Četvrt milijuna zaposlenih u javnom sektoru i ovog će ljeta dobiti 1250 kuna regresa, za što je u proračunu preraspodijeljeno nešto više od 300 milijuna kuna. Vlada je time izbjegla moguće sudske sporove sa zaposlenima i daljnje natezanje sa sindikatima budući da je pravo na isplatu predviđeno u Temeljnom kolektivnom ugovoru. Vlada, međutim, regres nije planirala u proračunu za 2017. pa je premijer Plenković na sjednici Vlade “zahvalio ministarstvu financija jer je uspjelo pronaći sredstva preraspodjelama u proračunu”. Da ne bi bilo zabune kako je samo država široke ruke, sindikalci Krešimir Sever (NHS) i Miroslav Hrašćanec (HURS) kažu da gotovo i nema veće tvrtke u privatnom vlasništvu koja je propustila isplatiti regres svojim radnicima ili će to učiniti do kraja mjeseca.
Građevincima 1800 kuna
– Često se govori da je regres povlastica javnog sektora, što nije istina. Regres se redovito isplaćuje i u privatnom sektoru, bilo da je to rezultat ugovorenog prava u kolektivnim ugovorima ili odluke tvrtke. Tko god ima pozitivne poslovne rezultate, trudi se isplatiti određeni iznos – kaže Sever. Prema hrvatskim propisima, svaki radnik tijekom kalendarske godine ima pravo na 2500 kuna neoporezive naknade, i ta se svota najčešće isplaćuje u dva dijela, prvo kao regres, a zatim i božićnica.
– Iznosi su različiti: 500, 1000, 1250 ili 1500 kuna, a ostatak do neoporezivog iznosa koristi se za božićnicu – ističe Hrašćanec. U dvije djelatnosti – turizmu i graditeljstvu – primjena granskog kolektivnog ugovora prenesena je na sve zaposlene u tim branšama pa se ugovorena prava moraju primijeniti na sve tvrtke. Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva ističe da regres u građevinskim tvrtkama iznosi 1800 kuna te ga treba primiti svaki od 70 tisuća zaposlenih. Božićnica nije ugovorena.
– Nemamo uvid o isplatama za male tvrtke, ali proširenjem granskog ugovora na cijelu djelatnost svatko tko je zaposlen u graditeljstvu stekao je pravo na regres i ako ga poslodavac ne isplati, može podignuti tužbu – kaže Jasenka Vukšić. Turistička je branša visinu regresa najčešće vezala uz dane godišnje i kreće se 50-70 kuna po danu.
Lidl iznenadio
Petrol je potpisao isplatu 2000 kuna regresa, a nedavna odluka uprave Lidla da isplati 4000 kuna bruto ugodno je iznenadila tamo zaposlene radnike. Regresi bi mogli podebljati primanja zaposlenih približno 750 milijuna kuna.
To je ostavština socijalizma-tko ima novca za to isplatit-samo oni što našu zemlju rasprodaju i zadužuju!