Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Biramo najbolje OPG-ove u Hrvatskoj

Ovi su sirevi predstavljeni i u Bruxellesu

Mladost Bizovca raspršila se po svijetu, ali oni su ostali i grade posao
01. kolovoza 2019. u 23:00 1 komentara 306 prikaza
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/13

Svakog se drugog dana u njihovu dvorištu u Bizovcu parkira Dukatova cisterna koju napune s barem sedam tisuća litara mlijeka prve klase, koliko ga daje njihovih 150 muznih krava pasmine holstein. Još 143 grla rasplodnog podmlatka imaju na svojoj suvremeno opremljenoj farmi. Uskoro će imati još 75 krava za mužnju. Čeka se samo okončanje radova na novoj staji, što bi trebalo biti s početkom jeseni.

OPG HRVOJE TOMURAD Zagorskim je cvijećem okićena cijela Hrvatska

Nova staja za 9 milijuna

Snježana i Božidar Glavaš, oboje 34-godišnjaci, računaju da će tada biti dovršeno lani započeto proširenje njihova gospodarstva. Riječ je o investiciji vrijednoj devet milijuna kuna – oko 40 posto novca su vlastita sredstva Glavaševih, ostatak su “namaknuli” iz EU fondova i od države.

 | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Investicija uključuje izgradnju staje za zasušene krave (tj. krave koje su u periodu između dva telenja) i junice, a u njoj je osiguran prostor za telenje i uzgoj teladi. U ovom je “paketu” i nabava strojeva. Od pomoćnih objekata grade se sjenici, hangar za strojeve, odlagalište stajnjaka i hangar za spremanje hrane. Glavaši planiraju, nakon dovršetka građevinskih radova, napraviti ispust za izlaz na pašnjake.

U konačnici će proširenje – u vrijeme dok mnogi proizvođači mlijeka stavljaju ključ u bravu – dovesti do povećanja kapaciteta farme 50 posto, a isto toliko će se povećati i proizvodnja mlijeka, što znači da će se sadašnja godišnja količina od 1,200.000 litara mlijeka koje nosi oznaku “Mlijeko s hrvatskih farmi” povećati na oko 1,800.000 litara godišnje. Više životinja podrazumijeva i više zemlje koju će Glavaševi morati obrađivati za njihovu prehranu, a sada već obrađuju 195 hektara, na koje su posijali kukuruz, lucernu, tritikal i soju. Cilj im je da obrađuju hektar po grlu.

– Krava nakon telenja svakoga dana pojede 50 kilograma hrane. Junicama je dosta oko 15 kilograma. Trebat će nam još zemlje, bit će natječaja u općini za državnu zemlju, javit ćemo se. Valjda ćemo uspjeti – optimistično će Božidar, po struci veterinarski tehničar.

 | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Vrijedni Slavonac nam govori kako je oduvijek znao da će poljoprivreda biti njegov životni poziv jer su upravo ratarstvo i stočarstvo tradicija njegove obitelji.

– Zavolio sam poljoprivredu ko mali. Ostalo mi je to u krvi – kaže.

Isto razmišlja i njegova supruga Snježana, također odrasla u obitelji poljoprivrednika. Bilo je to u godinama kada je ovdje na selu svaka kuća imala nekakvu životinju – kokoši, svinje, krave, konje... Danas toga više nema. Nema u Bizovcu više ni naroda, mladost se raspršila po svijetu. Snježana je završila srednju upravno-pravnu no sasvim se dobro uklopila u život i posao na farmi. Njoj i Božidaru odlazak nije ni padao na pamet.

 | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

– Nismo ni bogati ni siromašni, imamo za pristojan život. Ništa nam nije ni teško ni strano, a opet sve radimo s ljubavlju. Počne dan u pet i traje do navečer, al’ mi smo zadovoljni – govore u prostoriji za odmor koju imaju na farmi, odmah iznad izmuzišta u koje gledaju kroz staklo ovog “dnevnog boravka”. U to izmuzište svakoga dana po dva puta njihove krave dolaze na strojnu mužnju. Za dva sata sve dođu na red. Krave na ovoj farmi daju prosječno 29 litara mlijeka dnevno.

