Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VLASTITA CJEPIVA

Vraćaju li se dani ponosa i slave Imunološkog zavoda, iza kojeg je 130 godina postojanja?

Zagreb: Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
1/8
21.03.2023.
u 19:50

Vraća li se hrvatskom proizvođaču imunoloških lijekova, sa stogodišnjom tradicijom, zasluženi, stari sjaj? O tome i nizu drugih pitanja, razgovarali smo s ravnateljem te iznimno važne ustanove, dr. Vedranom Čardžićem. Otkrio nam je zašto je proizvodnja tetanusnog antigena strateški važna te zašto je Imunološki zavod ustanova od strateškog značaja, zbog čega je što hitnije oživljavanje proizvodnje itekako potrebno.

Hrvatski proizvođač imunoloških lijekova svoj je međunarodni ugled izgradio na cjepivima protiv morbila, rubele i parotitisa. Cjepivo protiv ospica nekada je bilo hrvatski izvozni proizvod, s preporukom Svjetske zdravstvene organizacije. Velik uspjeh stručnjaka Imunološkog zavoda, podigao je medijsku prašinu i 1987. godine - domaća je pamet tada bila uključena u stvaranje SIDA –testa, za otkrivanje antitijela na virus SIDA-e, a hrvatski stručnjaci stoje i iza RIA-a testa na antitijela za virus hepatitisa B. U tim danima ponosa i slave, u pogonima Imunološkog zavoda proizvodio se i antitoksin protiv ugriza zmija otrovnica, koji je spašavao živote diljem Europe.

Danas, Hrvatska ima samo zmije, ali nema protuotrov, niti za vlastite potrebe te posežemo za interventnim uvozom i kupujemo ga po cijeni od 22 000 kn, odnosno nešto manje od 3 000 Eura po dozi. Hrvatska ima i matične serije virusa morbila, rubele i parotitisa, čiji je vlasnik, no više nema vlastita cjepiva. Posljedica je to tragične sudbine Imunološkog zavoda – proizvodnja je stala, krenuli su problemi, kriza, gubitak dozvola...

Kakvo je sada stanje u toj iznimno važnoj ustanovi, je li postavljen kamen temeljac za novu tvornicu, da li je ponovo pokrenuta najavljena proizvodnja antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica? Što je danas s proizvodima Imunološkog zavoda, koji su bili traženi u cijelom svijetu? Planira li se obnavljanje proizvodnje bakterijskih cjepiva protiv difterije i tetanusa?

Ukratko - vraća li se hrvatskom proizvođaču imunoloških lijekova, sa stogodišnjom tradicijom, zasluženi, stari sjaj? O tome i nizu drugih pitanja, razgovarali smo s ravnateljem te iznimno važne ustanove, dr. Vedranom Čardžićem. Otkrio nam je zašto je proizvodnja tetanusnog antigena strateški važna te zašto je Imunološki zavod ustanova od strateškog značaja, zbog čega je što hitnije oživljavanje proizvodnje itekako potrebno.

„Osnovu razvoja svih kombiniranih cjepiva predstavlja tetanusni antigen, te je stoga i proizvodnja tetanusnog antigena strateški važna. Bez tetanusnog toksoida nema ni razvoja kombiniranih cjepiva, koja u sebi sadrže i antigene protiv virusnih zaraznih bolesti. S obzirom na postojeće znanje proizvodnih procesa, u nekoj kasnijoj fazi, ostvarivo je i pokretanje proizvodnje tetanusnog antigena“, kaže nam dr. Vedran Čardžić.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

Od kraja 90-tih, Europska komisija, pojašnjava ravnatelj, podupire razvoj cjepiva, a industrija cjepiva smatra se strateškim sektorom, kako za europsku ekonomiju, tako i za javno zdravstvo. Preporuke državama članicama uključivale su povećavanje potpore i davanje prioriteta istraživanjima i inovacijama na području cjepiva.

Hrvatska je vlasnik matičnih serija virusa morbila, rubele i parotitisa

Imunološki je zavod, kroz povijest, podsjeća naš sugovornik, imao zainteresirane investitore, pretežito inozemne, iz čijih se ponuda nije dalo iščitati jamstvo da će se razvijati kao institucija od posebnog državnog interesa za Republiku Hrvatsku te da matični sojevi neće biti predmet komercijalizacije, bez dugoročnih interesa.

