On svoj plijen ugleda čak i na udaljenosti do 200 metara. Za razliku od mnogih pripadnika svoje vrste, on ne vreba u travi i čeka da mu se žrtva približi. On se kreće, progoni kravu, ovcu ili čovjeka i na kraju ugrize. Ranije je krpelj iz roda Hyalomma živio ponajprije u Africi, Aziji i južnoj Europi. No klimatske promjene mu u međuvremenu pružaju idealne uvjete za preživljavanje i sjevernije, pa se već pojavio i u Njemačkoj i nekim zemljama istočne Europe. Kosovo je već dulje vrijeme žarišna točka, piše Deutsche Welle.
Sve to ne bi bilo toliko zabrinjavajuće da krpelj Hyalomma nije prijenosnik vrlo patogenog virusa Orthonairovirus haemorrhagiae koji uzrokuje takozvanu krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu (CCHF). Njezina je klinička slika usporediva s onom ebole i Marburgova virusa. Ti virusi sposobni su uništavati krvne i limfne žile, što može dovesti do unutarnjih krvarenja i smrti. Kurtesh Sherifi je 2005. godine u novinama čitao o krimsko-kongoanskoj groznici. On je veterinar i upravo je završavao svoj doktorat u Berlinu. U novinama je pisalo da je u njegovoj domovini Kosovu jedanaest ljudi oboljelo od te groznice, a petero ih je umrlo. Uzročnici bolesti koji se mogu prenijeti sa životinja na ljude, takozvane zoonoze, ionako su ga zanimali, a virus Orthonairovirus haemorrhagiae mu se sa znanstvenog stajališta činio posebno zanimljivim.
Sherifi je dobio posao na Fakultetu poljoprivrede i veterinarske medicine Sveučilišta u Prištini. Proračun za znanost tamo je skroman. Na Kosovu, maloj zemlji s tek oko 1,6 milijuna stanovnika, nema ni laboratorija visoke biosigurnosti niti opreme potrebne za dijagnostiku virusa koji uzrokuje krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu. Kurtesh Sherifi se zato obratio Bernhard-Nocht institutu za tropsku medicinu (BNITM) u Hamburgu. Jer tamo sve to postoji. Plus odgovarajuće osposobljeni znanstvenici. Jedna od njih je Petra Emmerich, virologinja u BNITM-u i specijalistica za dijagnostiku virusa rizične skupine 4, kojoj pripada i virus Orthonairovirus haemorrhagiae.
Emmerich je osim toga i pričuvnica u njemačkoj vojsci (Bundeswehr), koja je također zainteresirana za vrlo patogene viruse koji bi se mogli upotrijebiti i kao biološka bojna sredstva. Godine 2009. Emmerich je zato kao virologinja poslana na Kosovo – i tamo je upoznala Kurtesha Sherifija. Nakon toga je počela intenzivna razmjena znanja i znanstvenika. A na Kosovu je započeta izgradnja strukture za praćenje širenja krpelja i dijagnosticiranje virusa. Godine 2013. zajednički znanstveni rad dobio je zamah i novac zahvaljujući programu biološke sigurnosti njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.
Otvori KEKS Pay
Samo nemojte reći da upotrebljavaju i dronove.