Ministri financija industrijski najrazvijenijih zemalja G7 – SAD-a, Japana, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Kanade – obvezali su se da će nastaviti financijski poticati gospodarstava jer se ekonomski oporavak odvija sporije od očekivanog. Ministri financija G7 proteklog su vikenda, nakon susreta u Iqaluitu, u Kanadi, dogovorili nastavak aktivne državne politike oporavka, unatoč rastu deficita državnih proračuna, što je izravna posljedica stimuliranja gospodarstva.
– Nastavit ćemo provoditi politiku oporavka na koju smo se svi obvezali i razmišljamo o izlaznoj strategiji – kazao je domaćin skupa, kanadski ministar financija Jim Flaherty.
Ministri su složni da države moraju i dalje poticati svoja gospodarstva, do konačnog oporavka i prelaska na održiv rast.
– Svi smo odlučni u namjeri da nastavimo podupirati naša gospodarstva sve dok se ne ostvari trajan oporavak – rekao je britanski ministar financija Alistair Darling.
Rast koji se nakon ljeta postupno vraća u zemlje G7 i dalje je uglavnom slab i rezultat je državne potpore gospodarstvu.
Čelnici industrijski najrazvijenijih zemalja također su raspravljali o strategijama kojima će se koristiti nakon što se ukinu stimulacije gospodarstvu koje daju vlade ili kad dođe do snažnijega ekonomskog rasta.
No najvažnija tema, poput velikih proračunskih deficita nekih europskih država, što je i prouzročilo pad burzovnih indeksa uoči susreta, potisnuta je u drugi plan.
Financijska kriza u Grčkoj opasno je narušila ugled europske monetarne unije i istodobno pojačala strahovanja za sudbinu Irske, Portugala, Španjolske, ali i Italije. Prvi je na alarmantno stanje državnih financija zemalja južne Europe upozorio ugledni američki profesor Nouriel Roubini, poznat po tome što je predvidio ekonomsku krizu. On je nedavno u Davosu rekao kako će “ako padne Grčka, to biti problem za eurozonu, ali ako padne Španjolska – stiže katastrofa!” Na njega se nadovezao londonski The Financial Times koji navodi da se Irska, Portugal i Španjolska muče s vrtoglavim rastom javnog duga, dok je u Italiji deficit manje-više pod kontrolom, ali se udio u bruto domaćem proizvodu bliži grčkoj razini. Kako riješiti golemi problem prezaduženosti, ponajprije Grčke, ali i Portugala i Španjolske, i dalje je, čini se, velika enigma za članice G7.
– To pitanje treba riješiti EU, a ne G7 – istakao je Flaherty. Zanimljivo je da ministri uopće nisu govorili o zaduženosti svojih zemalja koja premašuje 30.000 milijarda dolara.
Na susretu u Iqaluitu sudjelovali su i glavni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn i predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick. Kanada je potvrdila da će se G7 i dalje povremeno sastajati, a sljedeći summit te skupine najavljen je za lipanj u Huntsvilleu.
