Uz djecu i druge uzdržavane članove obitelji, zaposlenima se od srpnja ove godine i premije životnog osiguranja priznaju kao porezne olakšice. Svakome tko se odlučio na taj oblik štednje i dodatnog osiguranja država mjesečno priznaje do 1000 kuna neoporezive olakšice. Pravo na korištenje novog poreznog odbitka bit će još aktualnije kad od Nove godine krene i treći mirovinski stup, odnosno dobrovoljno mirovinsko osiguranje, u koje će se moći uključiti svi punoljetni radnici.
Većina ne koristi
Zakon o porezu na dohodak oslobodio je plaćanja poreza i prireza ulaganja u tri dodatna oblika osiguranja: životno, dopunsko zdravstveno i dobrovljno mirovinsko osiguranje do iznosa od 1000 kuna na mjesec. Dosad su zaposleni mogli uplaćivati samo životno i dopunsko zdravstveno osiguranje, a od siječnja 2002. godine moći će i dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
Bez obzira na olakšicu, koja teče već peti mjesec, kako doznajemo, većina dodatno osiguranih još ne koristi pravo na nju.
Kao i svake godine, do kraja veljače 2002. godine građani će podnositi godišnje porezne prijave za 2001. godinu. Lani je poreznu prijavu predalo oko 600.000 građana i većina ih je ostvarila pravo na povrat poreza.
Država se odlučila na uvođenje olakšice za životno i mirovinsko osiguranje u želji da potaknu građane da dodatno štede za starost. No, ono što im se danas priznaje kao olakšica, za 10 ili 15 godina, kad polica životnog osiguranja dospije na naplatu, podlijegat će obvezi plaćanja poreza na dohodak. Financijski su stručnjaci izračunali da se, neovisno o porezu koji će se plaćati u budućnosti, ipak sada isplati iskoristiti poreznu olakšicu i predati prijavu za povrat poreza. Svi će osiguravatelji morati odmah na početku 2002. godine osiguranicima dostaviti potrebne potvrde o visinama uplata.
Što, konkretno, porezna olakšica znači, može se najbolje oslikati na primjeru. Jedno osiguravajuće društvo izračunalo je da će svi koji zatraže povrat poreza, odnosno iskoriste pravo na olakšicu, biti na dobitku.
Isplativije kod viših primanja
Radniku koji, na primjer, od mjesečne bruto plaće od 5500 kuna 182,50 kuna plaća životno osiguranje, korištenje neoporezive olakšice na taj iznos donosi 53,84 kune veću plaću. Za deset godina, nakupi se 6460,50 kuna povećanja. Obveza plaćanja poreza na ukupno uplaćenu premiju (ne i na udio u dobiti) odnosi, međutim, 4208 kuna, pa se ušteda smanjuje na 2252,50 kuna.
Na veća ulaganja uštede su još veće, s plaćom od 12.000 bruto i mjesečnim ulaganjem u osiguranje od 365 kuna, plaća mjesečno raste oko 150 kuna (u deset godina oko 18.000 kuna), a kad se plate porezi, ušteda je oko 9600 kuna.
Porezni stručnjaci upozoravaju da se korištenje prava na olakšicu više isplati radnicima s natprosječnim primanjima, koja se oporezuju po najvišoj stopi od 35 posto, dok se ukupna uplaćena premija oporezuje nižom stopom - 15 posto. Osobi koja ne iskoristi pravo na olakšicu temeljem životnog ili mirovinskog osiguranja, premije se poslije neće oporezivati.
Uz pogodnost koju donosi neoporeziva olakšica, koja se u dogovoru s poslodavcem može iskoristiti i mjesečno, svi koji se odluče na treći mirovinski stup dobit će i 25 posto poticaja od države.
Lj. Gatarić