„U strateškom je interesu zadržati proizvodnju Imunološkog zavoda u Republici Hrvatskoj, tim više što su proizvedene matične serije virusa danas u vlasništvu Republike Hrvatske te tu državnu imovinu treba staviti u funkciju. U vremenu pandemije bolesti COVID-19, još se više iskazuje potreba za obnavljanjem proizvodnje u Imunološkom zavodu, jer proizvodnja virusnih cjepiva predstavlja strateške proizvode najviše kategorije. Bez sirovine, u ovom slučaju matičnih sojeva, ne bi bilo moguće proizvoditi cjepiva“, pojašnjava ravnatelj.

Ustanova od strateškog značaja

Prema programu Vlade za mandat 2020. - 2024. godine i nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, hrvatska farmaceutska industrija prepoznata je kao pokretačka djelatnost i jedna od strateških industrijskih djelatnosti. Kako bi se osnažio položaj Hrvatske u tom pogledu potrebno je, poručuje naš sugovornik, revitalizirati Imunološki zavod, jer riječ je o proizvođaču imunoloških lijekova u Republici Hrvatskoj, koji ove godine obilježava 130 godina svog postojanja.

„S obzirom da su proizvodi - cjepiva, antitoksini, proizvodi iz krvne plazme, koji se nalaze u planiranom proizvodnom programu Imunološkog zavoda strateški proizvodi i tvrtka koja će ih proizvoditi trebala bi biti tvrtka od strateškog značaja“, poručuje dr. Čardžić.

Dobra je vijest što je, revitalizaciju Imunološkog zavoda, prošle godine, na sjednici Vlade, najavio ministar zdravstva, Vili Beroš. U planu provedbe revitalizacije je i izgradnja tvornice cjepiva. Osnovu poslovanja te nove tvornice činit će proizvodi iz krvne plazme dobivene od hrvatskih davatelja, poslovni pogon za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica, virusna cjepiva i poluproizvodi, za što su proizvodna baza matični sojevi u vlasništvu Republike Hrvatske.

U Hrvatskoj se godišnje dogodi između 50 i 70 zmijskih ugriza

Imamo zmije, imamo i do 70 zmijskih ugriza godišnje, no, na žalost, više nemamo vlastitu proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica. Zalihe protuotrova, koje je za svoje potrebe Hrvatska imala do kraja 2017. godine, bile su valorizirane, pa im je rok upotrebe bio produljen i potrajale su do kraja 2020. godine. No, već 2021. moralo se posegnuti za  interventnim uvozom te je protuotrov, umjesto iz pogona Imunološkog zavoda, nabavljen od inozemnog dobavljača, po cijeni od 22.000 kuna, odnosno nešto manje od 3 000 eura, po dozi.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

Iz Ministarstva je tada najavljeno da će se, već sljedeće godine, a to je bilo lani, ponovno pokrenuti proizvodnja zmijskog protuotrova, na farmi Imunološkog zavoda u Brezju, u Svetoj Nedelji.

Pitali smo našeg sugovornika da li se doista, 2022., ponovno počeo proizvoditi protuotrov, koji je desetljećima spašavao živote diljem Europe, a koji se od 2013. nije smio proizvoditi, jer je Imunološki izgubio sve proizvodne dozvole.

„Antitoksin protiv ugriza zmija otrovnica proizvodit će se tek u novom pogonu za proizvodnju, koji će biti izgrađen na zemljištu u općini Rugvica, u vlasništvu Imunološkog zavoda. Proizvodnja gotovih proizvoda, te dobivanje svih potrebnih dozvola, očekuje se nakon završetka gradnje, u lipnju 2024. godine“, kaže nam ravnatelj. Zanimalo nas je, nadalje i kakva je situacija po pitanju samodostatnosti ostalih lijekova i cjepiva.

