Jeste li se ikada zapitali zašto je na svakoj reklami za iPhone na zaslonu prikazano isto vrijeme 9:41? Upravo je u 9 sati i 41 minutu, na današnji dan, 9. siječnja 2007. godine, Steve Jobs prvi put čovječanstvu predstavio revolucionarni uređaj koji je potpuno redefinirao komunikaciju, ali i snažno utjecao na industrije te pokrenuo pravi ekonomski tsunami. Apple je do danas proizveo 17 glavnih serija, procjenjuje se da se svake minute proda gotovo 400 iPhonea, a do 2025. godine prodano je više od tri milijarde primjeraka, čime je iPhone postao najmoćniji gadget i jedan od najuspješnijih proizvoda u povijesti čovječanstva.
Tog hladnog, siječanjskog jutra vizionar i tadašnji izvršni direktor Applea, Steve Jobs, stao je na pozornicu Moscone centra u San Franciscu i najavio svijetu ne jedan, već tri revolucionarna proizvoda - širokozaslonski iPod s kontrolama na dodir, revolucionarni mobilni telefon i napredni uređaj za internetsku komunikaciju. Okupljeni su oduševljeno pljeskali, ne sluteći da se zapravo ne radi o tri različita uređaja, nego o samo jednom – o iPhoneu. Bio je to prijelomni trenutak koji je zauvijek promijenio industriju, ali i način života, rada i komunikacije, pokrenuvši svojevrsnu revoluciju 'u džepu', koja i danas oblikuje našu svakodnevicu.
No, prve stranice priče o nastanku iPhonea ispisane su godinama prije. Inicijalna ideja rodila se iz spoznaje da će mobilni telefoni s vremenom imati integrirane glazbene playere, što je bila direktna prijetnja Appleovom najprofitabilnijem proizvodu. Jobsu je odmah bilo jasno da Apple, kako bi zaštitio svoje carstvo, mora čim prije ući na tržište mobilnih telefona. Nakon suradnje s Motorolom na prvom telefonu s iTunes podrškom, Jobs je, duboko nezadovoljan ograničenjima, poput memorije za samo sto pjesama, odlučio da Apple mora krenuti od nule kako bi stvorio vlastiti telefon. Razvoj iPhonea započeo je 2004., u potpunoj tajnosti, pod kodnim nazivom "Project Purple". Pod 'dirigentskom palicom' Stevea Jobsa tim od preko 1000 najboljih, Appleovih inženjera tri je godine radio na projektu u koji je investirano oko 150 milijuna dolara, stvarajući prototipove koji su često bili daleko od savršenstva. Jonathan Ive, glavni dizajner Applea, kasnije je otkrio da su razmotrili stotine različitih modela, prije nego što su se konačno odlučili za pravokutni oblik sa zaobljenim rubovima.
Iako je postavio temelje današnjih pametnih telefona, prvi iPhone mogao je izdržati samo 5 sati razgovora ili 6 sati pregledavanja interneta. Nije imao copy-paste funkciju, nije mogao snimati video, nije podržavao MMS poruke, niti je mogao pokretati aplikacije trećih strana. No i usprkos tome u samo 74 dana prodano je milijun primjeraka. Originalni iPhone s 4 GB koštao je 499 dolara, a za model 8 GB trebalo je izdvojiti 599 dolara. No, samo dva mjeseca nakon lansiranja prvog iPhonea na tržište Apple je spustio cijenu za 200 dolara, što je izazvalo revolt prvih kupaca, zbog čega se Jobs javno ispričao i ponudio vaučere od 100 dolara.
iPhone je donio niz revolucionarnih tehnologija koje danas uzimamo zdravo za gotovo - od touch screena, preko mobilne fotografije, do digitalnih novčanica. No, možda najvažnija inovacija bila je App Store, lansiran u srpnju 2008. godine sa samo 500 aplikacija. Upravo je App Store transformirao telefon iz komunikacijskog alata u svestranu platformu koja je, objedinivši nebrojeno mnogo funkcija, digitalne interakcije učinila mnogo jednostavnijima. Potreba za mnoštvom zasebnih uređaja i aplikacija bitno je smanjena, čime je korisnicima omogućena do tada nezamisliva učinkovitost.
Stvorivši uvjete za nastanak tvrtki poput Ubera, Wolta i Instagrama, čije postojanje ovisi o pametnim telefonima i aplikacijama, App Store je stvorio jednu potpuno novu "App ekonomiju" koja zapošljava milijune ljudi širom svijeta - od developera i dizajnera, do marketinških stručnjaka i support timova. Samo u Europi iOS sustav osigurava preko 2,2 milijuna radnih mjesta. Od početnih 500, App Store danas broji preko 1,8 milijuna aplikacija, a razvojni programeri su kroz njega zaradili preko 260 milijardi dolara.
