Želimo pokazati da u Slavoniji ne uspijevaju samo pšenica i kukuruz – kažu učenici brodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, koji u svojemu prekrasno uređenom školskom vrtu uzgajaju dvadesetak vrsta ljekovitog i začinskog bilja.
Ondje se može pronaći gotovo sve - od kadulje, lavande i divljeg luka do timijana, majčine dušice i iznimno rijetkog miloduha.
Najvažnija je edukacija
Proizvode u koje su uložili puno truda i znoja prodaju po sajmovima i smotrama zadrugarstva, a ako u školi profunkcionira destilerija za eterična ulja, ne isključuje se ni ozbiljniji proboj prema tržištu.
- Na malom prostoru posijali smo mnogo različitih kultura kako bi bile vidljive i kako bi ih učenici pomoću stečene edukacije danas-sutra sami uzgajali u svojim privatnim vrtovima – kaže prof. Vehid Ibraković. On dodaje kako se u ljekovito i začinsko bilje mora uložiti puno više truda, ali kroz dulje se vrijeme sve vrati i zarada je mnogo veća. Slavonski se poljoprivrednici zbog ustaljenih navika nerado odlučuju na ljekovito bilje.
U školi su toga svjesni, jer nije lako čovjeka koji godinama uzgaja kukuruz, pšenicu i šećernu repu nagoviriti da odjednom prijeđe na ružmarin ili kamilicu. Stoga im savjetuju da krenu s amaterskim i minimalističkim pristupom i ne siju odmah pet hektara.
Početi s malim nasadima
- Ispočetka bi bilo dovoljno u svom vrtu i za vlastite potrebe posaditi desetak grmova lavande te naučiti kako se proizvode čajevi, sapuni ili eterična ulja – kaže Anto Bošnjak iz udruge Despik, koji je školi poklonio mnogo sadnica. On dodaje kako je osnovni cilj pokazati ljudima da se ljekovito i začinsko bilje može uzgajati i u Slavoniji, jer je riječ o veoma zahvalnim kulturama. Uglavnom se radi o višegodišnjim nasadima. Bolesti i štetnici su rijetki, tako da nisu potrebne nikakve kemikalije i može se ići na ekološki uzgoj. Kada iznjedre svoje prve proizvode, drugi korak bi bio udruživanje u zadruge i klastere. Male količine nisu dovoljne i za izlazak na tržište, pogotovo ono iznozemno, potrebne su tisuće litara kvalitetnog eteričnog ulja. Naravno, prethodno valja osigurati kvalitetan plasman na tržište.
- Vi možete proizvoditi i pšenicu, rajčicu ili bilo koju drugu kulturu, ali ako prethodno niste osigurali tržište, dolazi do problema – ističe prof. Ibraković.
>> U Zlatnoj dolini zasijano 20 hektara konoplje
