Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Plan za Inu: Ili držanje kontrole poslovanja ili prodaja udjela

Odnosi između MOL-a i Vlade su zaoštreni, a čeka se pravorijek arbitraže o plinskom poslovanju koji bi trebao stići idućih mjeseci
08. studenoga 2016. u 10:15 1 komentara 305 prikaza
mol
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U novoj strategiji poslovanja i investicija MOL Grupe ne spominju se investicije u Hrvatsku: ulaganje u riječku rafineriju tek je mogućnost koja ovisi o poreznom tretmanu, a ne siguran plan, a potencijalna ulaganja u istraživanja i razvoj navedena su kao dio investicija u jugoistočnu Europu. I dok se u službenom priopćenju MOL-a ne spominje riječka rafinerija, nego je spomenuta tek kao mogućnost u opširnoj prezentaciji strategije MOL Grupe, naglašava se kako će MOL nastaviti ulaganja u rafinerijska postrojenja u Mađarskoj i Slovačkoj u koje će se plasirati 80 do 130 milijuna dolara ulaganja.

Dva scenarija

Ina se ipak spominje u strategiji ali na stranici naslovljenoj ‘Poslovanje MOL-a s i bez Ine do 2030.’ na kojoj se otkrivaju pozicije poslovne politike. Prioritet je maksimizirati vrijednost investicije po dva scenarija: ili će zadržati kontrolu nad poslovanjem Ine ili će je prodati. Napominju i da će smanjiti utjecaj Ine na poslovanje MOL-a. To je na tragu izjava čelnog čovjeka MOL-a Zsolta Hernadija koji je u intervjuu mađarskom web portalu Origo.hu istaknuo da sve dok MOL nije u mogućnosti održavati smislene konzultacije s hrvatskom Vladom o budućem razvoju neće biti nikakvog napretka na tom području.

– MOL 2030. strategija održiva je i bez Ine. Znamo kako i gdje se MOL može razvijati i Ina može imati ulogu na tom putu rasta, ali ne nužno - ocijenio je Hernadi.

U kompaniji su nam neslužbeno istaknuli da ‘računaju na Inu’, ali da sva ulaganja ovise o tome kako će se razviti odnosi s Vladom. Nedavno je predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić najavio ukidanje takozvanog LODO sustava koji su Mađari uveli kako bi zaobišli upravu u donošenju odluka, a koji nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Odnosi između vlasnika su zaoštreni i zbog očekivanja pravorijeka u arbitraži o plinskom poslovanju koji se očekuje u idućih nekoliko mjeseci.

Više novca za dioničare

MOL namjerava utrošiti i više od dvije milijarde dolara na kapitalne investicije do 2021., uz pažljivu kontrolu svih troškova. Približno 35 posto izdvojit će se za istraživanje s fokusom na jugoistočnu Europu, Pakistan i Norvešku, a 45 posto za razvojne projekte u jugoistočnoj Europi, Velikoj Britaniji, Pakistanu, Kazahstanu te polju Baitugan u Rusiji. MOL namjerava i dodatno razviti svoju mrežu benzinskih stanica pa najavljuju da će tražiti prilike za preuzimanja izvan tri ključna tržišta, odnosno mađarskog, slovačkog i hrvatskog. Očekuju tako da će udio potrošačke robe i usluga u EBITDA do 2021. dosegnuti 450-500 milijuna dolara.

mol ODGOVORILI PANENIĆU MOL: Ne planiramo opskrbljivati Hrvatsku iz Mađarske i Slovačke Željko Lacković Prozvao nepravednim Lacković: MOL u Hrvatskoj treba plaćati koncesijsku rentu kao i u Mađarskoj

Novost u poslovanju je i najava velikih ulaganja u petrokemijski biznis. U idućih pet godina MOL planira u taj segment poslovanja investirati 1,9 milijardu dolara, a u razdoblju od 15 godina ukupno će plasirati čak 4,5 milijarde dolara u realizaciju ideje da postanu broj jedan u kemijskoj industriji, kako je najavio i Hernadi.

– Kao rezultat naše industrijske preobrazbe petrokemijska industrija u prvoj bi fazi trebala donijeti 250-300 milijuna dolara EBITDA godišnje, dok bi udio usluga kupcima do 2021. trebao dosegnuti 20 posto ukupne EBITDA. Istovremeno će naš snažni tok novca osigurati zadržavanje trenda povećanja dividendi za naše dioničare - poruka je Hernadija suvlasnicima MOL-a.

>> MOL do 2030. želi postati vodeća kemijska grupa u srednjoistočnoj Europi

International Business Hotel
Luksuzno opremljen
International Business Hotel: Jedini zagrebački hotel koji se specijalizirao za biznismene
Harats
U SRCU ZAGREBA
U potrazi za dobrim pivom i još boljom atmosferom
  • genex:

    samo par činjenica.nekad je ina bila veća od mola i mogla ga je kupiti (što mađarska država nikada ne bi dozvolila).nekad je pliva mogla kupiti pola farmaceutskih kompanija u srednjoj europi a danas je mali kotačič u tevinom stroju koji ... prikaži još! samo defacto pakira lijekove.s nekadašnjih 5000 zaposlenih,pliva danas ima mislim oko 900 zaposlenih.i što je najgore,teva u svakom trenutku može reći dosta,selimo sve u neku drugu državu. mol želi isto napraviti s inom.navodno bi zadržali samo maloprodaju(crpke) a i njih bi dali u koncesije privatnicima tako da nemaju apsolutno nikakvih troškova.derivate bi im dovozili iz njihove mađarske rafinerije ili iz slovačke (vlasnici su i slovnafta).