Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 105
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VEČERNJI TV

VIDEO Kovač: Biden je rekao jednu važnu stvar koju i ja govorim: Ukrajina je već obranjena

Zagreb: Miro Kovač u studiju Večernjeg lista
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/5
10.07.2024.
u 13:13

Biden je u pravu kad kaže da NATO nikada nije bio snažniji. Međutim, postoji neka vrsta zebnje kako će se stvari razvijati u budućnosti

Dok u Washingtonu traje NATO-summit, u studiju Večernjeg TV-a u Zagrebu ugostili smo Miru Kovača, bivšeg šefa hrvatske diplomacije. 

Što očekujete od NATO summita? Održava se u povodu 75. obljetnice osnivanja NATO-a, a jučerašnja ceremonija, vidjeli smo, bila je vrlo impresivna. Čak je i Joe Biden imao vrlo energičan govor. Što mislite da će biti najvažnija odluka ili rečenica u završnoj deklaraciji?

Za mene će ovo biti summit koji bi trebao biti poziv na zbijanje redova unutar globalnog instrumenta političkoga zapada – NATO saveza. Ako se pogleda unatrag, riječ je o vrlo uspješnom savezu koji sad ima 32 članice i Biden je u pravu kad kaže da nikada nije bio snažniji. Međutim, postoji neka vrsta zebnje kako će se stvari razvijati u budućnosti. Imamo konfrontaciju Ukrajine i Rusije, što je konfrontacija Rusije i NATO-a, a to se vrlo jasno vidi. Nazire se i konfrontacija Zapada, ponajprije SAD-a, s Kinom. Te dvije stvari određuju trenutačno stanje stvari i osjećaje ljudi. Imamo i Bliski istok, gdje imamo srednju silu poput Irana koji je u dovoljno dobrom stanju da se može hibridno aktivirati prema Iraku, Siriji, Izraelu... Uglavnom, možemo biti zadovoljni na Zapadu, i mi kao Hrvati, jer je Hrvatska članica NATO-a, ali se pitamo kako ćemo se nositi u budućnosti s tim izazovima. Ovaj današnji svijet konstruirali su Amerikanci nakon Drugog svjetskog rata i taj svijet i dalje funkcionira, ali Kina s Rusijom i Iranom dovodi u pitanje prevlast Zapada.

Na ovom summitu donosi se odluka kojom NATO preuzima koordinaciju vojne pomoći Ukrajini, što dosad nije radio. Neki to tumače kao da saveznici preveniraju dolazak Donalda Trumpa, za slučaj da on pokuša smanjiti pomoć Ukrajini. Shvaćate li vi taj potez tako i hoće li upaliti ako to doista jest tako?



– Što se tiče Ukrajine, ona možda već jest de facto članica NATO-a. Nije de iure, nije članica, ali činjenično jest. Savez pomaže Ukrajini. Nema svoje snage na terenu, ali ne možemo isključiti da u bliskoj budućnosti neće biti raspoređene u onom dijelu Ukrajine koji je slobodan. Biden je rekao jednu važnu stvar koju i ja govorim: Ukrajina je već obranjena. Ona je slobodna zemlja u najvećoj mjeri, i to će tako ostati. Rusija više nema kapaciteta uzeti recimo 50 posto Ukrajine i dolazi do obrata na terenu. Amerikanci sami konstatiraju da su Ukrajinci uspjeli učvrstiti svoje obrambene linije u odnosu na Rusiju. Hoće li vratiti okupirane teritorije, mi to ne znamo, ali Ukrajina će, bez obzira na sve, biti slobodna država i članica političkoga Zapada.

POVEZANI ČLANCI:


 

Ali, ako Trump dođe na vlast, on sve može poništiti.

