Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Lex Perković

Veliki obrat za Josipa Perkovića - ipak nema zastare

Ubojstvo Stjepana Đurekovića ne može se tretirati kao obično, već 
kao teško ubojstvo za koje zastara nastupa tek 2023, kaže odvjetnik Veljko MIljević
31. kolovoza 2013. u 10:55 0 komentara 109 prikaza
'29.08.2013., Zagreb - Josip Perkovic dolazi u odvjetnicki ured Nobilo kod svog odvjetnika Ante Nobila.   Photo: Marko Lukunic/PIXSELL'
Foto: 'Marko Lukunic/PIXSELL'

Iako premijer Zoran Milanović i ministar pravosuđa Orsat Miljenić tvrde da se za kazneni progon politički motiviranih ubojstava iz doba komunizma mora kroz izmjenu Ustava ukinuti zastara, prema tumačenjima nekih pravnih stručnjaka u slučaju ukidanja roka za primjenu europskog uhidbenog naloga, što je moguće već na prvoj sjednici Sabora, za slučaj Josipa Perkovića Ustav ne treba mijenjati. Jer, zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića 1983. godine nije nastupila.

Upornost HNS-a

Uporno odbijajući izmjene Ustava i HNS je tvrdio kako se za progon političkih ubojstava ne mora mijenjati Ustav, već je dovoljno izmijeniti zakon. I visoki dužnosnik Ministarstva pravosuđa to je tvrdio prije donošenja "lex Perković", a prvi je s tom tvrdnjom, još sredinom lipnja, izašao odvjetnik Veljko Miljević u emisiji Zoom na lokalnoj Televiziji Z1. I danas tvrdi isto, unatoč tomu što je DORH 24. lipnja priopćio kako je zastara za ubojstvo Stjepana Đurekovića nastupila 29. srpnja 1998. godine.

– Nema nikakve dvojbe da se ni po odredbama Krivičnog zakona iz 1976. iz bivše SFRJ, kao i po odredbama Kaznenog zakona koji je danas na snazi, ubojstvo Stjepana Đurekovića ne može tretirati kao obično, već kao teško ubojstvo. Tako ga kvalificira i Njemačka. Stoga nema govora o zastari kaznenog progona ni po ondašnjim, a ni po danas važećim zakonskim odredbama – sažeto je odvjetnik Miljević iznio stav od kojeg ne odstupa. Slično smo tumačenje dobili i od kaznenopravnog stručnjaka koji je želio ostati anoniman. Prema tom tumačenju, 1998. mogla je nastupiti samo relativna zastara za tzv. obično ubojstvo, koja se prekida sa svakom poduzetom radnjom. Tako je u slučaju Perković Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu 1997. odbacilo kaznenu prijavu za "teško ubojstvo" koju je SIS podnio 1994., pa i prijavu Nikole Štedula 1999., pa se postupalo i u povodu zahtjeva za pomoću koji je 2005. stigao iz Njemačke. Ipak, tada je i DORH, inzistirajući na svome, dodao kako su moguća i druga mišljenja. Ako je za ocjenu je li nastupila zastara kaznenog progona relevantan vrijedeći Kazneni zakon, prema članku 81. KZ-a za "teško ubojstvo" zastara je 40 godina. Znači da za ubojstvo Đurekovića nastupa 2023. Za "obično ubojstvo" zastara je 25 godina (kao i po zakonu iz bivše SFRJ) pa su tako neki tvrdili da je nastupila 2008. te je to dalo povoda DORH-u da priopći kako to nije točno, već 1998. Ubojstvo Đurekovića je "teško ubojstvo" i po zakonu koji je vrijedio 1983. kada je zastara bila 50 godina.

Ukinuta smrtna kazna

Kasnije je smrtna kazna ukinuta pa je najveća kazna bila 20, a za obično ubojstvo 15 godina zatvora. Ni razlikovanje zastare kao fakultativnog i obligatornog razloga za odbijanje izručenja nije prepreka za izručenje Perkovića. Jer, Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu kao viši propis može se neposredno primijeniti jer je naš Zakon o pravosudnoj suradnji u pogledu zastare nesuglasan s njom. U svakom slučaju, prema propisima o europskom uhidbenom nalogu, o zastari neće odlučivati DORH, već sudsko vijeće.

>> Perković se vratio u Zagreb i odmah se sastao s Nobilom

Ajoj...
Djevojka otkrila kako je partnera uhvatila u prevari: 'Nazvala sam restoran u kojem je bio i pitala...'
Financijska pismenost
NOVA PARADIGMA
Financijska pismenost sve prepoznatija kao ključna životna vještina današnjice
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.