Od siječnja do rujna kumulativni rast kredita iznosi 3,3 milijarde kuna, a banke su i dalje najotvorenije prema državi kojoj odobravaju najviše kredita. U usporedbi sa 2012. pad kredita na godišnjoj je razini usporio na tri posto, a u sektoru stanovništva skoro pao na nulu – istaknuo je Milan Deskar-Škrbić iz Arhivanalitike na briefingu Hrvatske udruge banaka.
Najveći pad kreditiranja u drugom kvartalu 2013. bilježi se, kao i u prethodnim razdobljima, u autokreditima, a potom i u segmentu hipotekarnih i stambenih kredita. U 2013. prvi put imamo pad stambenih kredita. Rasli su ostali krediti, mahom krediti za premošćivanje dugova. Kad su posrijedi krediti malom i srednjem gospodarstvu, problem postoji u cijeloj Europskoj uniji.
Pad profitabilnosti banaka
Bivši guverner HNB-a Rohatinski jednom je rekao da ne bi pomoglo ni da se novac baca iz helikoptera. Da bi se tu nešto primijenilo, mora postojati i potražnja i oporavak – prokomentirao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.
U usporedbi sa zemljama EU, s padom ukupnih kredita od tri posto, u društvu smo Švedske i Rumunjske. Po kreditima stanovništvu na samom smo dnu, slični Nizozemskoj i Rumunjskoj.
Uspoređujemo li se po visini kamatnih stopa, nakon približavanja gornjem intervalu kamata eurozone u jeku krize, sad smo negdje pri sredini. U sektoru poduzeća uvijek smo imali kamatne stope blizu najvišima u eurozoni, a 2010. smo bili i iznad gornjeg intervala. U 2010. dolazi do pada kamata, pa i dugoročni krediti tvrtkama gdje smo stalno u gornjem intervalu, stabilno padaju.
Neto dobit banaka na godišnjoj je razini pala 47 posto, što je najveći pad od 2001., možda čak i od krize 1999. godine – istaknuo je analitičar Deskar-Škrbić.
Rekordan pad bilježi i povrat na aktivu, koji je s četiri posto na najnižoj razini od bankarske krize 1999. godine. Investitorima je isplativije uložiti u državne obveznice, pa čak i trezorske obveznice s povratom od pet posto nego u bankarski sektor.
Ono po čemu prednjačimo je stopa adekvatnosti kapitala koja je i dalje je najviša u EU, iznad 20 posto, što pokazuje da je bankarski sektor dobro kapitaliziran i stabilan.
S udjelom loših kredita od oko 15 posto europski smo prosjek. Stopom pokrića loših kredita ne možemo se pohvaliti, po tome smo s oko 40 posto na dnu ljestvice, no u izračun nisu uključeni novi troškovi rezervacija, prema kojima pokrivenost raste na 43 posto. Najviše loših kredita nije, kako se uopćeno smatra, u švicarskim francima, nego u kunama pak, u sektoru stanovništva sa 12 posto prednjači švicarski franak.
Sukobi oko ZPK-a
Kad su posrijedi izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je upravo u saborskoj proceduri, bankari su još jednom upozorili na zamjerke koje su uputili zakonodavcima.
Europski parlament ionako će uskoro donijeti svoju regulativu o naknadama, što se može pričekati da vidimo što će oni reći. Ograničavanje kamatnih stopa pak dovodi do isključenja dijela građana iz populacije koja može dobiti kredite – prokomentirao je Bohaček te dodao da će sljedeći tjedan u Europskom parlamentu biti izglasana i regulativa o stambenim kreditima koju će Hrvatska ionako morati uključiti u svoje zakonodavstvo.
Banke će iskoristiti sve pravne putove kako bi zaštitile svoja prava – poručio je Bohaček.
>> Jelušić: Bahati bankari misle da mogu Saboru držati lekcije
jadnici ...znaci zaradili tek par milijardi ...zao mi ih je ...stvarno...A sta ce tek da izgube kada im se nekretnine u njihovom vlasnistvu ponovo procijene i cijena im padne ispod 1000 evro/m² ???realna cijena 500-700 €/m².....tek ce onda biti placa..jedva cekam...