalaca. Kod zlata u zadnjih 10 godina primjena se odnosi: 29% nakit, 6% tehnologija, 43% investicije retail i corporate te 21% centralne banke, pa upravo zbog toga njegova cijena ponajprije ovisi o budućoj potražnji od strane privatnih investitora i centralnih banaka.
Upravo zato kombinacija ta dva metala može imati smisla u dugoročnom portfelju.
Ali svakome tko prvi put kupuje srebro rekao bih da mora biti spreman na veće oscilacije cijene nego kod zlata. Srebro može snažnije rasti, ali se može i snažnije korigirati. Zato ga vidimo prvenstveno kao dio diverzificiranog, dugoročnog portfelja, a ne kao instrument za kratkoročnu špekulaciju. Kod plemenitih metala najvažnije je ne pokušavati pogoditi savršen trenutak kupnje, nego imati jasan cilj, odgovarajući vremenski horizont i ulagati iznos koji odgovara vlastitoj financijskoj situaciji.“
Otvori KEKS Pay