Prikupi se 25 000, a potrebno je bar 60 000 litara krvne plazme

„Za samodostatnost lijekova iz ljudske krvne plazme dobrovoljnih davatelja u Republici Hrvatskoj, potrebno je godišnje prikupiti između 60 i 70 tisuća litara krvne plazme. Trenutno se godišnje prikuplja oko 25 tisuća litara plazme, koja je raspoloživa za postupak proizvodnje lijekova frakcionacijom. Nacionalni program opskrbe RH lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2023. - 2026., predviđa povećati broj darivatelja plazme i zadržati ih, odnosno potaknuti na ponovno davanje, kroz regrutiranje novih darivatelja izvorne plazme (plazmafereza), uz zadržavanje postojećih darivatelja pune krvi i  djelomično regrutiranje istih da postanu darivatelji plazme“, kaže dr. Čardžić.

Kako se ne bi ugrozila opskrba pacijenata krvnim pripravcima, ističe da prikupljanje plazmaferetske plazme treba provoditi na načelima dobrovoljnog, neplaćenog davalaštva u transfuzijskim centrima i pod kontrolom transfuzijske službe, davanjem istovjetnih pogodnosti darivateljima plazme, kao i dobrovoljnim davateljima krvi.

Svjetlo na kraju tunela

Najava izgradnja nove tvornice i građanima i zaposlenim stručnjacima Imunološkog zavoda ulijeva nadu u bolje i sigurnije sutra. Rugvica je Imunološkom zavodu darovala zemljište u radnoj zoni Rugvica, u svrhu izgradnje cjelokupne tvornice bioloških lijekova, izgradnje izdvojenog pogona za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica te biofarmaceutskog postrojenja za proizvodnju animalnih imunoseruma namijenjenih za ljudsku i veterinarsku uporabu, s primarnom namjenom proizvodnje antitoksina za otrov europskih zmija.

Isprobajte arhivu Večernjeg lista

Na stranici https://arhiva.vecernji.hr/ nalazi se najveća digitalna arhiva izdanja dnevnih novina u Hrvatskoj, ali i u regiji. Pretplatite se danas i dobivate uvid u više od 60 godina hrvatske povijesti.

 

Do kuda se stiglo, da li je proveden javni natječaj, odabrani izvođači, kada bi mogla započeti gradnja tvornice, pitali smo ravnatelja IMZ-a i doznali dobre vijesti.

Prije mjesec dana, odabran je najbolji ponuditelj. Nakon prikupljanja potrebnih suglasnosti, zamolba za davanje Suglasnosti IMZ na potpis ugovora s odabranim ponuditeljem upućena je na suglasnost nadležnim tijelima, odnosno, Vladi Republike Hrvatske. Na svojoj 201. sjednici, održanoj 16.3.2023. godine, Vlada Republike Hrvatske je dala suglasnost za potpis ugovora.

„Gradnja tvornice započet će nakon provođenja svih potrebnih predradnji (tehnološki elaborat, idejno rješenje, e-konferencija - ishođenje posebnih uvjeta javnopravnih tijela, glavni projekt s okvirnim troškovnikom, izvedbeni projekt s troškovnikom, zahtjev i ishođenje izvršne građevinske dozvole, ishođenje pravomoćne građevinske dozvole…). Gradnja zgrade za smještaj proizvodnih modula i izrada samih proizvodnih modula odvijat će se usporedno, s predviđenim početkom, u siječnju 2024. godine i predviđenim završetkom, odnosno funkcionalnim povezivanjem modula, kvalifikacijom i validacijom u lipnju 2024. godine“, odgovara ravnatelj.

Financiranje vlastitim sredstvima

Pitali smo našeg sugovornika da li postoji mogućnost financiranja putem Europskog fonda za regionalni razvoj, drugih EU fondova te uključivanja strateških partnera?

„Sve aktivnosti koje se trenutno provode, a predstavljaju predradnje za gradnju modula za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica, kao i sam projekt gradnje do konačne funkcionalnosti, financirat će se iz vlastitih sredstava ustanove Imunološki zavod. Aktivnost gradnje funkcionalnog pogona za frakcioniranje plazme financirala bi se iz operativnog Programa koherentnost i kohezija (OPKK), sredstvima Europskih fondova, a treću fazu, izgradnju modula za proizvodnju virusnih cjepiva, bit će potrebno financirati sredstvima Republike Hrvatske (iz proračuna i/ili sredstvima institucionalnog partnera)“, kaže nam čelni čovjeka Imunološkog zavoda, koji procjenjuje da bi se uložena sredstva trebala vrlo brzo vratiti.

