Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Hrvatski hrast protiv zlatne prašine i kristala Swarovski

Za proizvode hrvatskih parketara vlada veliki interes. Već prvoga su dana dogovoreni potencijalni poslovi s Englezima, Nijemcima, Turcima… Uz parket od slavonskog hrasta veću pažnju plijeni samo to isto drvo, ali s 24-karatnim zlatom.
17. siječnja 2011. u 07:30 15 komentara 304 prikaza
hanover
Foto: Jolanda Rak Šajn
Pogledajte galeriju 1/3

Podovi od umjetnog drva u 2011. su prošlost! Masivnom drvu, dvoslojnom i troslojnom parketu koji se nadopunjuje na sve izraženije trendove zdravog življenja u Europi sasvim sigurno se okreću i Kinezi, dosad uglavnom zaduženi za jeftinoću. Stoga nije čudno što na jednom od najvećih i najvažnijih sajmova podnih obloga na svijetu, hanoverskom Domotexu, na kojem se skupila sva svjetska krema u proizvodnji parketa i tepiha, od jučer vlada velika znatiželja i za parkete od slavonskog hrasta i drugoga masivnog drva hrvatskih drvoprerađivača, kojima je, tvrdi Daniel Smiljanić iz Pan parketa, ova godina biti ili ne biti.

Uz slavonski hrast i jasen možda još jedino veću pozornost plijeni to isto drvo, ali sa 12 do 24-karatnim listićima zlata, bijelim zlatom te zlatnom i bisernom prašinom, kristalima Swarovski… kakve nudi talijanski Cadorin Antico, koji je prije dvije godine tu svoju inovaciju patentirao i zaštitio u svijetu.

Ekskluziva

No posao koji zahtijeva i „ručni“ rad, po cijeni od 200 do nekoliko desetaka tisuća eura po kvadratu, dostupan je u ekskluzivnim količinama samo bogatoj ruskoj, američkoj, kanadskoj, arapskoj… klijenteli. Veoma je skupo, ali klijenti su prezadovoljni, tvrdi generalna direktorica Rita Cadorin, dok se na hrvatskom štandu, na kojemu u organizaciji HGK i resornog ministarstva izlaže devet hrvatskih tvrtki – Parketi Požgaj, Pan parket, Solidum Žužić, Spačva, Drvoproizvod, PPS Galeković, Lipa, Mopar i Exportdrvo – uz kvalitetu, cijenu i brzu isporuku traži i funkcionalnost. Tako su već prvoga dana sklopljeni i preliminarni ugovori s Englezima, Nijemcima, Turcima, Portugalcima… U Njemačkoj je graditeljski sektor statistički izašao iz krize, a kako je to tržište jedno od glavnih za plasman hrvatskih proizvoda od drva, očekivanja naših tvrtki koje su u recesijskom razdoblju bile prisiljene otpustiti više od 8000 radnika opravdano su velika.

Njemačka će nas povući

- Njemačka je uvijek bila pokretač europskog i svjetskog gospodarstva. To znači da će se njezinim izlaskom iz krize pokrenuti čitav svijet, a onda i hrvatski drvoprerađivači, tradicionalno okrenuti izvozu na ta tržišta – kaže Igor Leščić iz Drvoproizvoda.

No kako politikom tečaja godišnje u izvozu gube i 400 milijuna kuna, a devalvacija valuta na istočnoeuropskim tržištima (i 43 posto u Poljskoj!) u proteklom je razdoblju utjecala i na znatno smanjenje njihove konkurentnosti i prihoda - naša bi diplomacija, tvrdi Leščić, konačno treba postati gospodarska, a ne samo politička.

Zbog enormnog pada potrošnje na europskom tržištu u krizi neki su se parketari, naime, okretali i bliskoistočnim i dalekoistočnim tržištima. No sve je stalo na nekoliko kontejnera robe, dio nje i besplatno, u očekivanju da će RH konačno potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, primjerice s Izraelom. Uvozne carine na hrvatsko drvo tamo su čak 12 posto!

