Investitor na Radničkoj cesti kojega pratimo platio je komunalnu naknadu 52 milijuna kuna na projekt od 70 milijuna eura. Što Grad Zagreb radi s tim novcem – upitao se Ivan Stojević, direktor PBZ nekretnine, na sedmoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina. Ulagači se već godinama žale na paprene komunalne i vodene doprinose i naknade, ali gradskim vlastima nije ni na kraj pameti smanjiti visinu nameta kojima pune lokalne proračune.
Gore ne može
Doista, šokantnim zvuči podatak da neki investitor mora platiti čak 10 posto vrijednosti cijele investicije kao što je to tako na gradilištu između Radničke ceste i Avenije Vukovar u Zagrebu.
– Novac od naknade i doprinosa ide za gradnju i održavanje infrastrukturnih objekata. Ministarstvo graditeljstva propisalo je takve razrede za komunalne naknade, a kako investitor gradi tako velik objekt, ne treba se čuditi što mora toliko platiti. Kome je preskupo, neka traži jeftiniju lokaciju – kazao je Davor Jelavić, pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.
Jelavić kaže da su zagrebačke gradske vlasti učinile sve što su mogle da investitorima u najvišoj mogućoj mjeri smanje namete prilikom pokretanja projekata.
– Naš cijeli utjecaj u svemu je bio što smo omogućili investitorima da im umanjimo iznos komunalne naknade 10 posto, ako je odjednom plate – istakao je Jelavić.
Prihodi od ovih parafiskalnih nameta znatno su smanjeni jer je građevina u potpunom kolapsu, i u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj. Samo je u Zagrebu, procjenjuju stručnjaci, od 10.000 do 15.000 neprodanih novih stanova.
– Slabo, jako slabo, nema više ni blizu projekata kao u prošlosti. No u posljednje vrijeme dolaze nam ljudi, raspituju se, željeli bi graditi poslovne prostore, trgovačke centre, a neki čak i stanove. Na vidiku su bolja vremena – zaključio je Davor Jelavić, zagrebački ministar graditeljstva.
Rijeka ispred Zagreba
Prema podacima Ministarstva graditeljstva iz ožujka ove godine, Zagreb je drugi grad u Hrvatskoj po visini komunalne naknade. Uvjerljivo je najskuplja Rijeka: prvoj riječkoj zoni za gradnju stambenog prostora, investitor za komunalnu naknadu mora platiti 1,27 kuna po četvornome metru, odnosno 12,70 kuna za poslovni prostor. U Zagrebu je cijena 0,87 kuna za stan i 8,70 kuna za četvorni metar poslovnog prostora.
Hm Nakon Česić-Rojs i Tutunović graditeljstva konačno se i grad opametio. Napraviš zgradu na livadi bez puta, parkirnih mjesta, spojiš kanalizaciju u potok i skupo prodaš stanove naivcima, koji kasnije od grada traže izgradnju infrastrukture, koju svi plačamo. Iako jee komunalni doprinos preskup, mora ga u interesu opće zajednice biti. Jedini je problem što ima previše bespravne gradnje, pa oni koji su legalni, plačaju puno, dok ovi drugi ne plačaju ništa. OIB pod hitno u upotrebu, pa ako imaš pet zgrada - plati i ne kukaj.