Vlada je danas predložila izmijenjeni Zakon o preuzimanju dioničkih društava, a dio stručnjaka već ima zamjerke; od nejednakog položaja državnih i privatnih tvrtki u određivanju cijene kada nastane obveza preuzimanja pa do toga da će zakon povući kompanije s burze, jer neće niti postojati obveza otkupa dionica od malih dioničara te će stoga mali dioničari biti još slabije zaštićeni.
Državne tvrtke bile bi pošteđene određivanja cijene od mogućih špekulanata te bi se utvrđivala fer cijena revidirana od strane revizora. Događalo se naime da država najavi prodaju pojedinog društva, nakon čega bi cijenu špekulanti na burzi dignuli na malom volumenu trgovanja, a kupac bi morao dati javnu ponudu za preuzimanje po prosječnoj burzovnoj cijeni u zadnja tri mjeseca. Ta je cijena najčešće nerealno visoka, i to odbija potencijalne kupce. No isto se događalo i privatnim tvrtkama.
Riješeni špekulanti
– Ovim izmjenama zakona riješen je problem špekulanata, ali otvara se problem nejednakosti – zašto nešto što važi za državne tvrtke ne važi i za ostale sudionike na tržištu? Time se krši Ustavom zajamčeno pravo poduzetnika na jednakost, tumači Denis Fudurić, sudski vještak za financije i vrijednosne papire.
Primjerice, FGS Alternative Private Equity je upravo objavio namjeru prodaje Vaba banke pa i tu špekulanti mogu odraditi svoje i nerealno podići cijenu.
– Usvoje li se predložene izmjene zakona, netko tko kupuje dionice iz portfelja RH u povoljnijem je položaju od onoga tko kupuje dionice od ostalih sudionika na tržištu. Sama namjera da se spriječe problemi koje uzrokuju sitni špekulanti je dobra, ali moje je mišljenje da treba doraditi prijedlog - smatra Fudurić.
Zakon bi se ubuduće odnosio samo na tvrtke koje su listane na burzi. Prema mišljenju financijskog savjetnika Ratka Bajakića, to će značiti stampedo odlaska kompanija s burze. Odnosno, može se dogoditi da se pojedinac kojem će nastati obveza ponude otkupa ostalih dionica, u slučaju kad će mu udjel u pojedinoj kompaniji prijeći 25 posto, odluči povući s burze pa tako ne bi više niti imao obvezu objave ponude za preuzimanje. Automatski niti mali dioničari više ne bi bili zaštićeni, pa se može zaključiti, kaže Bajakić, da će sada biti stavljeni u lošiji položaj.
Nema zastare
Prema podacima Hanfe, 17 je društava koja imaju obvezu objave ponude za preuzimanje dioničkih društava, odnosno ponudu otkupa ostalih dionica od malih dioničara. Te obveze za neka društva vuku se još od 2006. godine, a među njima su primjerice Jadran film, Magma, TOZ, Industrogradnja, Dalekovod... Najveći je problem što dioničar za kojeg je nastala obveza mora osigurati novčana sredstva za mogući otkup svih preostalih dionica društva, što u većini slučajeva i nije baš zanemariv iznos. Lista "dužnika" prvi je puta objavljena javno prije tri godine, no već tada mnogi dioničari koji su morali to napraviti, branili su se da obveze nema ili da je zastarila. Bivši čelnik Hanfe Ante Samodol bio je tada jasan da zastare nema. Jer svaki mali dioničar može tužiti dioničara za kojeg je nastala obveza preuzimanja, a kad spor dobije, može se u konačnici i naplatiti, a većinskom dioničaru za kojeg je obveza nastala dati dionice. No većinom su ti sporovi još uvijek u tijeku.
