Unatoč ekonomskoj krizi u koju je Turska upala zbog pogrešne politike, kako unutrašnje tako i vanjske, koju vodi njezin predsjednik, Erdogan je najavio još jedan megalomanski projekt svoje zemlje. Nakon najveće zračne luke na svijetu, najveće džamije u Turskoj i cestovnog i željezničkog tunela koji ispod Bospora povezuju Europu i Aziju, sada želi prokopati Bospor 2. Prve procjene kažu da je to projekt vrijedan najmanje 11,5 milijardi eura, a cilj mu je rasteretiti taj tjesnac pun brodova u kojem se stalno događaju nesreće. Novi kanal trebao bi biti dug 45 km, širok 150 metara i dubok 25 metara, a njime se želi povezati Mramorno i Crno more i tako još bolje geostrateški postaviti Tursku i Istanbul.
Je li to izdaja Istanbula?
No, iako su dosad njegovi projekti glatko prolazili, ovaj put naišao je na protivljenje novoga gradonačelnika, socijaldemokrata Ekrema Imamoglua, iz redova Republikanske narodne partije (CHP), prvog gradonačelnika u 25 godina koji nije član Erdoganove islamističke stranke Pravde i razvitka (AKP), koji taj projekt naziva “izdajom Istanbula” i “projektom ubojstva” te je zaprijetio da će se “16 milijuna stanovnika Istanbula tome suprotstaviti”. Protivljenje istanbulskoga gradonačelnika, ali i lokalnog stanovništva i znanstvenika, uglavnom je posljedica visokih troškova gradnje i ozbiljne brige za okoliš. Gradonačelnik Imamoglu tvrdi da taj projekt povećava vjerojatnost za razorne potrese, a ujedno je preskup i neisplativ. S druge strane, Erdogan je ustrajan u projektu za koji kaže da je njegov veliki san.
Da je taj projekt zaista Erdoganov san potvrđuje i činjenica da je planiranje projekta “Kanal Istanbul”, koje je službeno započelo još 2011. godine, Erdogan spominjao već u posljednjim mjesecima svoga mandata kao gradonačelnika Istanbula, što je bio od ožujka 1994. do studenoga 1998. godine.
“S obje strane kanala izgradit će se dva nova grada i bit će to najveći projekt u povijesti Turske, strateški značajan za zemlju. Spremni smo za njegovu realizaciju“, tvrdi Erdogan koji to naziva jednim od najvećih projekata 21. stoljeća.
Turski predsjednik poznat je po svojoj naklonosti divovskim građevinskim projektima, a njihova vrijednost u Istanbulu već iznosi oko 20 milijardi dolara. Novi turski megaprojekt, gradnju kanala Istanbul koji bi povezivao Crno i Mramorno more, Erdogan vidi kao alternativu sadašnjem, prirodnom morskom tjesnacu Bosporu koji je prometno preopterećen i sve je više opasnost i za sam Istanbul, jedini grad na svijetu koji spaja dva kontinenta, Europu i Aziju. Prema službenim podacima, u posljednjih 60 godina na Bosporu je zabilježeno šest velikih havarija i ukupno 460 nesreća koje su prouzročile smrt stotinjak pomoraca, a u more je iscurilo 108.000 barela nafte.
U Bosporu su trenutačno na snazi prometne restrikcije: u tjesnacu se ne smiju naći dva tankera istodobno, a posebno su stroge mjere sidrenja. Prema Konvenciji iz Montreuxa, koja je usvojena 1936. godine, u vrijeme mira plovidba civilnih brodova je slobodna kroz Bospor i Dardanele. Ali industrijski razvoj je u međuvremenu učinio svoje: u početku je kroz kanal dnevno prolazilo 15 brodova, a danas ih prolazi 150. Bilo je prijedloga da se taj međunarodni dokument promijeni, da se uvedu ograničenja za plovidbu kroz kanal, ali to ne prihvaćaju zemlje koje leže na obalama Crnog mora jer je to za njih jedini morski prozor u svijet.
Bospor, kojim moraju proći svi brodovi koji dolaze iz Crnog mora, na najužem mjestu širok je samo 700 metara i smatra se četvrtim kanalom u svijetu po opasnosti plovidbe.
