Ako svakog mjeseca stavimo na stranu deset eura u kasicu, za dvadeset godina prikupit ćemo 2400 eura. Računica je jednostavna, no ona nam ne otkriva koliko ćemo tim novcem moći na kraju kupiti. Kada bi inflacija cijelo vrijeme iznosila dva posto godišnje, koliko je srednjoročni cilj Europske središnje banke, tih bi 2400 eura 2046. godine imalo istu kupovnu moć kao okvirnih 1600 današnjih eura. Ni prebacivanje na štedni račun automatski ne rješava pitanje inflacije gledajući da kod malih ulaganja kamate koje štednja donosi neće nužno pratiti i rast cijena.
Nekome će to biti razlog zašto odustanu od pokušaja štednje dok ne budu mogli izdvajati više. Veća plaća prividno može pomoći, ali ako s njom porastu i troškovi, a ne promijenimo način na koji štedimo, na kraju mjeseca opet ćemo biti na istome.
Zato uoči 31. listopada, kada obilježavamo Svjetski dan štednje, donosimo nekoliko savjeta za zdravije financijske navike koje možete uvoditi i uz ograničen budžet, od planiranja računa do redovitog odvajanja.
Provjerite koliko vam stvarno ostaje
Otvorite bankovnu aplikaciju i pregledajte potrošnju posljednjih godinu dana. Teško da ćemo se sjetiti baš svakog troška koji smo imali, izvodi su ti koji nam daju crno-bijeli prikaz stanja i pokazuju gdje novac „curi“.
Možda još uvijek plaćate pretplatu od pet eura za neku uslugu koju praktički ne koristite, a njenim otkazivanjem bi godišnje ostalo 60 eura ekstra na računu. No bankovni izvodi ne daju samo ideju što otkazati nego nam mogu reći i u kojim mjesecima nam slijede veći troškovi, kao na primjer godišnja registracija automobila, kada mijenjamo gume ili servisiramo bojler. Tako možete planirati budžet unaprijed oko troškova za koje ste sigurno da ćete imati, točno definirajući mjesece kada nećete moći odvojiti nešto dodatno.
Sljedeći korak je definirati realni cilj jer ako želimo za godinu dana uštediti 1000 eura, a mjesečno možemo izdvojiti 10 eura, onda takav način nema pretjerano smisla.
Odvojite novac čim sjedne plaća
Kada definirate cilj, naučite planirani mjesečni iznos prebaciti na odvojeni račun odmah nakon dobivanja plaće. Čekate li kraj mjeseca, vrlo vjerojatno ćete taj novac potrošiti na nešto drugo. Automatska uplata može vam olakšati odvajanje, ali prije ugovaranja te mogućnosti obavezno pogledajte naplaćuje li se i koliko, a ako nije izvedivo postoji i besplatno rješenje.
U terenskim pokusima, koje je objavio američki Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER), s klijentima banaka u Boliviji, Peruu i na Filipinima dio sudionika dobivao je podsjetnike porukom ili pismom i na kraju eksperimenta uspio je uštedjeti šest posto više od ostalih. Sličan podsjetnik možete postaviti i na svom mobitelu kako biste se svaki mjesec sjetili uplatiti novac za štednju.
Pokaže li se da novac stalno vraćate na tekući račun za osnovne troškove, smanjite uplatu jer odvajanje nikako ne bi smjelo biti razlog zbog kojeg ulazite u minus i plaćate kamate. Isto tako, potrošite li pričuvu na popravak perilice ili neki sličan hitan slučaj, nastavite je obnavljati od sljedeće plaće; taj je novac poslužio nečemu i nije „bačen“.
Što s novcem koji vam neće uskoro trebati
Iako je povremeni trošak za iznenadni događaj nešto, nažalost, neizbježno, uz disciplinu i promišljenost štednje uspjet ćete s vremenom odvojiti za neki dugoročni cilj. Za taj dio ušteđevine možete razmotriti ulaganja u oblike štednje koji se dugoročno zapravo isplate, ali ako raspolažete manjim iznosima, obavezno pogledajte troškove jer je jedan euro naknade pri ulaganju od deset eura već deset posto tog uloga.
Za tako male iznose najbolje rješenje mogu biti plemeniti metali, poput zlata i srebra. Njih možete kupiti jednokratnim plaćanjem, no postoje i programi zlatne štednje gdje malim ulaganjima možete postupno akumulirati zlato. Možda se na prvu takva ideja čini nerealna, no prema istraživanju koje je Promosapiens u listopadu 2025. proveo za Auro Domus, 60,9 posto ispitanika godišnje izdvaja manje od 1000 eura. Ako uzmemo isti primjer kao na početku s deset eura uloženih jednom mjesečno preko dvadeset godina, taj bi iznos danas iznosio 8250 eura, prema podatcima Svjetskog vijeća za zlato.
Plemeniti metali su i otporniji na inflaciju od klasičnih štednih oblika, a stabilniji od nekih novonastalih poput kriptovaluta. Još jedna pozitivna stavka takvog oblika ulaganja je njegova pasivnost. Zlato ili srebro koje kupimo danas možemo jednostavno ostaviti po strani sljedećih deset godina i onda ga unovčiti bez konstante potrebe za prodajom, kupnjom, prebacivanjem u novu valutu te praćenja tržišta.
Otvori KEKS Pay