Uz obitelj Glavaš, a uz Snježanu i Božidara tu su i Božidarovi roditelji Zlatica i Marijan, sestra Maja i njezin suprug Zvonimir Dedić, njihovi sinovi u dobi od 10 i 11 godina – Marko i Luka te Božidarova sestra Ana i njezin suprug Dino Čadek, na ovome je obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i osmero zaposlenih radnika.

– Tata je započeo 1995. godine sa sedam-osam krava. Zatim ih je bilo 20 pa 50. Prve smo kupili u Zadru, sad imamo svoj pomladak. Genetika i hrana su dobre, a samim time i proizvodnja. Nema zaletavanja u krive sokake. Da se razvijemo, pomogli su nam EU fondovi jer su naši projekti prolazili te natječaji koje je raspisivala država – govori Božidar, kojemu sve vrijeme osmijeh ne silazi s lica dok nam pokazuje farmu na kojoj su i boksovi s telcima, iglui za pomladak te “bolnica” za životinje koje su oboljele.

OPG KARLO ŠAJKOVIĆ 'Posla ima, ali ništa ne pada s neba. U Njemačku i Irsku mogu otići samo kao turist'

Isprobava se sir s maslinama

Posebna je pozornost na gospodarstvu posvećena dobrobiti životinja te zaštiti okoliša. Ukupna vrijednost ove suvremene farme trenutačno je oko 12,000.000 kuna. No da ne bi sve stalo na proizvodnji mlijeka, Glaveševi su prije sedam godina otvorili i minisiranu pa proizvode svježe i polutvrde sireve te mliječne proizvode. S tim su njihovim delicijama častili i u Bruxellesu, kada je lani ondje predstavljena bogata kulturna baština Slavonije.

 | Autor : Davor Javorovic/PIXSELL Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

– Imamo sir s paprikom, bučinim sjemenkama i uljem, vlascem, obični, s uljem tartufa... Jedan je čovjek naručio s maslinama pa sad isprobavamo – pokazuje nam Zlatica Glavaš.

– Prodajemo na kućnom pragu, na sajmovima – dodaje njezina snaha Snježana. Njih dvije i Maja glavne su za posao u sirani. Međutim, slavonski su proizvodi na znatno nižoj cijeni od istovrsnih u, primjerice, Istri i Dalmaciji pa tako Glavaševi svoj polutvrdi kuhani kravlji sir s dodacima naplaćuju od 20 do 30 kuna po komadu.

No ne žale se već hrabro kroče naprijed, u vrijeme kada se proizvodnja mlijeka i broj poljoprivrednih gospodarstva koji se bave tom proizvodnjom smanjuju, oni se proširuju, osiguravajući egzistenciju cijeloj obitelji. Priznanja na brojnim stočarskim izložbama ne izostaju, svojedobno su bili dobili i nagradu za najbolji prinos kukuruza, prije četiri godine proglašeni su najuzornijim gospodarstvom u proizvodnji mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Sve im je to vjetar u leđa, vjetar koji ove vrijedne Slavonce neće otpuhati u Irsku.

Godišnje proizvode:

- imaju farma sa 150 muznih krava te još 143 grla rasplodnog podmlatka

- godišnje proizvedu 1.200.000 litara mlijeka

- u svojoj mini-sirani prave svježi i polutvrdi kuhani kravlji sir te mliječne prerađevine

- obrađuju 195 hektara zemlje na kojoj su posijali kukuruz, tritikal, lucernu i soju

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
  • Nepokolebljiv:

    Je! A kada skoknu na "Spicu" popiti kavicu i pogledati "trendsetere" (ili samo irske i engleske setere), naravno poslije 11:30 ujutro kada se gradski otmjeni svijet prcinje buditi?