Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Svakodnevni život čovječanstva ovisi o pet morskih prolaza

Više od 80 posto svjetske trgovine danas se odvija brodovima, navodi Svjetska trgovinska organizacija
01. travnja 2021. u 09:21 5 komentara 8769 prikaza
A container ship sails at the Suez Canal, in Ismailia
Foto: Suez Canal Authority/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Nezgoda u Sueskom kanalu zorno je pokazala koliko cijeli svijet i čovječanstvo ovise o pomorskom prometu. Kao što smo to vidjeli na primjeru “Ever Givena”, kontejnerskog megabroda koji je nekoliko dana blokirao Sueski kanal i izazvao gospodarske štete mjerene u desecima milijardi dolara.

Slobodan Vrčić Naš kapetan prošao je ogromnim brodom kroz Suez prije krize: 'Svi pomorci imaju isti osjećaj kad tamo plove'

Prestanak prometa kroz neki od važnijih kanala ili tjesnaca, koji su krvotok svjetske trgovine, neizbježno znači gubitak na vremenu i materijalni gubitak zbog kašnjenja u isporukama. Načina da se to izbjegne nema jer svaka alternativna ruta može značiti i tjedne kašnjenja.

Ključne geopolitičke točke

Unatoč prilično spektakularnom povratku željeznice koja danas ponovo ima primat u kopnenom prijevozu tereta, ipak je pomorski prijevoz i dalje najisplativiji te prednjači u količinama prevezenog tereta. Dapače, pomorski je prijevoz danas uvjerljivo najzastupljenija grana prometa, čemu je svakako pridonijelo i širenje globalne trgovine.

Sueski kanal ZASTOJ UZRUKOVAO EKONOMSKU KALVARIJU Trgovinski promet bez Sueskog kanala je nezamisliv, a evo i zbog čega

Svjetska trgovinska organizacija navodi da se više od 80 posto svjetske trgovine odvija brodovima. Uz puno veće brodove nego prije, pomorske su trgovinske rute danas i sigurnije zbog primjene novih tehnologija poput GPS-a. Kao trajne kvalitete ostaju cijena i fleksibilnost. Pomorski prijevoz u svijetu danas najviše ovisi o pet ključnih prolaza – Sueskom kanalu, Hormuškom tjesnacu, Malajskom prolazu, Panamskom kanalu i Bosporu i Dardanelima.

 | Autor :

Ljudi kanale kao sredstvo povezivanja ili navodnjavanja kopaju već barem 6000 godina, najstariji su datirani u 4000. godinu prije Krista, služeći u Mezopotamiji upravo za navodnjavanje. Kanali su imali jako važnu, gotovo nezaobilaznu ulogu u razvoju civilizacije. A čovjek ih je kopao i kako bi povezao dva dijela svijeta između kojih je put inače trajao tjednima. Jedan je od tih kanala svakako i Sueski kanal u Egiptu koji je prošli tjedan bio jedna od glavnih vijesti zbog situacije s “Ever Givenom”.

Deset je godina trajala gradnja najkraćeg vodenog puta između Europe i Azije, njegovom je gradnjom upravljao Francuz Ferdinand Marie de Lesseps između 1859. i 1869. godine. Dug je 164 km, a s pripadajućim dodatnim kanalima ukupno 193,3 km. Kako brodovi imaju sve dublji gaz, Sueski kanal se jaružanjem neprekidno proširuje i produbljuje. Plovan je za brodove korisne nosivosti do 240.000 tona. Lani je kroz njega prošlo 19.000 brodova, prosječno 51,5 dnevno, te ukupno 1,17 milijardi tona tereta. Panamski je kanal u najužem dijelu Srednje Amerike, na Panamskoj prevlaci, također umjetan, spaja Atlantski i Tihi ocean, odnosno Karipsko more s Panamskim zaljevom.

Brod Ever Given USPJELI GA OSLOBODITI Kraj drame u Suezu: Ogromni brod Ever Given opet plovi sam

I taj je kanal gradio upravo De Lesseps. Prvi je brod kanalom prošao 1914. godine. Tijekom 2015. kanalom je prošlo 13 870 brodova, s ukupno 340,8 milijuna tona tereta. Prihodi od Panamskog kanala postupno su rasli s 0,7 milijardi USD (2000.), na 2 milijarde USD (2008.), do oko tri milijarde danas. Hormuški je tjesnac najvažnija točka svjetskog prijevoza nafte, tzv. choke point, mjesto čijim zatvaranjem dolazi do snažnog poremećaja na tržištu. Riječ je o morskom prolazu koji spaja Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom koji leži između južnog Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata te omanske eksklave Musandama.

Koliko je geostrateški značajan taj prolaz širok od 39 do 96 km govori i to da njime prolazi oko 25 posto svjetske nafte koja se tankerima prevozi iz Perzijskog zaljeva. Količine nafte koje ondje prolaze nevjerojatne su, svaki dan 14 tankera preveze 17 milijuna barela nafte.

Prema procjeni američkog ministarstva energetike, to je 35 posto svjetskog prijevoza nafte morem. Prije tri godine ta se količina i povećala na 21 milijun barela dnevno. S obzirom na okruženje, nije čudno da povijest bilježi nekoliko većih sukoba u tom tjesnacu. Tankerski rat između Iraka i Irana 1984., američku operaciju “Bogomoljka” 1988., ali i rušenje iranskog putničkog zrakoplova Airbus A300 s 290 putnika i članova posade. Sam je tjesnac gotovo redovito tema u kontekstu američko-iranskih sukoba.

Stranded container ship Ever Given, one of the world's largest container ships, is seen after it ran aground, in Suez Canal NASUKAN OD ČETVRTKA Otvorio se prolaz u Sueskom kanalu: Brod Ever Given napokon je oslobođen

Ruski izlaz u svijet

Nije ništa manje opasan ni Malajski prolaz između Malezije i Indonezije, no ne zbog kompliciranih međunarodnih odnosa, već zbog – pirata. Taj oko 830 km dug i do 215 km širok prolaz između Malajskog poluotoka i otoka Sumatre u najužem dijelu širok je samo 2,8 km. Unatoč stalnoj piratskoj prijetnji, to je i dalje morski put s najgušćim prometom na svijetu. Govori se o čak 25 posto cjelokupne svjetske pomorske trgovine, dnevno oko 2000 brodova.

Bilo je već planova o novim rutama kako bi se smanjio pritisak na taj prolaz, no to će se postići tek uspostavom novih naftovoda i plinovoda koji će biti dio kineskog Novog puta svile. U Sredozemlju je iznimno važan prolaz Bospor dug 31 km, a na mjestima širok samo 730 metara. Pogotovo je važan jer povezuje luke Crnog mora s onima u Sredozemlju. Godišnje kroz njega prođe 48.000 brodova te je jedan od najprometnijih i najkompliciranijih prolaza.

Dredgers attempt to free stranded ship Ever Given, one of the world's largest container ships, in Suez Canal KRIZA U SUESKOM KANALU Mali napredak s nasukanim Ever Givenom, nada je u – punom Mjesecu

Tri je puta prometniji od Sueskog te čak četiri puta od Panamskog kanala. Geopolitički, Bospor je ključan za Rusiju čijih čak 38 posto nafte prolazi baš njime. A slično je i s naftom iz Azerbajdžana i Kazahstana.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

 

HEP
Izvještavanje o održivosti
Od ove direktive EU strahuju mnoge hrvatske kompanije; hoće li uspjeti ispuniti zahtjeve?
5G pokreće gospodarski rast u Hrvatskoj
5G ATLAS HRVATSKOG TELEKOMA
5G mreža je neizostavan dio svake moderne države, evo koje će koristi od nje imati svaki Hrvat
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • prokurator:

    svakodnevna dostava kineskog bofla i zasipanja svijeta plastičnim česticama ovisi od 5 morskih prolaza...

  • Deleted user:

    Pokrenuti proizvodnju u Europi problem rješen

  • prokurator:

    brod se zaglavio u suezu - aliexpress pred bankrotom