Kriza u Agrokoru i nepovjerenje dobavljača odrazilo se i na nepovjerenje potrošača, pa je Konzum posljednjih mjesec-dva bilježio slabiji promet. Prema neslužbenim podacima, čak 20 posto. No, tijekom prvomajskih praznika opet se oporavio promet jer se police u većini trgovina opet pune robom. Tome je pridonijelo i oglašavanje koje je u slučaju trgovačkih lanaca bitna komponenta za privlačenje kupaca. Upravo je ta stavka u dosadašnjim predstečajnim nagodbama nekih kompanija bila velika kočnica za promociju proizvoda, a tako i bolju prodaju pred konkurencijom. Primjerice, na takvo što se znao žaliti Badel1862.
Neprimjenjivo na male
Predstečajne nagodbe, naime, zabranjuju marketing. A isto tako onemogućavaju novo financiranje, jer nijedna financijska institucija nije voljna izlagati se novčano u situaciji u kojoj se ne zna koliko je povrat novca siguran i je li njihova tražbina prioritetna. Trebala bi biti, ali nije jasno definirano. Zakon za sistemske tvrtke po kojem se rješava Agrokor omogućio je nova zaduživanja jer se novi krediti jasno svrstavaju u prioritetne tražbine, a mogućnost dobivanja novog kapitala pokazala se izuzetno bitnom. Da nije, ne bi se od 80 milijuna eura kredita podignutog nakon izbora izvanredne uprave u Agrokoru uspjeli isplatiti stari dugovi važnim dobavljačima niti osigurati sirovine za nastavak proizvodnje Agrokorovih kompanija. Na taj način uspjelo je zaustavljanje dublje krize. Ili kako je rekla potpredsjednica Vlade u nedavnom intervjuu za Večernji list: “Da nije bilo brze reakcije Vlade, da nismo pripremili zakon, danas bismo imali više od 70 Agrokorovih tvrtki s više od 30.000 zaposlenih u stečaju. Posljedično, tisuće dobavljača i partnera našlo bi se u praktički bezizlaznoj poziciji. Agrokor ima više od 6500 dobavljača. Samo ih Konzum ima više od 2500 u kojima je zaposleno oko 148.000 ljudi. Dopustiti da se sustav Agrokora sruši kroz uobičajeni stečajni postupak, čiji je glavni cilj naplata vjerovnika, značilo bi dopustiti da se sruši hrvatska ekonomija, dopustiti novu recesiju.”
No, isti zakon neće se moći primijeniti na manje tvrtke, a već je gotovo sigurno da kriza Agrokora neće proći bezbolno i da će neki od njenih dobavljača silom zakona morat ući u predstečajnu nagodbu. Stoga se uz tu najavu već i ističe olabljivanje tog zakona, a upravo bi išao u smjeru lakšeg zaduživanja tvrtki koje bi se uskoro mogle naći u predstečajnoj nagodbi.
– Najvažniji je senioritet novog duga u odnosu na stari dug, kako bi se omogućilo financiranje – kaže predsjednik HUB-a Zdenko Adrović.
No, sudac Mislav Kolakušić tvrdi da je to već ugrađeno u postojeći zakon. Jedino što nije jasno definirano. A zbog čega onda nastaje nepovjerenje. Isto kakvo se je sada javilo, kaže, nakon što je Agrokor isplatio dio starog duga. No, o isplati tog novca - kome i koliko – odlučivalo je Vjerovničko vijeće u kojem sjede i predstavnici banaka i dobavljača. Veći je problem, kaže, što se ne zna kamo ide novac od redovitog priljeva, odnosno je li se i tim novcem možda pokriva stari dug. O tome naime odlučuje izvanredna uprava koju je imenovala Vlada, a kod predstečajne nagodbe za takvo što je nadležan sud. Kod predstečajne nagodbe proces vodi dotadašnja uprava, dok Lex Agrokor predviđa dovođenje nove uprave. Čime i padaju tvrdnje da je netko štitio Ivicu Todorića. Ipak, kada je riječ o predstečajnim nagodbama, Kolakušić je jasan da su i tu potrebne izmjene prije svega kod tražbina za koje bi se trebala ispitati valjanost. Promjene su potrebne, kaže, i u stečajnom zakonu, jer iako se tvrdi da je napravljen na njemačkim temeljima, ipak je izuzeo stavku o odgovornosti vlastitom imovinom u slučaju kada vodstvo tvrtke na vrijeme ne pokrene stečaj.
Izdržati godinu bez novca
Veći dobavljači koji su izlistani na burzi objavili su financijska izvješća, a za one koji nisu na burzi teško je znati pravo stanje. One koje imaju veći kapital ne bi trebale osjetiti jači potres. Ali oko Agrokora ima i puno dobavljača koje neće spasiti sadašnje uredno plaćanje od Agrokora, ako neće moći skinuti sa sebe regresne dugove po mjenicama. Za sada je izgledno da će taj trošak morati platiti dobavljači, te pričekati kraj izvanredne uprave u Agrokoru kad bi im taj novac trebao biti vraćen.
Ali, nešto više od godinu dana treba preživjeti bez tog novca. Koliko je tko izložen teško je provjeriti, a niti se uz kod nekih kreativna financijska izvješća može ući u trag pravim brojkama.
ova dalicka,ko fol, napada banke...al samo ruske...a druka za zapadnjacke...uvijek je radila iskljucivo u interesu banaka i krupnog kapitala...