Pojašnjava da u ukupnim prosječnim projiciranim poslovnim prihodima, kroz razdoblje od 2026. – 2046., najveći udio imaju virusna cjepiva (84%) dok udio lijekova iz krvne plazme iznosi 13%, a antitoksina 3%.

„Obzirom da je jedno od obilježja proizvodnje i prodaje virusnih cjepiva visoka stopa profitabilnosti, jasno je da povrat investicije možemo okarakterizirati izrazito kratkim razdobljem“, naglašava dr. Čardžić.

Zagreb: Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda
1/6

„Regrutacija“ stručnjaka iz akademske zajednice

Iako u Imunološkom zavodu postoji jezgra stručnjaka, koja omogućuje održavanje proizvodnih procesa, postojeći broj radnika i kadrovska struktura, odnosno stručna sprema radnika u pojedinim Odjelima, tvrdi ravnatelj, nije adekvatna za provođenje svih aktivnosti. Rješenje vidi u zapošljavanju i edukaciji novih kadrova, kako bi se omogućila proizvodnja i kontrola kvalitete virusnih cjepiva, krvnih derivata i antiseruma, s punim kapacitetom, u novosagrađenim proizvodnim pogonima te kako bi se proširila postojeća jezgra stručnjaka, a što je neophodno za prelazak na proizvodnju u nove pogone.

„Predviđeni broj radnika, dovoljan za rad u novim pogonima, bio bi oko 260, kako bi se implementirala unapređenja i automatizacija poslovnih i proizvodnih procesa. Iste namjeravamo pravovremeno regrutirati iz akademske zajednice, a potom dodatno educirati za implementirane proizvodne procese“, pojašnjava ravnatelj.

Glavna tržišta su zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje

Što se tiče trenutne svjetske  potražnje  za  virusnim  cjepivima, na  temelju  podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), glavna  tržišta su zemlje  u  razvoju  (oko  50%),  nerazvijene  i  ugrožene zemlje  Afrike  i Azije  (35  do  40%)  te  tržišta  cjepiva  s  najvećom  stopom  rasta  (Kina,  Indija, Brazil i Rusija). Procjenjuje  se  da  je  u  Indiji  svega  60 posto  djece  obuhvaćeno  nacionalnim   programom cijepljenja te su u tijeku reforme kako bi se osiguralo da što veći postotak djece bude obuhvaćen tim programom. Prema podacima WHO-a, mnoge zemlje Južne i Jugoistočne Azije tek sada uvode cijepljenje protiv rubele. Budući da se radi o najmnogoljudnijim zemljama svijeta to konkretno znači da se otvara značajno tržište za prodaju cjepiva protiv morbila i rubele (MR).

Proizvođači cjepiva iz Azije žele surađivati s Imunološkim zavodom

„Jedno  od  najinteresantnijih  tržišta  za  plasman  proizvoda  je  Indija - druga  najmnogoljudnija zemlja svijeta, uz kontinuirano visok prirodni prirast broja stanovnika, zbog čega se povećava i potreba za cjepivima, pogotovo pedijatrijskim. Valja istaknuti da postoje kontinuirani upiti i iskazana namjera proizvođača cjepiva, iz tog dijela svijeta, za suradnjom s Imunološkim zavodom, po principu ugovorne proizvodnje“, otkriva nam ravnatelj.

Dodaje kako je, unutar spomenutih  tržišta, koja imaju uspostavljenu  proizvodnju virusnih  cjepiva, moguće ostvarivati plasman proizvoda već i u obliku djelatne tvari (KVP) i poluproizvoda (bulk) , što je izvedivo dok još nije ostvarena faza potpune finalizacije proizvodnih kapaciteta.

