Hrvatska poštanska banka sklopila je nove ugovore s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja će im osigurati deset milijuna eura za tri kreditne linije: za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika, žena-poduzetnica i projekata energetske učinkovitosti. Najveći dio, šest milijuna eura, namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima koji se i dalje teško financiraju, posebno izvan većih hrvatskih gradova, a najjače su pogođeni krizom.
Po dva milijuna kuna bit će izdvojeno za projekte energetske učinkovitosti stambenih objekata i žene poduzetnice kojima je, dodatno, iz Fonda za suradnju Tajvana i EBRD-a osigurano sto tisuća eura, a iz EBRD-ova dioničarskog fonda 130 tisuća eura, za edukacije i poslovno savjetovanje kako bi unaprijedile poslovanje.
– HPB je aktivno sudjelovao u stukturiranju i izradi ovih proizvoda kojima će se obogatiti ponuda za male poduzetnike i žene poduzetnice te poboljšati kvaliteta stanovanja – istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, koja je jučer potpisala ugovore s Tomislavom Vuićem, čelnikom HPB-a.
Granice rasta
U HPB-u se nadaju da će programi biti dovoljno atraktivni da se novac brzo potroši kako bi mogli krenuti u nove cikluse. Za ovakve aranžmane, u suradnji s razvojnim bankama, HPB ima kapaciteta. No, granice rasta za daljnje projekte postavlja im kapital, a tu je najvažnija domaća banka gotovo došla do ruba.
Bez nove dokapitalizacije neminovna je stagnacija poslovanja, a za prvu ruku treba im, kako doznajemo od upućenih izvora, barem 200 do 300 milijuna kuna uz zadržavanje dobiti kako bi mogli nastaviti s dosadašnjim tempom kreditiranja i širenja poslovanja. No, to je, kažu, uistinu minimum. Za srednjoročnu stabilnost realniji bi bio iznos od oko 700 milijuna kuna.
Budući da je iluzorno očekivati da će ta injekcija stići od države, kao „dežurni“ investitori mogli bi uskočiti mirovinski fondovi ili Croatia osiguranje (CO), odnosno Adris, koji u financijskoj industriji slijedi glas da je jako zainteresiran za HPB, a ima i novca za investicije. Od jačih igrača koji su uletjeli za prošlu dokapitalizaciju, Agrokor ima svoje brige, a Generali, koliko se čuje, ima na umu druge investicije.
Obećavano od 2015.
No, postoji tu i nezgodna „kvaka“ – u ponedjeljak je neslavno završio pokušaj da Glavna skupština na kojoj glavnu riječ vodi predstavnik većinskog vlasnika – države, ministar financija Zdravko Marić, prihvati u Nadzorni odbor (NO) predložene kandidate Erste plavog mirovinskog fonda i Croatia osiguranja.
Imenovana su samo tri kandidata većinskog vlasnika. Premda im je pri dokapitalizaciji kojom je banka 2015. spašavana obećavano mjesto u NO-u, manjinski su dioničari ostali kratkih rukava. Odluči li država krenuti u prikupljanje kapitala za HPB, ovaj će put vjerojatno morati pristati na veće ustupke.
Nijemi jasno odkud mirovinskim fondovima novac.Malo mapo pase spominju kupnja auto cesta pa Ine pa Hepa a mirovine nerastu niti lipe.Koje onda taj koji ubire novac i raspolaze snjim kad sami umirovljeni od toga nemaju nista osim rizika da neko krivo ulozi i potrosi srestva.Zato se gospodo odviknite drzati ruku u fondovima koji se vas netiču.