Na proceduralne strahove gradonačelnika i načelnika općina koji žele obnoviti kuće konkretnim obiteljima pogođenima katastrofalnim potresom na Banovini jučer je reagirala Udruga gradova. Načelnike i gradonačelnike muči niz nedoumica, a boje se da bi ih njihova želja da što prije pomognu unesrećenim obiteljima mogla dovesti do problema s državnom revizijom jer je prije realizacije takve donacije potrebno učiniti formalne korake kako bi sve bilo zakonski pokriveno.
Upute Udruge gradova
Udruga gradova na svom je webu zato objavila što bi, po mišljenju njezinih stručnjaka, trebalo ispuniti da bi sve bilo u skladu s propisima, a ispunjenje tih preduvjeta zahtijeva vrijeme.
Za početak, lokalne jedinice donaciju moraju pokriti proračunom, što u najvećem broju slučajeva zahtijeva rebalans, kojemu po zakonu prethodi mjesec dana javne rasprave. Nakon toga slijedi odluka Gradskog vijeća o zbrinjavanju odabrane obitelji, sklapanje sporazuma s Ministarstvom graditeljstva te odluke kojima gradonačelnici moraju konkretizirati aktivnosti na obnovi. Tek tada se može krenuti u uklanjanje srušene i gradnju nove kuće, uz prethodno raspisivanje javnih poziva za projektante i izvođače, pri čemu su gradovi i općine u nedoumici kako postupiti s donacijama u radovima koje žele donirati obrtnici i poduzetnici s njihova područja.
Kako bi otklonila sve nedoumice i izbjegla kažnjavanje lokalnih jedinica zbog mogućih pogrešaka u koracima, Udruga gradova zatražila je očitovanje Ministarstva uprave i pravosuđa te Ministarstva graditeljstva.
– Nadamo se da će ministarstva uskoro izdati upute, pa makar se one naknadno pokrivale dokumentima, jer nikome nije cilj da se obnova odgađa s obzirom na uvjete u kojima su ljudi na pogođenim područjima – kaže Nives Kopajtich Škrlec, koordinatorica poslova u Udruzi gradova.
Iako u ministarstvima kažu da će se očitovati o proceduri, zasad nam nitko nije mogao precizirati što sve moraju učiniti gradovi i općine koji žele sudjelovati u obnovi. Jasno je samo da će se za same kriterije obnove morati pričekati zakonske izmjene na temelju kojih će se ona provoditi, a najavljuje se da će one pred Vladu vrlo brzo, ako ne već ovaj tjedan, onda na nekoj od idućih sjednica.
Proceduralne zavrzlame, međutim, nimalo ne umanjuju interes lokalnih jedinica za pomoć pogođenim područjima, a čini se da su radi što brže pomoći stradalim obiteljima spremne riskirati i kasnije packe revizora.
Načelnik općine Murter – Kornati Toni Turčinov, koji je pokrenuo akciju da svaka općina i grad obnove barem po jednu kuću u potresom pogođenom području, vjeruje da će se uspjeti probiti kroz birokratske barijere i podići kuće u roku od pola godine, a svakako prije sljedeće zime.
Najbitniji je topli dom
– Nisam pri pokretanju ove inicijative razmišljao o zakonskim regulativama jer na Jadranu niču kuće na pomorskom dobru, legaliziraju se objekti za koje znam da su nastali nakon roka... Mislim da se u ovom trenutku birokracija i “papiri” ne bi trebali gledati. Pao je snijeg, puno je tamo mladih obitelji s djecom koje nemaju krov nad glavom. Hoćemo li sad čekati “papire”, a svi znamo koliko se oni čekaju, poput raznih dozvola i potpisa arhitekata? Ako ćemo čekati da javna tijela izdaju sve potvrde, ljudi će tek iduće godine u ovo doba početi graditi, dočekat će ih još jedna duga zima u očaju. Kontaktirao sam s gradovima Petrinjom, Glinom i Siskom i rekli su mi da će se njihovi uredi prilagoditi jer im je najbitnije da građane sklone na toplo i osiguraju im dom – ističe načelnik koji danima upozorava da je potrebno zakonski urediti kako će gradovi i općine projekte obnove kuća knjižiti u svojim proračunima te ubrzati postupak izdavanja dozvola.
Treba, smatra, prvo pomoći ljudima i sagraditi im kuće, a županije i država naknadno mogu riješiti dokumentaciju.
I Grad Knin otvorio je račun na koji građani mogu uplatiti novac za obnovu u potresu srušenih kuća, a Grad Vrgorac planira sagraditi novu montažnu kuću za jednu obitelj i već je o tome održan sastanak s predstavnicima Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
A zašto bi država nekome radila kuće, to je privatna imovina. Koliko ljudi su podstanari, pa šta onda i njim kuće ne napravimo. Ako država svima radi kuće nakon potresa, zašto onda plaćamo osiguranje od potresa