Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?

Lista nabogatijih u maloj Sloveniji

man_lista_tx.jpg
import
13.03.2007.
u 13:46

Od neznatne trgovine u gradiću Slovenske Konjice Mirko Tuš (50) za nepunih 18 godina izgradio je trgovački lanac Engrotuš čija je vrijednost procijenjena na 240 milijuna eura što ga je kao vlasnika postavilo na prvo mjesto ljestvice 100 najbogatijih Slovenaca.

Slovenski je poslovni mjesečnik Manager u broju za ožujak prvi put javno predočio kvalificirane podatke o stotinu domaćih tajkuna čije bogatstvo nije manje od 7,3 milijuna eura.
Bogatstvo je Mirka Tuša na tom popisu veće od ukupnog bogatstva 29 milijunaša sa dna te ljestvice, a nasuprot mišljenju da je aktualni gradonačelnik Ljubljane i bivši prvi čovjek Mercatora Zoran Janković jedan od najbogatijih Slovenaca, on se s 12,1 milijun eura 'obiteljskog bogatstva' našao na 47 mjestu.

Drugo je mjesto sa 190 milijuna eura zauzeo vlasnik tvrtke Aktiva Holding Darko Horvat, a među prvih desetero su i Igor Lah (145 – Megafin), Joc Pečečnik (92,5 – Elektronček Group), Tomaž Lovše (72,8 – Diners Club Adriatic), Igor Akrapovič (70,9 – Akrapovič), Jože Anderlič (61,3 – Kranjska investicijska družba), Vladimir Polič (51,5 – Kanal A, Pick & Place), Branko Drobnak (47,2 – Poteza) i Stojan Petrič (47 – Kolektor).

Svi su ti slovenski bogataši svoje bogatstvo stekli tijekom tranzicijskih godina, a mnogi su se obogatili vještim, smjelim i odvažnim financijskim manipulacijama te otkupom posrnulih socijalističkih poduzeća i certifikata kuponske privatizacije.

Velika se većina slovenskih tajkuna s Managerova popisa svojim bogatstvom ne hvali, a mnogi su svoje bogatstvo odbili komentirati ili potvrditi, pa su za ocjenu njihova bogatstva sastavljači ljestvice koristili isključivo javne baze podataka. Za Manager.hr zamjenica odgovorne urednice mjesečnika Manager Bojana Humar objasnila je da su za sastavljanje rang-ljestvice uzeli vrijednost aktivnog kapitala i posla kojim se pojedinac bavi.

Njihovo osobno bogatstvo, kao što su automobili, kuće, jahte i slično, nismo ocjenjivali jer u većini slučajeva taj imetak, u odnosu na vrijednost njihova aktivnog kapitala, ima relativno nisku vrijednost. Tako najveći dio bogatstva predstavljaju ocjene vrijednosti njihovih dionica i vlasničkih udjela u poduzećima.

Uzimali smo u obzir njihove prihode, dobit, rast njihovih poduzeća u zadnjih pet godina i na tomu napravljena predviđanja, kaže Humar dodavši da su ocjenjivali dosta konzervativno jer bi inače ocjene bile znatno više.

Siva su zona ocjenjivanja slovenskih bogataša ostali odvjetnici i javni bilježnici jer podaci njihova poslovanja u 2005. godini, kada su podaci prikupljeni, nisu bili javno dostupni, a slično se dogodilo i s vlasnicima bankarskih računa u inozemstvu te posjeda i bankarskih računa u inozemstvu dobivenih denacionalizacijom.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije