Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Jurčić: Novca u sustavu ima, vrijeme je da država pokrene infrastrukturne projekte

Novca ni ove godine neće nedostajati, ali pitanje je u što će se i kamo usmjeravati
14. siječnja 2020. u 07:00 5 komentara 1767 prikaza
17.11.2014., Zagreb - Ljubo Jurcic, bivsi saborski zastupnik i ministar u vladi, profesor na Ekonomskom fakultetu.
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Početak nove poslovne godine obilježio je dodatan pad kamatnih stopa na kredite, kamate na štednju gotovo više i ne postoje, a višak likvidnosti iznosi približno 35 milijardi kuna. U banke se slilo oko 300 milijardi kuna depozita, dok se vrijednost kreditnih plasmana svim sektorima kreće oko 250 milijardi kuna. Novac, dakle, ni ove godine neće biti problem, njega ima, ali pitanje je u što će se i kamo usmjeravati. Najveći su potrošači i dalje građani s približno 130 milijardi kuna kredita, tvrtke su se zadužile kod domaćih banaka oko 80 milijardi kuna, a država oko 35 milijardi kuna.

Ilustracija Konferencija instituta za javne financije i zaklade Friedrich ebert Ekonomisti vole porez na nekretnine, političari baš i ne

Novac za kupnju stanova

U posljednje vrijeme više se novog kapitala i kredita usmjerava prema sektoru stanovništva, uglavnom za kupnju stanova i nenamjensku potrošnju, a manje tvrtkama za investicije. Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije bili su krajem listopada 62 milijarde kuna, te su smanjeni oko tri posto na godišnjoj razini!

– To što banke imaju 35 milijardi kuna slobodnog novca znači da nema poslovne aktivnosti, nema uvjeta za profitabilno poslovanje i proizvodnju. Višak novca na računu središnje banke jedan je od pokazatelja neefikasnosti ekonomije – komentira ekonomist Ljubo Jurčić, kojemu nije drago što sve više novca građana i tvrtki završava na štednji.

– Isplativost investicija ovisi o monetarnoj i fiskalnoj politici koje su cementirane. Ekonomija nam nestaje, efekt toga je višak gotovine i odlazak ljudi u inozemstvo – ističe Jurčić te iznova predlaže Vladi da preuzme palicu i pokrene infrastrukturne projekte koji će dati pečat budućim ekonomskim kretanjima.

Boris Vujčić KAMATE JOŠ NIŽE Prvi put u povijesti kamata na kredite ispod tri posto

Nešto slično poručio je potkraj godine i Međunarodni monetarni fond tvrdeći da država mora uložiti u infrastrukturu i nove tehnologije da bi otvorila prostor za privatni sektor.

– Novac ne pokreće gospodarstvo, on podmazuje, a pokretač mora biti država. Pitanje je dana kad će se i kod nas postaviti pitanje što učiniti sa suficitom, u što uložiti. Iz udruge Lipa prvi će zavikati da su porezi preveliki, a moje ekonomsko krilo će na to reći da nije problem u porezima nego u tome što ne postoji razvojna politika. Ne može se ekonomija razvijati ako država ne osigura vodstvo. To je kao da zalijevaš zemlju koju nisi zasijao i zaorao. Ovdje nema ni njive ni sjemena – slikovit je ekonomist Ljubo Jurčić.

Pogledaju li se prosinačke makroekonomske prognoze središnje banke, proizlazi da je, što se monetarne strane tiče, sve riješeno jer novac nikad nije bio jeftiniji i dostupniji. Troškovi zaduživanja države spustili su se na najniže zabilježene razine, 0,06 su bile kamatne na kunske trezorske zapise, a minus 0,05 na eurske. Država je izdala petogodišnju kunsku obveznicu s prinosom od svega 0,36 posto te 15-godišnju obveznicu s valutnom klauzulom s prinosom od 1,2 posto. Premija osiguranja od kreditnog rizika spustila se na 76 baznih bodova. Hrvatska narodna banka ističe da su prosječne kamatne stope na kratkoročni dug tvrtki pale na 2,8 posto, a 2,7 posto su i prosječne kamate na stambene kredite.

stanovi u Zagrebu novi sustav izvještavanja Banke će za kredit pitati hoće li klijenti iznajmiti nekretninu

Kapital nikad jeftiniji

Kapital nikad nije bio jeftiniji, ali novih plasmana nema, što je, smatra centralna banka, uglavnom posljedica pada kreditiranja velikih poduzeća (brodogradnje, Agrokora), ali i prodaje nenaplativih kredita, odnosno čišćenja repova iz prošlosti. Inače, Hrvatska narodna banka, na temelju analize pristupa poduzeća izvorima financiranja, ističe da se udio poduzeća s financijskim ograničenjem kreće oko 8 posto, udio onih kojima je u potpunosti otvoren pristup kreditima, odnosno nemaju nikakva financijska ograničenja iznosi 43 posto, dok se na 49 posto poduzeća odnose određena ‘relativna ograničenja’. HNB tvrdi da u posljednje tri godine financijska ograničenja poduzeća ne odstupaju znatno od onih koja su bila zabilježena u razdoblju prije krize. 

Norveška rukometna reprezntacija
Hrvatska u finalu
Pogledajte što norveški mediji pišu nakon poraza, još ne mogu vjerovati da neće u finalni boj
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj
  • Avatar southman
    southman:

    Sjajni su nam mladi ekonomisti pored ovakvih profesora !

  • Mesko:

    On je potpisao prvu prodaju INE Molu, ali se nije sa time slagao. Liv...nin za sve vlasti i sva vremena. Mučak..

  • dubrix:

    Hoće li Ljubo natrag u SDP ne bi li možda ovaj puta bio premijer?