U ovoj godini Holding Đuro Đaković planira ostvariti dobit od 19,1 milijun kuna, bez obzira na gubitak u prvom tromjesečju od 3,7 milijuna kuna. U prošloj godini grupacija je imala gubitak od 52,3 milijuna kuna. Ove godine društvo planira gotovo utrostručiti prihode u odnosu na lani, sa 277,6 milijuna kuna na planiranih 904,2 milijuna kuna u ovoj godini. Takav plan rezultat je već najavljenih poslova, najvećim dijelom orijentiranih na domaćem tržištu, objašnjava predsjednik uprave Đure Đakovića Zdravko Stipetić.
– Pola planiranih prihoda odnosi se na isporuku borbenih oklopnih vozila za MORH – potvrđuje Stipetić.
U subotu bi se trebao potpisati ugovor o gradnji triju naftnih spremnika na Krku. S tim se poslom malo čekalo zbog žalbenog postupka nakon što je Đuro Đaković izabran za najpovoljnijeg ponuđača. U svibnju je društvo ugovorilo 1,3 milijuna eura vrijednu isporuku teretnih vagona u Francusku te 100 teretnih vagona za HŽ Cargo.
Nagrade na doradu
– Razlog takvog procvata opći je oporavak tržišta na kojima smo nazočni – komentira Stipetić.
Iako se najveći dio prihoda odnosi na poslove za domaće tržište, Stipetić potvrđuje i povećan interes sa zapadnih tržišta na području transporta i energetike. Već prije Stipetić je najavio kako će konzorcij i dalje imati orijentaciju na transport, investicijsku gradnju, vojnu tehniku i obnovljive izvore energije. Svi ti ugovoreni i najavljeni poslovi povećali su vrijednost dionice Đure Đaković holdinga više od pedeset posto u nešto više od mjesec dana, a više od 90 posto u odnosu na početak godine. Jasno je kako su ulagači prepoznali dobru perspektivu ove kompanije i zato kupovali dionice, ali i zato što je njezina cijena i dalje niska, smatraju neki burzovni analitičari.
Tumače kako je cijena dionice bez obzira na rast posljednjih mjeseci podcijenjena s obzirom na to da joj je odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) 0,74, a tržišne cijene i vrijednosti ukupnih prihoda po dionici (P/S) 0,64. Zbog očekivanih dobrih rezultata poslovanja prije nekog vremena nekima je bio sporan prijedlog Nadzornog odbora o isplati pet posto dobiti za tri člana uprave, odnosno ukupno 15 posto. Sporno u prvom redu zato što država u Đuri Đakoviću ima udjel od 49 posto, odnosno 49,9 posto pridodaju li se trezorski zapisi. Javno se tome odmah suprotstavio Nenad Bakić na svom blogu, a koji inače ima 4,2 posto udjela u Đuri Đakoviću. Kao što je i najavio, Bakić je na skupštini dao protuprijedlog da se upravu nagradi opcijama i dionicama ili kombinacijom bonusa i opcija. Inače, na skupštini je predstavnik AUDIO-a odbio taj prijedlog Statuta te je zatraženo da se izradi kvalitetniji prijedlog. Kada se to dogodi, sazvat će se skupština samo na temu nagrađivanja uprave, ali po mogućnosti i zaposlenika, što je bio Bakićev prijedlog.
Uz povećanje prihoda, Đuro Đaković planira povećati i rashode s prošlogodišnjih 327,4 milijuna kuna na 884,4 milijuna kuna u ovoj godini, ali uz već spomenutu planiranu dobit, za razliku od gubitka u prošloj godini i godini prije. Naime, godine krize odrazile su se na poslovanje te je tvrtka bila gotovo pred stečajem.
Upitna dobit
Jasno je da ju je ove godine od toga izvukla država ugovaranjem novih poslova koji bi trebali donijeti polovicu prihoda. Dio burzovnih analitičara vjeruje kako je taj prihod ostvariv, ali su ipak skeptičniji u pogledu planirane ostvarene dobiti. Zato i misle kako su ciljevi uprave samo skup lijepih želja. Pa su i razmišljanja kako, bez obzira na podcijenjenost dionice kakvom je smatra dio burzovnog tržišta, možda i ne postoji šanse za njezin daljnji rast.
Jer, dodatno, kako nam objašnjava jedan sugovornik, ulagači veliku brigu vode o općem stanju na tržištu kapitala i o vlasništvu tvrtke. Kako je najznačajniji dioničar Đure Đakovića država, odmah se, zbog dosadašnjih iskustava, upravljanje povezuje s neefikasnošću. Zato bi mnogim ulagačima bolja vijest bila privatizacija takve kompanije. Daljnji rast dionice upitan je i zbog precijenjenosti nekih dionica, prije svega onih u sastavu Crobexa, smatra dio analitičara. Na što će se kompanija osloniti sljedeće godine, pitaju se mnogi, s obzirom na to da je ove uskočila država.
Pola prihoda od prodaje MORH-u. Znaci i ovi posluju vecinom s drzavom. Prelijevanje iz supljeg u prazno.