Kad je dobio zadatak da osmisli jednu od najvećih atrakcija Adventa, novoizabrani predsjednik Društva arhitekata Zagreba (DAZ) nije mogao ni zamisliti koliko će ona postati popularna. Delikatno je bilo prilagoditi javni prostor planiran krajem 19. stoljeća novim interesima građana, istodobno ne dovodeći u pitanje izvorni izgled. Nije se smjela, naime, ugroziti povijesna vrijednost prostora. Četiri sezone kasnije poprilično je jasno da je uspio u zadatku. Jer danas je Ledeni park najprepoznatljiviji element zagrebačke manifestacije.
Škola u Središću
Njime se dnevno kliže od 1200 do 1500 ljudi. No, Tihomil Matković nije među njima. Na ledu je, kaže, sigurniji u toplim čizmama.
– Tradicija klizališta datira još u 1877., kada je Milan Lenuci, vodeći gradski urbanist, sa suradnicima uredio prvo umjetno klizalište na današnjem Trgu Republike Hrvatske, a zatim na Marulićevu trgu – govori Matković.
Svake se godine, dodaje, klizalište nadograđuje, usklađujući zahtjeve zaštite te želje građana i organizatora događanja.
– Jedna od najvećih privremenih građevina Adventa gotovo se i ne vidi. Ledeni vidikovac svojom arhitekturom “pliva” između modernog i tradicionalnog, a vraćanjem javnog prostora kroz kat vidikovca otvara potpuno nove vizure Tomislavova trga. Razvojem ledenih staza intervencija u javni prostor svedena je na najmanju mjeru, a uspjehom smatram i vraćanje povijesnog ulaznog portala na južnoj strani trga i pozicioniranje dva božićna bora, umjesto desetljećima jednog koji je ometao glavnu vizurnu liniju – kaže Matković.
S projektom se svake godine počinje već u proljeće, kada se nanovo revidiraju nacrti. Montaža mora biti gotova unutar desetak dana, zbog čega se radi danonoćno. U promišljanje vizualnog identiteta Adventa u cjelini uključen je i DAZ, razmatrajući nove lokacije i drukčije pristupe.
– Uređenje grada za Advent opsežan je proces. Arhitektura ne nastaje preko noći te je u nju potrebno uložiti vremena i znanja da bi se ostvarili dobri rezultati. Zato treba dopustiti arhitektima da sudjeluju u procesima uređenja javnog prostora – kaže Matković, koji trenutačno kao voditelj projekta radi na novoj zgradi Američke međunarodne škole u Središću.
Projektirao je i restoran u ZOO-u, a jedno od najdražih ostvarenja u 20-godišnjoj karijeri mu je Gradska knjižnica i Muzička škola u Novskoj. Nagradu “Drago Galić” Udruženja hrvatskih arhitekata za najbolju stambenu arhitekturu dobio je 2005. za ljetnikovac u Dolini kardinala u Krašiću.
Suradnja s Gradom
Kao novi čelnik DAZ-a dogovorio je sastanke u nekoliko gradskih ureda da bi definirao suradnju.
– Želimo biti važan dionik u ulaganjima u javni prostor kroz povlačenje novca iz fondova EU i drugih raspoloživih sredstava, a voljeli bismo pridonijeti i pripremi Zagreba za 2020., kada Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem EU – ističe Matković.