– Ja sam tu manje dramatičan. Čovjek poput njega ima daj dealmakerski poriv i svijest o sebi kao o nekakvom snažnom pregovaraču. On će mene i vas uspjeti prevariti u nekom dealu, pa će se nama rugati kako je sposobniji od vas i od mene. Ali ne može on samo tako mijenjati američku politiku. Podsjetit ću da je Amerika s njim na čelu naoružavala Ukrajince. Oštriji stav u politici SAD-a prema Kini dogodio se za vrijeme Trumpa i nastavio pod Bidenom. Ako se dogodi da Trump pobijedi, neće on raditi protiv američkih interesa na način da će napustiti Ukrajince. 

Dobro, ali rekao je ako netko ne plaća dovoljno za obranu, da će reći Putinu da ga slobodno napadne. To je zastrašujuća izjava.

– Oprezni moramo biti, ali ponavljam: vratimo se nekoliko godina unatrag. On je interno najavljivao da bi izašao iz NATO saveza. Imao je puno takvih ideja. Međutim, taj NATO savez globalni je instrument političkoga Zapada, a time i Amerikanaca. Amerikanci imaju takvu operativu da mogu funkcionirati i bez NATO-a. Nijedna druga država nije u stanju projicirati samo svoje snage. Amerikanci mogu bez NATO saveza, ali Amerikanci bi bili glupi da se liše NATO-a.

Pa, dobro, neki kažu je Trump u toj kategoriji.

– Sad idemo dalje. Bilo bi tu puno blokada i puno čimbenika koji bi ga od toga odgovarali. Recimo, ljudi koji su u tim republikanskim think-tankovima, pa neće oni reći: "Gospodine predsjedniče, to vam je jako dobra ideja." Oni će reći: "Nemojte to raditi, to je glupost." Vjerujem, kad bi se i dogodio pokušaj posredovanja tako da on želi nametnuti nekakav mir uz odricanje teritorija Ukrajine, bilo bi to jako teško, ali bi Ukrajina opet bila slobodna. Glavni je cilj da Ukrajina ima mogućnost sama odlučiti o svojoj sudbini. 

Mislite li da će predsjednik Joe Biden ostati u utrci za drugi mandat? Ili će ga ovaj pritisak, koji ne jenjava, natjerati na povlačenje?

– Ovaj TV duel s gospodinom Trumpom nešto je u što je gospodin Biden gurnut od nekih stratega iz tabora demokrata. To će vam reći dobro informirani ljudi. Jer samo je takva debata, koja je bila jako loša za gospodina Bidena, omogućila da se stvori “narativ” u lijevo liberalnim američkim medijima i nakon toga da se to proširi među ljudima u taboru Demokratske stranke, da se gospodina Bidena nagovori da iziđe iz utrke za predsjednika.

Pa, dobro, Baden je stvarno bio loš u toj debati. Da je bio dobar, to bi bilo za njega super.

– Ni jedan ni drugi nisu kandidati službeno, a pristali su na debatu. Ta debata bila je loša za gospodina Bidena, i ako ga mogu zamijeniti, ako ga uspiju zamijeniti, mogu to učiniti samo na temelju te debate. Jer da je nije bilo, ne bismo vidjeli ni mi u Hrvatskoj, ni Amerikanci koji će glasovati o predsjedniku SAD-a da se gospodin Biden zdravstveno teško nosi u toj debati.

Što mislite o ovoj miniturneji Viktora Orbana koju je poduzeo čim je Mađarska preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije. On to naziva mirovnom turnejom. Dakle, došao je prvo u Kijev, pa u Moskvu, pa u Peking, sad je u Washingtonu. Kad vidimo da je otišao u Moskvu i Peking, još samo nije otišao u Teheran i Pjongjang... Pomalo to izgleda kao odskakanje od savezničke politike. Mislite li da on zapravo radi nešto što misli da će Trump raditi ako Trump pobijedi u studenome? Koji je smisao toga i do čega može ta Orbanova inicijativa dovesti?