„Hrvatska farmaceutska industrija je pokretačka djelatnost!“

Nužno je, smatra naš sugovornik, fleksibilno planirati proizvodnju, ovisno o tržišnim prilikama, pri čemu treba kombinirati proizvodnju između gotovih cjepiva i poluproizvoda (KVP, FB).  

„U Hrvatskoj bi se, obzirom na potrebe tržišta, plasiralo tek oko 0,2% planirane proizvodnje virusnih cjepiva, što u potpunosti zadovoljava potrebe hrvatskog tržišta, a ostatak proizvoda ciljano u ostale zemlje svijeta, u kojima se mogu ostvariti više cijene. Virusna cjepiva se najvećim dijelom planiraju plasirati u zemlje u razvoju (oko 50%) i nerazvijene i ugrožene zemlje Afrike i Azije (35 do 40%), i to dijelom preko UNICEF-a (cijene WHO), a dijelom preko distributera ili poslovnog partnera u stranim zemljama (tržišne cijene)“, kaže ravnatelj.

Dodaje kako je planirani godišnji kapacitet proizvodnje virusnih cjepiva u novim pogonima 252 milijuna doza cjepiva protiv morbila i 210 do 300 milijuna doza cjepiva protiv rubele.

Najveća isplativost, po jedinici proizvoda, očekuje se za gotovi oblik kombiniranog cjepiva MRP, nakon dovršetka razvoja i svih potrebnih studija za davanje odobrenja za stavljanje lijeka na tržište.

„Svi navedeni proizvodi, koje je moguće dobiti korištenjem državne imovine matičnih serija virusa, proizvodnjom u novim pogonima, predstavljaju strateške proizvode za Republiku Hrvatsku. Ovako realiziran model korištenja državne imovine ujedno ukazuje i na financijsku isplativost revitalizacije Imunološkog zavoda. Novi pogoni se mogu koristiti i za budući razvoj novih cjepiva, što daje dodatnu vrijednost Imunološkom zavodu i stvara preduvjete za razvoj znanstvenih istraživačkih potencijala u medicinske svrhe i međuinstitucionalnu suradnju“, poručuje ravnatelj, dr. Vedran Čardžić.

Komentara 4

SG
Saul Goodman
20:45 21.03.2023.

Neće, zato jer živimo u regresiji zdrave pameti i najmračnijrm dobu u zadnjih 200 godina sa potpunom negacijom nauke i znanosti. Na površini su primitivci, neobrazovani, klerikalci, kriminalci. Dovoljno je samo pogledati tko su bili kolovođe prosvjeda protiv cijepljenja cjepivomm protiv korone : jedan privatizacijski lopov kiga se odrekla vlastita obitelj , pravomoćno osuđeni ubojica i pjevač sa srednjom ugostiteljskom. Vrijeme je inkvizicije , srednjeg vijeka i klečanja na trgu a ne cijepljenja protiv zaraznih bolesti.

LI
liliZG
11:14 22.03.2023.

imunološki je srušen zbog privatnih interesa za njihovim nekretninama i farmaceutskom industrijom kojima je smetala jedna njihove grane koja jeftino proizvodi i prodaje određene proizvode........ pokojnik je imao veliki udio krivnje što se to dogodilo.... na kraju što god susu to planirali samo djelomično je uspjelo , ali smo u najkritičnijem trenutku ostali bez samostalnosti što se tiče proizvodnje cjepiva za cijelu državu i regiju ... to je ono što nas je i dovelo do toga da budemo pokusni kuniči tuđinskim farmaceutima , umjesto da to isto cjepivo na brzaka smučkamu u vlastitoj produkciji bez guranja nove tehnologije MRna , već smo mogli u startu napraviti jednostavno proteinsko koje bi zaštitilo ljude na već provjereni način, i moglo se brzo prilagoditi stalnoj promjeni virusa....

Avatar MILENIUM Sokol
MILENIUM Sokol
21:44 21.03.2023.

Da i jednu stvar i tebi objasnim.Nada u dobrog Boga znaci i vjerovati u ljude i uspjeh stime da bude vakcina. Mozda se u stvari bas zbog bezbozosnosti i vijere u samo dobro to sve se i dogada.Na zlo mislim.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije