Još od potopa HSP-a kojeg je bivši premijer Ivo Sanader jednom rečenicom – glas za HSP glas je za SDP jer je glas manje za HDZ – uništio na parlamentarnim izborima 2007. godine, krajnja se desnica u Hrvatskoj nije rehabilitirala u smislu značajnijeg broja saborskih mandata.
Sanader je i u HDZ-u vodio politiku obračuna s pripadnicima desnog krila, pa je stranku najvećim dijelom u svom mandatu očistio od desnih snaga, počevši s pašalićevcima (izuzev onih koji su mu se priklonili, poput Šukera i Kalmete) pa, recimo, do marginalizacije i pasivizacije HDZ-ova jastreba Drage Krpine. Desnica je u Sanaderovo vrijeme praktički bila eutanazirana, neki kolumnisti o Sanaderu su tada pisali kao o grobaru hrvatske desnice, a njezino buđenje i ponovno vezivanje uz HDZ započelo je dolaskom Tomislava Karamarka za predsjednika te stranke.
Karamarko i njegovi najbliži suradnici vodili su politiku velikih koalicija, odnosno okupljanja snaga na desnici i desnom centru, pa je tako nastala Domoljubna koalicija. Međutim, od te su koalicije koristi imale male desne stranke, poput HSP-a Ante Starčević koji je na listi HDZ-a dobio tri saborska mandata, a HDZ od kobasičaste koalicije nije imao gotovo nikakav sinergijski učinak jer je ukupni rezultat na izborima bila relativna pobjeda Karamarkova HDZ-a, ali debelo ispod potrebne apsolutne većine.
Video - Petrov i Panenić govorili o Vladinom prepuštanju Ine MOL-u
Hasanbegović na terenu
Karamarku se prigovaralo da je u Sabor uveo ekstremiste, da ima posla s političkim patuljcima, a svemu nije pridonijelo ni stranačko previranje i problemi unutar samoga HSP-a dr. AS. Kada je HDZ preuzeo Andrej Plenković, on je raskinuo formalne koalicije i stranka je praktički sama izišla na izbore, ali na njezinim listama u pojedinim izbornim jedinicama ostali su partneri poput HSLS-a, HDS-a Gorana Dodiga, Hrasta... Iako Plenković prezire desnicu, a njegovi suradnici desne stranke posprdno zovu samozvanim suverenistima, kada je slagao liste na izvanrednim izborima 2016. pomno je birao da na njima budu istaknuti pripadnici HDZ-ove ili izvanstranačke desnice kako bi liste povukle što više glasova. Tako su dobre pozicije na listama dobili i Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih i Hrvoje Zekanović i Stevo Culej...
Raskol se, naravno, dogodio nedugo nakon izbora, kada je Plenković sastavljao Vladu, pa su se prvi odmetnuli Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih i Željko Glasnović i osnovali novu stranku Neovisni za Hrvatsku. S tri mandata osvojena na HDZ-ovim listama, Neovisni za Hrvatsku, predsjednice Brune Esih i političkog tajnika Zlatka Hasanbegovića, trenutačno su najjača, ali i najperspektivnija desna snaga. Kroz parlamentarnu zastupljenost imaju političku vidljivost, Hasanbegović je zvijezda na desnoj političkoj sceni, a u popularnosti ne zaostaje ni Bruna Esih koja se u političku orbitu vinula kao izaslanica predsjednice RH na obljetnici u Bleiburgu i kao autorica Zakona o lustraciji uime udruge Hrvatski križni put.
Političke tronove na desnoj političkoj sceni trenutačno drže Hasanbegović i Esih, desni spektar civilnog društva u rukama je Željke Markić i njezine ekipe. Neovisni i Ž. Markić međusobno si asistiraju, a medijsku promidžbu osigurava im Velimir Bujanec. To je svojevrsno “sveto trojstvo” desnice čije su akcije najčešće usmjerene protiv Plenkovićeva (ne)HDZ-a. Hasanbegović nije odveć sklon terenskom radu ili konkretnom radu uopće, pa će on i Bruna Esih radije na prosvjedu u Vukovaru napraviti tisuću selfija sa svojim pristalicama nego tumarati po terenu i osnivati podružnice. Ali očito je vrlo vješt u strateškom povezivanju jer projekt koji ima podršku među obiteljašima mora imati doseg.
Video - Konferencija inicijative Narod odlučuje o potpisima za referendum
No, na desnom političkom tržištu paralelno se zbiva još jedan zanimljiv proces. Želi ga osvojiti i Most koji nakon dva propala savezništva s HDZ-om na suradnju s tom strankom, barem kako neslužbeno tvrde vodeći ljudi te platforme, više i ne pomišlja. Savez sa SDP-om nikada im nije ni bio opcija jer kako se Most sve više razotkriva (u početku su se klonili bilo kakvog svjetonazorskog definiranja) kao konzervativna i desna politička platforma tako je jasnije da SDP nikada nije imao šanse surađivati s jezgrom Mosta. Zastupnici Mosta koji ideološki ne bi imali odveć problema sa SDP-om, odavno nisu dio te opcije.
U Mostu su svjesni da, ako neće ni s HDZ-om ni sa SDP-om, moraju imati alternativni plan, a on podrazumijeva okupljanje desnih snaga ili politički desno i konzervativno orijentiranih pojedinaca kao i nametnuti se biračima desnice. Most u osnovi želi biti svojevrsni “pošteni HDZ” ili alternativni HDZ bez korupcije, uhljebništva i svega što godinama opterećuje tu stranku. Da se Most sve više ubacuje na tržište političke desnice i desnog centra primijetili su i akteri te scene, i to im se nimalo ne sviđa.
Šefovi se ne vole
– U Mostu glume kvazidesnicu, što je neprincipijelno jer su u politiku ušli glumeći da nemaju ideologije. Uostalom, pola kluba im je glasovalo za Istanbulsku konvenciju – komentirali su u Neovisnima za Hrvatsku.
Budući da se već godinama traži obnovitelj desnice koji bi okupio sve rascjepkane desne stranke koje na izborima ne mogu prijeći izborni prag, ali udružene bi nešto i postigle, on se sada logično nameće u Zlatku Hasanbegoviću, odnosno Neovisnima. Jer sve male desne strančice upravo bi se s njima udružile. Međutim, Neovisni imaju drugi plan. Iako još nije donesena formalna odluka, gotovo je sigurno da će na prve iduće izbore, one za EU parlament u svibnju 2019. godine, izići samostalno. Hasanbegović smatra da su to svojevrsni predizbori koji će pokazati tko je u igri. Tko od desnih osvoji mandat, taj ima šanse i na parlamentarnim izborima.
Video - Nikola Grmoja okupirao govornicu u Saboru
Neovisni jedine smislene saveznike vide u ekipi okupljenoj oko Željke Markić, budući da oni ostaju u civilnom društvu riječ može biti samo o njihovoj javnoj podršci i eventualnoj infrastrukturi. Iako Željka Markić kaže da podržava sve opcije koje su protiv korupcije i koje zastupaju ono što birači žele, jasno je da svoju podršku pruža upravo Neovisnima. Često je se, naime, može vidjeti na obiteljskim druženjima s Hasanbegovićem i B. Esih. S Ladislavom Ilčićem iz Hrasta, primjerice, Željka Markić je još prije raskrstila, a odnosi su potpuno pukli kada su pokrenute dvije referendumske inicijative. Naime, ekipa oko Željke Markić ispravno je smatrala da treba ići samo s referendumom o izmjeni izbornih pravila jer su se potpisi i snage raspršile između dviju referendumskih inicijativa – o izborima i otkazivanju Istanbulske konvencije – pa ni za jedan referendum nije prikupljeno dovoljno važećih potpisa.
Međutim, ekipa oko Ladislava Ilčića inzistirala je na referendumu o Istanbulskoj konvenciji. Upravo zbog Istanbulske Hrast, koji vodi Ilčić, raskinuo je savezništvo s HDZ-om, pa je Hrvoje Zekanović, jedini zastupnik te stranke, napustio HDZ-ovu većinu. Na predstojeće europske izbore Hrast će izići s Hrvatskom konzervativnom strankom koju je osnovala Ruža Tomašić, a sad je vodi Marijan Pavliček, zamjenik vukovarskoga gradonačelnika Ivana Penave (HDZ).
– Naša će priča biti daleko šira od Hrasta i konzervativaca, ali još o tome ne mogu reći više. Naš je poziv otvoren i prema ostalim desnim i konzervativnim strankama, dakle svima onima koji su bili protiv Istanbulske konvencije – rekao nam je Ilčić.
Na sceni je i blok Desno u koji su se udružili stranka Desno Ante Đapića, tu je i Pero Ćorić kojeg su izbacili iz HSP-a dr. Ante Starčević te još 6-7 strančica i desetak udruga.
– U fazi smo promidžbe našeg programa o deset suverenističkih teza. Nisu nam važna imena niti isticanje pojedinaca, nego suglasnost o programu i zastupanje suverenističkih teza. Želimo mlade ljude i nove snage, a 99 posto je izvjesno da ćemo izići na europske izbore – rekao nam je Ante Đapić.
Osvrnuo se i na dvije referendumske inicijative nezadovoljan jer nisu bile dovoljno razrađene, pa je, po njemu, sve ispalo samo napadanje ministra uprave Kuščevića umjesto da se uspjelo krenuti u izmjene izbornog zakona. Jasno je da će desna politička scena i ubuduće ostati rascjepkana jer su najveći problem međusobni odnosi vodećih ljudi tih strančica. Bez HDZ-a većina njih nema šanse ponovno ući u Sabor, a iz ove se perspektive čini da bi uspjeh mogli postići jedino Neovisni za Hrvatsku. Most na izbore, kao i dosad, nedvojbeno izlazi samostalno i na svojih 5 do 7 mandata vjerojatno može računati. No, želja im je okupiti birače desnice, ali i nove istaknute pojedince desnog svjetonazora.
Premda Plenković HDZ pozicionira u centar, a desno krilo je u stranci prilično marginalizirano kada je riječ o stranačkim ili dužnosničkim funkcijama, u HDZ-u je prilično dubok bazen zastupnika desnog, konzervativnog svjetonazora koji su svojevrsna oporba aktualnom šefu HDZ-a. Pa valja zaviriti i u HDZ-ove redove i analizirati što HDZ-ova desnica nudi i kakav joj je uopće potencijal.
Video - Svađa Pernara i Plenkovića: Vi ste kralj štakora
Najzanimljiviji je, svakako, Davor Ivo Stier koji je kršćansko-konzervativnog svjetonazora, po prirodi ideolog konzervativne desnice i prilično ozbiljan izazivač Andreju Plenkoviću. Stier je potpuno pritajen, u Saboru je, kao i još 14 zastupnika HDZ-a, glasao protiv Istanbulske konvencije i pomagao je Crkvi u prosvjedu i pritiscima na HDZ da se ta konvencija ne usvoji. Zapaženi istup imao je proljetos na stranačkom saboru kada je praktički istaknuo moguću kandidaturu za predsjednika HDZ-a, ali na redovitim ili prijevremenim izborima u stranci. Stier ne namjerava rušiti Plenkovića ili Vladu, ali čekat će svoju priliku. Međutim, nije isključeno da on ostane čovjek u sjeni koji bi mogao raditi na novom kandidatu za šefa HDZ-a budući da ga je njegov briselski kolega i prijatelj na toj funkciji, u svjetonazorskom smislu, očito razočarao.
Teško da Stier svoju političku budućnost vidi izvan HDZ-a, a teško da će isprovocirati vrh stranke da ga iz nekog razloga izbaci iz HDZ-a. Uz Stiera tu je i Milijan Brkić koji u HDZ-u vodi prilično samotnjačku politiku jer nije bio ili nije u dobrim odnosima ni s jednim istaknutijim HDZ-ovim pripadnikom desnog krila. O Hasanbegoviću nije imao dobro mišljenje i živciralo ga je njegovo isticanje sebe kao nužnog ponovnog kandidata za ministra kulture i u Vladi Andreja Plenkovića, što nije prošlo. Brkić se ne slaže ni sa Stierom, kao ni Stier s njim, a razlozi su višeslojni. Brkić ne podržava Stierovo solo istupanje protiv Plenkovića (Istanbulska i sl.) jer se “problemi rješavaju unutar kuće”, a Stier pak Brkića vidi kao čovjeka povezanog s raznim interesima i klijentelizmom. Brkić nije simpatizirao ni Darka Milinovića kojeg je Plenković, odnosno vrh HDZ-a, nedavno izbacio iz stranke jer je s 200 HDZ-ovaca iz Like zaposjeo stranačku središnjicu zbog izbora u ličkom i gospićkom HDZ-u.
Ostali zastupnici manje-više vode svoju politiku i rade na svojoj promidžbi u skladu sa svojim ambicijama. U HDZ-u, dakle, i dalje postoji prilična jezgra zastupnika desne orijentacije, samo je pitanje koliki od njih mogu politički preživjeti bez HDZ-a, odnosno imaju li šanse u doglednoj budućnosti preuzeti HDZ. Neovisni za Hrvatsku bit će dobar lakmusov papir za test ima li političkog života izvan HDZ-a. Na lokalnim izborima u smislu broja zastupnika u Gradskoj skupštini ta je stranka osvojila sasvim pristojan broj mandata. Europski izbori bit će test može li uspjeh ponoviti i na parlamentarnim izborima. Neovisni za Hrvatsku mogu čak nekim zastupnicima HDZ-a biti prirodno utočište u slučaju da napuste HDZ. Zastupnik Stevo Culej uoči prosvjeda u Vukovaru prijetio je da bi mogao prijeći u njihov saborski klub i napustiti HDZ. Kako je Plenković rekao da ipak neće biti sankcija zbog odlaska na prosvjed u Vukovar, teško da će se Culej ohrabriti na odlazak iz stranke. Plenković i njegovi suradnici decidirano su desne snage na političkoj sceni označili kao one kojima je cilj destabilizirati Vladu, odnosno kao svoje neprijatelje.
Video - Okršaj Andreja Plenkovića i Gordana Marasa u Saboru
Tučnjava za biračko tijelo
U svjetlu zaoštrenih odnosa posve izgledno odvijat će se i europski izbori na kojima će HDZ-u veću oporbu vjerojatno predstavljati desnica nego raskoljeni SDP, što je i logično jer će se tući za slično ili isto biračko tijelo. Kada se promatra retorika Plenkovića i SDP-ovih zastupnika u odnosu na inicijative koje dolaze s desnog spektra, puno je veća harmonija na strani odnosa HDZ-a i SDP-a. Obje su stranke imale i gotovo jednake poglede na referendumske inicijative jer su obje bile protiv otkazivanja Istanbulske i izmjene izbornih pravila, a Plenković je uz pomoć SDP-ovih zastupnika u Saboru donio Istanbulsku konvenciju. U Mostu su pak uvjereni da nakon idućih parlamentarnih izbora može slijediti samo velika koalicija HDZ-a i SDP-a, pa tim više žele raditi na okupljanju desnih snaga. Kada bi došlo do velike koalicije, sve ostale male stranke, i na ljevici i na desnici, u parlamentarnom smislu bile bi gotovo nepotrebne. Dinamika zbivanja na političkoj sceni ide u smjeru velike koalicije jer nijedna stranka ne može osvojiti apsolutnu većinu, pa teško i ostvariti izraženiju relativnu pobjedu koja bi zahtijevala manje koalicijskih partnera...
Osim ako Vlada ne odluči napraviti opsežnije izmjene izbornog zakonodavstva koje bi možda donijele promjene u izbornoj dinamici i sastavljanju Vlade...
Hasanbegovic i esih su dobili dobru poziciju na listi druga plenkovica...hahaha...jeadanaesto mjesto na listi je dobro mjesto...hasan i esih su potamanili plenkijeve jugoslavene na listama gdje se biralo preferencijalno...i sto drugarica taji ,najvise preferencijalnih glasova je dobio karamarkov kadar...