Dok u drugim gradovima na Novu godinu nestrpljivo odbrojavaju sate i minute do rođenja prve bebe, u Požegi je ove godine prvo novorođenče na svijet došlo tek 10. siječnja.
Poroda je na požeškom području, kao i u većem dijelu Slavonije, iz godine u godinu sve manje, ali ne pamti se kada se tako dugo čekalo na prvo dijete. Lani je u požeškoj Općoj županijskoj bolnici bilo 407 poroda, što je za 37 manje nego godinu prije. Time je nastavljen negativan trend koji traje već desetljećima, a posljednjih je godina dodatno intenziviran.
Demografske mjere poput udvostručenih izdvajanja za stipendije, povećanja naknada za novorođenčad, sufinanciranja troškova prijevoza i vrtića ili novčane pomoći za kupnju udžbenika i radnih bilježnica školarcima očito ne donose rezultate.
– Predugo smo čekali prvu bebu. To naravno ne znači da će tako biti cijele godine, ali je znak da ima sve manje djece, da nam stanovništvo stari i da bismo i s gradske i nacionalne razine trebali povesti računa da se ta situacija promijeni – rekao je požeški gradonačelnik Željko Glavić.
Pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc iznosi podatak da se, gledajući po mjesecima, najviše djece obično rađa od rujna do kraja godine. No, u velikim rodilištima uvijek se očekuje da se već na samu Novu godinu registrira rađanje nekog djeteta. To je bio gotovo standard.
– S obzirom na veliku starost hrvatske populacije, ne može se očekivati podizanje nataliteta bez ikakvih poticajnih mjera. Po projekcijama je situacija još puno negativnija nego što to mi demografi govorimo. Stoga očekujem da izvršna vlast konačno shvati da je to ključni problem države i da mora vrlo ozbiljno pristupiti tome čitavim nizom poticajnih modela – kaže Šterc.
>> VIDEO Demograf Šterc o doseljavanju stranaca: Zamjena stanovništva u Hrvatskoj počela je prije dvije godine