– Orbanova inicijativa za sada ne može uroditi plodom zato što nema podršku glavnih čimbenika na političkom zapadu da bi se te ideje realizirale. Sve dok glavne države – sve dok Velika Britanija, Francuska, Kanada, SAD – ne kažu da je sjajno to što radi Viktor, dotad to nema nekog efekta. Bilo je i pokušaja stvaranja primirja u Prvom svjetskom ratu koji su propali. Ništa a priori protiv takvih inicijativa, nikome se ne može zabraniti. Uz dužno poštovanje i prema Mađarskoj i nekim drugim državama te veličine, treba gledati koji su glavni igrači. Koji su glavni igrači koji mogu nešto napraviti. Ponavljam, to je SAD...

Opet dolazimo do mog pitanja. Ako nakon ovog Orbanova predjela slijedi glavno jelo – Trump, koji radi to isto, onda već imamo jednog glavnog igrača. Što se tada događa?

– Ja ne sumnjam u to da će gospodin Trump htjeti postići deal. Ali, ponavljam, najprije mora uvjeriti Ukrajince. Ukrajinci moraju biti "za". Mora uvjeriti druge zapadne saveznike. I ako dođe do takvog pokušaja, on ga neće htjeti i moći realizirati na štetu interesa SAD a. Što je interes SAD-a?

Hrvatsku na summitu predstavlja predsjednik Zoran Milanović. Iako je ranije, čini se, politika bila da se izmjenjuju predsjednik i premijer, da na jedan summit ide jedan, na drugi summit ide drugi, sad već na četvrti uzastopni summit ide predsjednik Milanović. Kao da je Plenković odustao od tih odlazaka na NATO summite. Kako ocjenjujete snalaženje predsjednika Milanovića i ono što on za Hrvatsku uspijeva na takvim summitima postići? Je li on “bottom feeder”, kako se jednom izrazio, u smislu da su i on i Hrvatska na NATO summitima netko tko odostraga ima svojih par minuta za govor koji nitko ne sluša. Je li Hrvatska na takvim summitima to? Je li on to? Neki zadnji govornik na kojeg, onako, nitko ne obraća puno pozornosti? Ili smo nešto više i možemo biti nešto više?

– Da bismo bili nešto više, općenito, treba vidjeti gdje možemo biti nešto više. Da bismo bili nešto više, moramo imati državnu vlast koja komunicira između sebe, unutar sebe. Moramo imati vladu i predsjednika koji se usuglašavaju i imaju zajedničke politike. Koji se ne moraju izvorno slagati u nekim stvarima, oko Srbije, oko BiH, ne znam oko Ukrajine. Ali koji sjednu – u jednoj prostoriji, jednom salonu, nije bitno – i to raščiste. Da imaju zajednički stav koji će iskomunicirati hrvatskoj javnosti.

Što se tiče nas kao države u NATO savezu, treba biti realan. Rekao sam to već za Mađarsku. Moj je odgovor sadržan u odgovoru koji sam dao o Orbanu. Znači, Orban to može činiti i to je vrlo efektno, lijepo je otići u Kinu, ali ne možete puno tako učiniti. Tako i mi, moramo biti svjesni svoje veličine, mi jesmo u NATO savezu, činimo ono što možemo učiniti. 

>> VIDEO Trump i Biden raspravljali o golfu: On ne može toliko udariti lopticu

Komentara 25

Avatar Slava UA herojima!
Slava UA herojima!
14:06 10.07.2024.

Kovač bi bio odličan predsjednik države i šteta je što nema takvih ambicija...ili recimo Davor Stier!

Avatar Kajman
Kajman
14:03 10.07.2024.

Čovjek racionalno govori i dobro veli ovo za Orbana, taj bez mandata ide razgovarati sa sukobljenim stranama, koja naivčina. To je otprilike kao da ja svojevoljno idem nešto pregovarati u ime Mađarske, moš si misliti koliko bi to Mađare tangiralo što sam se ja dogovorio.

NE
Neretva93
15:19 10.07.2024.

A da je Ukraina sve ovo imala na početku Ruske agresije vjerojatno je nebi ni napali?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije