Krivotvorenje vina i prehrambenih proizvoda u EU poprimilo je ozbiljne razmjere. Riječ je o velikom problemu za europske poljoprivrednike i proizvođače, posebno stočare i vinare. Prema podacima europskih institucija, u posljednjih deset godina u EU je zaplijenjeno više od 10 milijuna litara krivotvorenih ili nezakonitih alkoholnih pića, dok se prema nekim procjenama broj krivotvorina penje na 15 do 20 milijuna litara. Istovremeno, samo tijekom 2024. zaplijenjeno je oko 22 tisuće tona nezakonitih prehrambenih proizvoda vrijednih čak 91 milijun eura, upozorava Marko Vešligaj, jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Samo sektor vina i žestokih pića godišnje gubi između 400 i 500 milijuna eura zbog krivotvorenih proizvoda, a procjenjuje se da se na razini EU zbog toga svake godine izgubi oko 5700 radnih mjesta.
– Ovo je organizirani i vrlo profitabilni kriminal koji iskorištava rupe u sustavu kontrole i međunarodnoj trgovini te donosi štetu našim poljoprivrednicima koji su već suočeni s nizom izazova na tržištu. Upravo zato me zabrinjavaju pokušaji dodatne liberalizacije trgovinskih odnosa, poput sporazuma sa zemljama Mercosura, bez snažnijih zaštitnih mehanizama za europske poljoprivredne proizvođače – naglašava Vešligaj.
Primjerice kod mesnih proizvoda među najčešćim oblicima prijevara su korištenje veterinarskih lijekova koji nisu dopušteni prema pravilima EU, prikrivanje stvarnog podrijetla proizvoda te zamjena sastojaka. Jedan od takvih primjera je skandal s konjskim mesom u Europi iz 2013. kada je otkriveno da su milijuni prerađenih proizvoda od govedine, poput burgera i lazanja, sadržavali neprijavljeno konjsko meso, ponekad i do 100%. Tragovi prijevare odveli su do složenih opskrbnih lanaca koji su uključivali Rumunjsku, Cipar i Francusku. Nakon što su irski inspektori pokrenuli istragu, skandal je razotkrio velike razmjere prehrambenih prijevara i raširenog pogrešnog označavanja proizvoda te doveo do testiranja diljem EU-a na veterinarski lijek fenilbutazon.
Prema podacima sustava upozoravanja i suradnje EU-a (ACN), najveći broj sumnji na prijevare u sektoru vina zabilježen je u Italiji i Njemačkoj, dok je Hrvatska među državama s najvećim brojem prijava kada je riječ o krivotvorenim vinima, tvrdi Vešligaj. Postotna šteta u odnosu na izgubljenu prodaju u Hrvatskoj je 7,1 % što nas svrstava među države s najvećim gubitkom, veći ima samo sedam država - Litva, Latvija, Bugarska, Slovačka, Mađarska, Češka i Grčka.
– Veliki je to udarac na vinski sektor, osobito u Hrvatskoj, gdje su vinari izloženi mnoštvu drugih problema, od rapidnog širenja bolesti zlatne žutice, prijetnje uvoznog vina upitne kvalitete i jeftinije cijene te prirodnih nepogoda – ističe Vešligaj. Najčešće metode krivotvorenja vina uključuju ponovno punjenje originalnih boca vinom slabije kvalitete, proizvodnju krivotvorenih etiketa, čepova i ambalaže, krivotvorenje dokumentacije o sljedivosti proizvoda, miješanje i razrjeđivanje proizvoda te distribuciju putem internetskih platformi i aukcija. Kao i kod mesnih proizvoda, krivotvorena alkoholna pića mogu sadržavati opasne supstance poput metanola, pesticida, insekticida i teške metale poput žive.
– To pokazuje koliko je važno dodatno ulagati u domaću proizvodnju utemeljenu na najvišim europskim standardima te zaštiti naše proizvođače od prijevara i nelojalne konkurencije. Poljoprivrednici moraju znati da Europa štiti njihov rad, kvalitetu i proizvode i ovaj problem krivotvorina ću svakako adresirati u svom izvještaju o položaju poljoprivrednika u EU. Ovo je još jedan pokazatelj koliko je potrebno jačati i prekograničnu suradnju, strože kontrole uvoza i snažnije mjere protiv organiziranih mreža prehrambenih prijevara kako bi se zaštitili europski proizvođači i očuvalo povjerenje u europski poljoprivredno-prehrambeni sektor – zaključio je Vešligaj.
Otvori KEKS Pay
