Pentagon je poručio europskim čelnicima da prestanu "bockati" Rusiju nakon što je Vladimir Putin upozorio da je "spreman" za rat. Zemlje NATO-a posljednjih su tjedana zamoljene da ublaže retoriku o ruskoj prijetnji. Američki dužnosnici smatraju da neki europski čelnici ugrožavaju sigurnost kontinenta pojačavanjem javnih upozorenja na Moskvu, navode izvori. Među državama koje su primile poruke u kojima se od njih traži da pripaze na svoje javne izjave nalaze se Litva, Latvija i Estonija, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni, prenosi Daily Mail. Nije poznato jesu li takve poruke, prenesene tijekom bilateralnih sastanaka, upućene i drugim europskim vladama. U novoj prijetećoj poruci Zapadu, Putin je sinoć izjavio da je spreman za veliki rat s Europom. Ruski čelnik upozorio je da "neće biti pobjednika" ako uđe u sukob s NATO-om. Još prošlog tjedna britanski ministar obrane Wes Streeting upozorio je da se Velika Britanija mora pripremiti za rat za nešto više od 1000 dana.
Upozorio je da bi neprijatelji Ujedinjenog Kraljevstva do 2030. mogli biti "u položaju za napad" te pozvao zemlju da se "pripremi za najgore". Zahtjev Pentagona da europski čelnici ublaže retoriku o Rusiji dolazi u trenutku kada Trumpova administracija ponovno pokreće napore za postizanje dogovorenog završetka sveobuhvatnog rata u Ukrajini, koji je sada ušao u petu godinu. Najnovija inicijativa uključuje poticaje za Moskvu, među kojima je i ublažavanje sankcija, ali i pritisak na Ukrajinu da zaustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu. Dužnosnik Pentagona izjavio je: "Privatni razgovori među saveznicima upravo su to – privatni razgovori, stoga nećemo komentirati ove navode". Prema riječima jednog od izvora, među izjavama koje su privukle pozornost američkih dužnosnika nalaze se tvrdnje europskih čelnika da je Rusija stjerana u kut i da pribjegava sve očajnijim potezima dok njezina invazija na Ukrajinu napreduje vrlo sporo.
Elbridge Colby, voditelj odjela za obrambenu politiku Pentagona i jedna od ključnih osoba u aktualnoj reviziji razine američkih vojnih snaga u Europi, bio je među američkim dužnosnicima koji su prenijeli tu poruku, rekli su izvori. Nitko od izvora, među kojima su tri europska i jedan američki dužnosnik, nije sugerirao da su savjeti preneseni na konfrontacijski način. Poruke američke administracije odražavaju raspravu unutar NATO-a o tome kako javno govoriti o prijetnji koju predstavlja sve odlučnija Rusija. Neki zapadni dužnosnici smatraju da bi isticanje prijetnje iz Moskve moglo ići na ruku Kremlju, za koji tvrde da nastoji širiti strah i potkopati potporu Ukrajini. Drugi pak smatraju da europske vlade moraju biti transparentne kako bi svojim građanima pokazale da su potrebni odricanje i resursi za obuzdavanje Moskve.
Čini se da Rusija intenzivira tajnu kampanju sabotaža diljem Europe, iako Moskva poriče takve aktivnosti. Prema izvorima, američki dužnosnik Elbridge Colby nedavno je jednom baltičkom dužnosniku poručio da ne bi trebalo "bockati" Ruse, navodeći kao primjer izjave da je Rusija "stjerana u kut poput štakora". Estonski premijer Kristen Michal krajem rujna upravo je tim riječima opisao Putina, sugerirajući da Rusija pribjegava sabotažama jer sve više zapinje u ratu u Ukrajini. Pentagon je na drugom sastanku estonskoj delegaciji savjetovao da bude "odmjerena" u javnim istupima. Jedan europski dužnosnik ocijenio je savjet Pentagona zbunjujućim jer su baltičke obavještajne službe posljednjih mjeseci umanjivale mogućnost da će Rusija testirati odredbe NATO-a o uzajamnoj obrani. Druge obavještajne službe Saveza, međutim, upozoravaju na mogućnost znatnog intenziviranja ruskih sabotaža.
Istodobno, Trumpova administracija pokušava dogovoriti završetak rata u Ukrajini, a s Moskvom razgovara o mogućim poslovnim sporazumima i ublažavanju sankcija. Ti su napori izazvali podijeljene reakcije u Europi, gdje mnogi zagovaraju nastavak ekonomske izolacije Kremlja. Pentagon u međuvremenu preispituje raspored američkih vojnih snaga u Europi, što bi moglo dovesti do znatnog smanjenja njihove prisutnosti na kontinentu. Washington pritom očekuje da europske članice NATO-a preuzmu veću odgovornost za vlastitu obranu.
Govoreći na summitu Rusije i Afrike, Putin je upozorio i na mogućnost da se u Baltičkom moru dogodi situacija slična onoj u Hormuškom tjesnacu. Njegova izjava uslijedila je nakon što je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna upozorio da bi NATO mogao u roku od nekoliko sati blokirati Baltičko more ako Rusija nastavi prijetiti Europi. Prema njegovim riječima, Savez bi mogao okupiti 50.000 iskusnih vojnika i zatvoriti plovni put između Estonije i Finske, čime bi ozbiljno ugrozio rusko gospodarstvo. Tim područjem prolazi oko 60 posto ruskog pomorskog izvoza nafte. Europski vojni čelnici strahuju da Rusija intenzivira hibridne napade, uključujući sabotaže, kibernetičke napade i operacije dronovima, kako bi ispitala obranu NATO-a i izvršila pritisak na zemlje koje podupiru Ukrajinu. Zapadni obavještajni izvori ne smatraju da je Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje protiv Europe, unatoč prijetnjama iz Kremlja. Ipak, upozoravaju da bi intenziviranje ruskih sabotaža moglo dovesti do pogrešne procjene i slučajno izazvati izravan sukob s NATO-om.
Otvori KEKS Pay