Novi kanal, tzv. Bospor 2, trebao bi biti sagrađen zapadno od središta Istanbula na europskom dijelu najvećeg turskoga grada, a omogućit će povećanje dnevnog kapaciteta na 160 plovila. Najavljujući taj strateški projekt, Erdogan je govorio i o turskom gospodarstvu te je poručio da je zemlja čvrsto posvećena povećanju izvoza na 500 milijardi dolara.
Projekt “Kanal Istanbul” zbog svoje ambicioznosti nazivaju i “ludim projektom”, a zamišljen je kao alternativni plovni put prirodnom tjesnacu koji ima oblik slova S, što otežava manevriranje brodovima koji prolazeći kroz Bospor moraju i do 12 puta promijeniti pravac kretanja.
Ovaj projekt dio je Erdoganovih obećanja iz predizborne kampanje za parlamentarne izbore 2011. godine, kada je aktualni predsjednik najavio i gradnju trećeg istanbulskog aerodroma i trećeg mosta preko Bospora, što je i ispunio.
Bospor se inače smatra jednim od najvažnijih plovnih putova jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemljem i svjetskim morima. Uz poljoprivredne i industrijske proizvode, ogroman udjel u robnom transportu tim putem ima i nafta. Tjesnacem godišnje prođe i do 50.000 brodova.
Turska oporba je od početka govorila da se radi o praznom predizbornom obećanju kojemu je prava svrha privući glasače u 20-milijunskom Istanbulu, gradu zagušenom zbog prometa kroz Bospor kojim godišnje prolaze deseci tisuća tankera i teretnih brodova. Za stručnjake za okoliš Erdoganov je projekt ravan katastrofi.
– Projekt bi mogao znatno utjecati na prirodu cijele regije – tvrdi stručnjak za zaštitu okoliša Doganay Tolunay s istanbulskog sveučilišta. – Dine na sjeveru grada dom su zaštićenih šuma, potoka i pašnjaka koji su važni za ekosustav i u njima žive stotine biljnih i životinjskih vrsta – upozorava Tolunay napominjući kako bi ozbiljno narušavanje ekosustava moglo imati ekonomske posljedice zbog kojih bi ribari u Crnom moru i poljoprivrednici morali napustiti to područje.
Nema ekonomskih razloga
Projektu se protive i ekonomski analitičari zbog iznimno velikih troškova gradnje. Dok se službeno govori o protuvrijednosti od 11,5 milijardi eura, stručnjaci očekuju mnogo veće troškove koji će još više naštetiti krhkoj turskoj ekonomiji te će pasti na leđa poreznih obveznika.
– Projektu nedostaje bilo kakva ekonomska logika – kaže ekonomist Mustafa Sönmez tvrdeći da je Bospor sasvim dovoljan za prolaz brodova.
I dok Ured za upravljanje katastrofama i kriznim situacijama (AFAD), koji je pod utjecajem Erdogana, tvrdi da ne postoji povezanost između rizika od potresa i gradnje kanala, gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu upozorava da bi kanal mogao negativno utjecati na tektonske lomove duboko u istanbulskom tlu što bi donijelo povećan rizik od potresa. Tvrdi da bi gradnjom Erdoganova projekta nastala neka vrsta otoka, na kojem bi osam milijuna ljudi ostalo “zarobljeno” u području na kojem su potresi vrlo česti. No, Erdoganov projekt brani njegov ministar prometa i komunikacija Ahmet Arslan i tvrdi:
– Cilj je smanjiti rizik povezan s brodskim prijevozom opasnog tereta u Bosporu, a projekt će također značiti urbanu transformaciju za naše građane, koja će ujedno povećati privlačnost Istanbula kao svjetske metropole.
I dok Erdogan tvrdi da će gradnja kanala koštati nešto više od 11 milijardi dolara, ministar Arslan te projekcije diže na više od 15 milijardi dolara, i to ne računajući troškove otkupa zemljišta i preseljenja ljudi nastanjenih na trasi kanala.
Scene koje su vas najviše iznenadile: Najveći hit bila je djevojka na parkiralištu
za novi aerodrom u istanbulu mu cestitam jer to je nesto nevidjeno.. bas sam prosleg tjedna bio tamo.