Sve oči financijskih tržišta ovog će tjedna biti uprte u planinsko odmaralište Jackson Hole, gdje se okupljaju vodeći svjetski središnji bankari, ekonomisti i drugi stručnjaci. Godišnji gospodarski simpozij u američkoj saveznoj državi Wyoming jedan je od najvažnijih događaja u financijskom kalendaru jer čelnicima središnjih banaka pruža važnu platformu za slanje signala o smjeru monetarne politike i ključnim gospodarskim pitanjima. Ove će godine posebnu pozornost privući prvi nastup novog predsjednika američkih Federalnih rezervi Kevina Warsha. Njegov govor u petak dolazi u trenutku pojačane nervoze na tržištima, rasta prinosa na državne obveznice i zabrinutosti zbog inflacije. Ulagači od novog šefa Feda očekuju signale o tome kako vidi buduće kamatne stope i borbu protiv inflacije, ali i žele dobiti jasniju sliku o njegovoj neovisnosti od administracije Donalda Trumpa. Ovogodišnji skup održava se od 27. do 29. kolovoza. Warsh je ranije dao naslutiti da financijskim tržištima ne želi unaprijed davati previše informacija o tome kako će Fed određivati kamatne stope. Umjesto tradicionalnog slanja signala o budućim potezima središnje banke, rekao je da bi se njegov govor mogao usredotočiti na "veća pitanja", uključujući produktivnost i demografska kretanja, prenio je The Guardian.
Takav pristup izaziva nervozu na tržištu obveznica. "Ulagači će tražiti svojevrsnu sigurnosnu mrežu kada predsjednik Federalnih rezervi Kevin Warsh bude govorio na sastanku u Jackson Holeu", rekao je Dan Coatsworth iz brokerske kuće AJ Bell. Ekonomist ING-a James Smith upozorio je da bi Warshovo suzdržavanje od komentiranja budućeg smjera kamatnih stopa moglo dodatno povećati nestabilnost na već uzdrmanom tržištu obveznica. Dodatni pritisak na novog predsjednika Feda dolazi zbog činjenice da je inflacija u SAD-u više od pet godina iznad cilja od dva posto. Među dužnosnicima Feda postoje strahovi da bi predugo čekanje s povećanjem kamatnih stopa moglo narušiti kredibilitet središnje banke. Zapisnik sa sastanka Feda krajem srpnja pokazao je podijeljena mišljenja. Dio dužnosnika smatra da bi odgađanje povećanja kamata kasnije moglo zahtijevati znatno veća i skuplja povećanja troškova zaduživanja, dok drugi upozoravaju da bi dugotrajna inflacija iznad dva posto mogla narušiti povjerenje javnosti u Fed.
Warsh je rekao i da želi pričekati preporuke pet radnih skupina osnovanih na početku njegova mandata ovog proljeća prije nego što detaljnije predstavi svoje planove. Adam Posen, predsjednik Petersonova instituta za međunarodnu ekonomiju, smatra da bi Warsh u Jackson Holeu trebao manje govoriti o dugoročnim idejama, a više objasniti kako Fed trenutno procjenjuje gospodarske podatke i posljedice zbivanja na globalnim tržištima. U međuvremenu se pojačava pritisak prodaje na američkom tržištu državnog duga vrijednom oko 30 bilijuna dolara. Ministar financija Scott Bessent pokušao je smiriti ulagače obećanjem da će Washington najmanje udvostručiti kupnju američkih državnih obveznica. Rast prinosa na američke i globalne obveznice otvorio je i pitanje kako će se aktivnija politika Ministarstva financija uklopiti s politikom Feda. Ključni instrument središnje banke je prekonoćna kamatna stopa, a veće razlike između nje i kratkoročnih stopa na državni dug mogle bi otežati upravljanje kamatama.
Dodatni problem predstavlja američki dolar, koji je tijekom posljednjeg mjeseca oslabio prema drugim vodećim svjetskim valutama. Njegov pad mogao bi dodatno povećati inflacijske pritiske. Ulagače zabrinjava i mogući inflacijski učinak rata s Iranom, dok je američki nacionalni dug prvi put premašio 40 bilijuna dolara. Prinos na dugoročne američke državne obveznice ponovno se približio najvišim razinama od 2007. godine. Warsh se istodobno suočava i s pitanjima o svojoj neovisnosti od Bijele kuće. Demokrati iz Odbora Senata za bankarstvo zatražili su od njega pojedinosti o komunikaciji s Trumpom, nakon izvještaja Wall Street Journala prema kojem predsjednik i šef Feda redovito razgovaraju telefonom. Trump zasad nije kritizirao Warsha zbog toga što nije smanjio kamatne stope, kao što je ranije učestalo zahtijevao od bivšeg predsjednika Feda Jeromea Powella. Ipak, Warshova suzdržanost u javnom govoru otvorila je pitanje skriva li svoj stav o mogućem povećanju kamata kako ne bi izazvao Trumpovo nezadovoljstvo.
Reuters pritom ističe da se promijenila i šira slika na globalnim financijskim tržištima. Nekadašnji predsjednik Feda Ben Bernanke govorio je o "globalnom višku štednje" koji je godinama držao tržišne kamatne stope niskima. Danas se, međutim, govori o "globalnom manjku štednje", dok se za novac potreban za ulaganja i kreditiranje natječu rastući javni dugovi, rascjepkana trgovina i opskrbni lanci, troškovi starenja stanovništva te snažna privatna ulaganja u umjetnu inteligenciju. Maurice Obstfeld, bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda, smatra da Warsh djeluje u posebno napetom trenutku, obilježenom nestabilnim tržištima obveznica i predstojećim američkim izborima za Kongres. "Tržišta se pitaju što će Fed učiniti kako bi se uhvatio u koštac s inflacijom koja je uporno iznad cilja", rekao je Obstfeld, dodajući da bi inflacijski pritisci mogli dovesti do potrebe za većim povećanjem kamatnih stopa. Warshov govor u Jackson Holeu zato će biti važna prilika da pojasni svoj stav. Tržišta sada čekaju hoće li novi šef Feda ponuditi jasnije odgovore o inflaciji i kamatnim stopama ili će ostati pri suzdržanom pristupu.
Otvori KEKS Pay