Zahvaljujući iPhoneu, komunikacija se transformirala iz običnih glasovnih poziva u raskošan komunikacijski sustav poruka, emotikona, GIF-ova, glasovnih poruka i video poziva. Seizmički pomak doživio je i način na koji konzumiramo medijske sadržaje. YouTube, Netflix i Spotify transformirali su industriju zabave, omogućivši instant pristup milijunima pjesama i video clipova. Zahvaljujući iPhoneu, društvene su mreže eksplodirale. Instagram, lansiran 2010. godine ekskluzivno za iOS, postao je globalni fenomen s preko milijardu korisnika.
No, taj nevjerojatan uspjeh iPhonea bio je koban za dotadašnje vladare tržišta. Tvrtke, koje su se do tada činile nepobjedivima, poput Nokije, BlackBerryja i Motorole, nisu se uspjele brzo i efikasno prilagoditi novoj paradigmi koju je postavio Apple. iPhone je doslovno ubio MP3 playere, digitalne kamere, GPS uređaje i brojne druge gadgete, integrirajući sve njihove funkcije u samo jedan uređaj.
Potpunu renesansu doživjela je i fotografija, jer novi su uređaji omogućili da svatko u džepu ima kameru kojom može snimati visokokvalitetne fotografije i videozapise. Danas se preko 90 posto svih fotografija snima upravo pametnim telefonom, koji je dijeljenje trenutaka uhvaćenih objektivom s ostatkom svijeta učinio jednostavnim i trenutačnim. Fotografska je industrija zbog toga doživjela kolaps - Kodak je bankrotirao, a prodaja digitalnih kamera pala je za preko 90 posto.
Novim se uvjetima brzo morao prilagoditi i bankarski sektor. Apple Pay, lansiran 2014., transformirao je način plaćanja, omogućivši beskontaktne transakcije uz pomoć telefona. Danas se preko 75 posto bankarskih transakcija u razvijenim zemljama odvija putem mobilnih aplikacija. Promjene je doživjela i automobilska industrija - preko 80 posto novih automobila danas podržava CarPlay, lansiran 2014.
U eri u kojoj je iPhone postao ne samo tehnološki proizvod, nego i statusni simbol, njegova je popularnost sa svakom novom generacijom nastavila rasti. No, uz gomilu prednosti i blagodati, iPhone je postao i predmetom sve glasnijih rasprava o digitalnoj ovisnosti, utjecaju na mentalno zdravlje te o problemima vezanim za privatnost. Studije pokazuju da prosječan korisnik više od 96 puta dnevno provjerava svoj mobilni telefon. Prema provedenim istraživanjima, preko 66 posto ljudi danas pati od određenog stupnja "Nomofobije" – priznatog psihološkog poremećaja koji se manifestira kao strah od ostajanja bez mobilnog telefona, nestanka signala ili prazne baterije.
Od predstavljanja prvog modela 2007., pa do danas, Apple je proizveo 17 glavnih serija iPhonea, a tijekom 2026. godine očekuje se i serija 18. Svaka nova generacija iPhonea donosila je značajne inovacije, a kroz sve te godine prodajni su rezultati bili zapanjujući. Prvu milijardu prodanih uređaja tvrtka je proslavila 2016., a samo pet godina kasnije broj se popeo na dvije milijarde. Do 2025. Apple je prodao više od tri milijarde iPhonea, koji je time postao jedan od najuspješnijih proizvoda u povijesti čovječanstva. Iako zvuči gotovo nevjerojatno, procjenjuje se da Apple svake minute proda gotovo 400 iPhonea. Budući da upravo prodaja tog uređaja čini oko 60 posto ukupnih prihoda te tvrtke, to ga čini financijskim stupom jedne od najvrjednijih kompanija na svijetu. Apsolutni rekorderi u prodaji su modeli iPhone 6 i 6 Plus, koji su prodani u više od 222 milijuna primjeraka te su do danas na tronu kao najprodavaniji pametni telefoni.
Iako je iPhone globalni fenomen, najdublji trag je ipak ostavio u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje ima više od 223 milijuna korisnika, što je gotovo tri četvrtine cjelokupne američke populacije. Velik postotak korisnika je i u Japanu gdje iPhone drži oko 70 posto tržišta. Ta popularnost omogućuje Appleu da zadrži premium status i dominira u segmentu najskupljih pametnih telefona, gdje i unatoč manjem ukupnom tržišnom udjelu u odnosu na Android, ostvaruje lavovski dio globalnog profita u mobilnoj industriji.
Otvori KEKS Pay