- Bez obzira na naše tržišne pozicije i prepoznatljivost hrvatskih proizvoda u Njemačkoj, i te kako su bitni kontinuirani rad te dobra marketinška promocija, inače bi se teško stečeni tržišni udjeli mogli i izgubiti. Konkurencija je tu iznimno agresivna, pa su sajmovi poput Domotexa iznimno važni - kazao je Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Hrvatskim se drvoprerađivačima, pokazalo se na Domotexu, već vraćaju i neki stari kupci. U krizi je propalo puno talijanskih, mađarskih, čeških tvrtki… pa hrvatska kvaliteta i povoljna cijena opet dolaze do izražaja, objašnjava Mladen Galeković, čelnik PPS-a Galeković.Tvrtki je promet lani bio veći 8%, no u 2009. je pao i 50%.

- Trebat će možda i pet godina da se vratimo na promet iz 2007. i 2008., kad su drvoprerađivači ostvarivali oko milijarde dolara u izvozu - kaže Galeković - ističući da je ovo prijelomna godina za opstanak domaćih drvoprerađivača, koji su s obzirom na recesiju na domaćem tržištu drvnih proizvoda, koje još ne pokazuje znakove oporavka, "osuđeni" na izvoz.

Suficit u drvu i drvnim proizvodima O v

Suficit u drvu i drvnim proizvodima

O važnosti njemačkog tržišta najbolje govore podaci o ukupnoj robnoj razmjeni RH i Njemačke. U prvih devet mjeseci 2010. RH je na to tržište izvezla robe za 907 milijuna dolara, a uvezla 1,83 milijarde dolara, čime je ostvaren deficit od 925 milijuna dolara. U razmjeni drva, drvnih proizvoda i namještaja u tom je pak razdoblju izvezeno robe za 120 milijuna dolara, a uvezeno za 39 milijuna, što znači da je ostvaren suficit od 81 milijun kuna.

Imamo i brend i kvalitetu - Hrvatski hr

Imamo i brend i kvalitetu

- Hrvatski hrast i proizvodi od slavonskog hrasta prepoznat su brend i zauzimaju važno mjesto na njemačkom tržištu proizvoda od drva. No zbog svoje veličine, ali i potencijala interesantno je svim svjetskim proizvođačima koji iz godine u godinu nastoje osvojiti svoj dio tržišnog udjela - kazao je Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu ndustriju i šumarstvo HGK, ističući kao pravo zbog toga HGK već godinama podupire hrvatske proizvođače te intenzivno radi, posebice putem sajamskog izlaganja na učvrščivanju pozicija te povećanju tržišnog udjela hrvatskih tvrtki.

 

Hrana
Mood food
Hrana za dobro raspoloženje: Doznajte što bi trebalo jesti da se osjećate sretnije

A1 izdvaja za Vas

  • visio:

    Slažem se gosp. kurcula, ali ste srbin, i samim time me vaša izjava vrijeđa. Da ste kojim slučajajem hrvat, onda bi vam kliknuo zelenu strelicu, ovako neću. Slavonija, ili crvena hrvatska, je oduvjek bila, i bit će \"deo\" hrvatske, na ... prikaži još!a Vašu žalost. i kad dotični novinar kaže, Slavonski ili hrvatski, misli na najbolji hrast u cjelom svjetu, a ne na političke konotacije. Kužiš spiku!?

  • -obrisani-:

    Kako srbinu objasniti da je Slavonski Hrast uvijek bio Hrvatski Hrast..... Kad vec politiziras oko Hrasta morao bi znati da je Slavonija uvijek bila Hrvatski dio ..... Heb. njih....njima smetaju i Hrvatsko -Slavonski Hrastovi,kako necemo mi....

  • -obrisani-:

    U tekstu stoji ispravno \"slavonski hrast\" dok u naslovu, urednik, misli da je bolje reći \"hrvatski hrast\" jer je Slavonija već jedno vreme deo Hrvatske. Međutim, gospodine uredniče, to ne može jer je slavonski hrast jedan pojam koji se ne ... prikaži još! može iz političkih razloga menjati. kao što je i limuzinski hrast limuzinski, a ne francuski, tako je slavonski slavonski, a ne hrvatski.