Izlazna anketa nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj predviđa 28,4 posto za aktualnog predsjednika Emmanuela Macrona i i 23,4 posto za njegovu glavnu protukandidatkinju, Marine Le Pen. Trećeplasirani je Jean-Luc Melenchon s 20,1 posto.
Odmah po objavi tih prvih procjena rezultata prvog kruga, kandidati koji ne ulaze u drugi krug počeli su javno davati potporu Macronu za drugi krug. Prvi su to učinili kandidatkinja Republikanaca Valerie Pecresse (4,8 %) i kandidat zelenih Yannick Jadot (4,3 %), oboje s pozivom svojim biračima da spriječe dolazak krajnje desnice na vlast, odnosno glasaju protiv Le Pen i za Macrona u drugom krugu 24. travnja. I Melenchon, kandidat krajnje ljevice koji je završio kao trećeplasirani, večeras je jasno poručio da Marine Le Pen ne treba dobiti niti jedan jedini glas od svih onih koji je on dobio u prvom krugu. U prvom krugu se natjecalo 12 kandidata.
Ranije, oko 18 sati, prvi rezultati izlazne ankete prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora, koje je objavila belgijska radiotelevizija RTBF, prognozirali su da Emmanuel Macron i Marine Le Pen oboje osvajaju po 24 posto glasova. Ali to je očito bila vrlo neslužbena prognoza belgijskih medija koji, za razliku od francuskih, nemaju zakonsku obvezu šutnje o rezultatima izlazne ankete, pa su požurili. RTBF je, kako pišu, imao uvid u rezultate izlazne ankete, onako kako su stajali danas poslijepodne, dakle provizorne, no ipak jasne u jednom predviđanju: moglo bi se dogoditi veliko iznenađenje, odnosno potpuno izjednačeni rezultat aktualnog francuskog predsjednika i njegova glavne izazivačice, desničarke Marine Le Pen. Nakon 20 sati, kad su u francuskim medijima objavljeni pravi rezultati izlazne ankete, pokazalo se da ipak nisu izjednačeni, nego da Macron vodi. Ali to je samo izlazna anketa, glasovi se broje.
Dvadeset godina nijedan francuski predsjednik nije osvojio drugi mandat, još od Jacquesa Chiraca 2002. godine, a Emmanuel Macron nada se da će u tome uspjeti, unatoč smanjenju razlike između njega i glavne protukandidatkinje Marine Le Pen, barem po posljednjim anketama uoči današnjeg prvog kruga predsjedničkih izbora.
Odaziv birača na birališta do 17 sati bio je 65 posto, za četiri postotna boda manje nego u prvom krugu predsjedničkih izbora 2017. godine, na kojima je Macron pobijedio Marine Le Pen u drugom krugu.
Kampanju je zasjenio rat u Ukrajini i razlika između Macrona i gospođe Le Pen smanjivala se tijekom proteklih mjesec dana u anketama. Macronova potpora među biračima narasla je početkom ruske invazije na Ukrajinu s dotadašnjih 25 posto na 30 posto, na toj razini se ustabilila tijekom ožujka, ali je onda počela padati i u petak je bila na 26 posto. Marine Le Pen je u petak bila na 22 posto potpore, nakon uzlazne putanje koja traje od kraja veljače. Tijekom kampanje u anketama je rasla i potpora ljevičarskom kandidatu Jean-Lucu Melenchonu, koji je u petak uoči prvog kruga izbora bio na 17 posto. Eric Zemmour, još jedan kandidat radikalno desnih stavova koji je prije par mjeseci izgledao kao da bi mogao oteti birače gospođi Le Pen i spriječiti njezin plasman u drugi krug, u posljednjim je anketama bio na slabašnih 9 posto, nedovoljno da ozbiljnije poremeti planove Marine Le Pen. Zemmour će u drugom krugu podržati Le Pen, ali pitanje je hoće li to biti dovoljno.
Marine Le Pen je percipirana kao bliska Rusiji, još 2014. njezina je stranka podigla 9 milijuna eura vrijedan kredit kod jedne ruske banke, što još danas uredno otplaćuje, a sama gospođa Marine Le Pen je 2017. govorila ovako: - Iskreno, ako pokušavate reći da Rusija predstavlja vojnu opasnost za europske države, mislim da griješite u svojoj analizi - rekla je u jednom intervjuu prije pet godina.
No, iako se ovi izbori događaju usred novog rata izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu, francuski birači koji glasaju za Marine Le Pen nezadovoljni su inflacijom, rastom cijena goriva na benzinskim crpkama, u čemu pritom ne vide nužno uzročno-posljedičnu vezu s agresijom ruskog predsjednika Vladimira Putina, nego traže načina da kazne vladajućeg predsjednika Macrona.
Macron je u jednom od posljednjih intervjua, za list Le Parisien, optužio premijera Poljske, konzervativca Mateusza Morawieckog, da pokušava pomoći gospođi Le Pen na izborima. Morawiecki je, naime, prošloga tjedna javno prozvao Macrona zbog toga što je pregovarao s Putinom - uoči invazije fizički u Moskvi, a od početka invazije telefonski - i zapitao se bi li pregovarao i s Hitlerom.
Izbori u Francuskoj uvijek su važni i za Europsku uniju zbog veličine i važnosti te zemlje, a u ovom slučaju još su važniji i zbog jedinstva EU u solidarnosti s Ukrajinom i osudi ruske agresije na Ukrajinu, ali i zbog mogućnosti da, u slučaju pobjede Marine Le Pen, unutar EU bude formiran novi konzervativni blok koji bi Uniju želio reformirati prema onome što oni nazivaju “Europa nacija”. Osim Poljske i eventualno lepenovske Francuske, u tom bi bloku želio biti i mađarski premijer Viktor Orban, koji je nakon svoje prošlotjedne pobjede na mađarskim izborima rekao da će pričekati ishod izbora u Francuskoj prije nego što formira neke odluke o svojoj novoj europskoj politici.
U Francuskoj je registrirano 48,7 milijuna birača, a ankete su predviđale da u prvom krugu predsjedničkih izbora na birališta planira izaći oko 70 posto upisanih birača. Prije pet godina glasalo je 77,8 posto upisanih birača.
Ajmo Le Pen!!!