Badel 1862 bit će prva domaća tvrtka koja će se spasiti po tzv. modelu C koji je Vlada ove godine predložila. Država će ući u vlasništvo Badela u zamjenu za potraživanja koja od njega ima na osnovi neplaćenih poreza i trošarina.
Restrukturiranje
Jučer je uprava Badela održala sastanak s pet banaka vjerovnika te predstavnicima Vlade. Iz krugova bliskih Vladi doznali smo da se ne odustaje od ulaska u Badel 1862 bez obzira na to što četiri većinska dioničara, Ante Perković, bivši predsjednik uprave Badela, te Ivan Perković, Marijan Ruždjak i Boženko Lozo imaju obvezu objave ponude za preuzimanje zbog stečenih 40,33 posto dionica Badela.
Već nekoliko puta nisu dostavili potpunu dokumentaciju Hanfi, zbog čega se i sumnjalo kako su računali na stečaj Badela, odnosno pretpostavili su da država neće htjeti ući u tvrtku u kojoj postoji nečista situacija. No državu očito više zanima ozbiljnost restrukturiranja koju provodi nova uprava sa Zvjezdanom Blažić na čelu.
– Poslije poslovnog, pred nama je financijski dio restrukturiranja – kaže Blažić. Ulazak države u vlasništvo bio bi spasonosan potez, kaže, jer trenutačno im je najveća briga tekuća likvidnost, koja uključuje plaćanje zateznih kamata državi na temelju nepodmirenih obveza te bankama na osnovi kredita.
Reprogram dugova
– S obzirom na 3000 kooperanata s kojima radimo te na to da 75 posto alkolonih pića izvozimo nadamo se da će država prepoznati važnost ulaska u vlasništvo Badela – nastavila je Blažić i istaknula kako je već i napravljen plan prema kojemu za početak treba odrediti s kolikim bi udjelom država ušla u temeljni kapital Badela, a s obzirom na potraživanja od oko 120 milijuna kuna. Potrebno je tako ustanoviti vlasničke omjere. Taj bi posao poslije konačne odluke države trebalo napraviti najkasnije do Nove godine, a do veljače bi se trebala onda i obaviti dokapitalizacija Badela. S poslovnim bankama dogovara se reprogram kredita. Cilj je da se kratkoročni krediti pretvore u dugoročne, s rokom otplate od pet do osam godina. Dug bankama ne zna se, ali zna se da je malo manji od polovice ukupnih prihoda Badela, koji su oko 400 do 500 milijuna kuna. Nije isključeno da država u konačnici i obavi otpis dijela kamata. Jučerašnji sastanak održan je poslije izvanredne skupštine Badela na kojoj je prihvaćen plan restrukturiranja i održivog razvitka koji podrazumijeva integraciju društava Badel 1862 i Eurobev, prodaju, davanje u zakup imovine koja ne pridonosi profitabilnosti poslovanja te davanje u zalog imovine društva i organizacijsko restrukturiranje. Nedavno je pak Badel prodao Atlanticu Kalničke vode.
do sada je badel loše stajao,a sada kad država \"uđe\" vec unaprijed je dogovoren stečaj i prodaja za kunu.