Svaki sedmi hrvatski umirovljenik pripada skupini povlaštenih. Iako njihova mirovina nije odraz uplata u mirovinski sustav, ona je iznosom zamjetno veća od prosjeka.
Tako, primjerice, prosječan pripadnik Hrvatskog vijeća obrane sa 8,5 godina staža prima 2858,49 kuna mirovine, a radnica jednog od propalih tvorničkih pogona s više od 30 godina staža 2000 kuna. Takvo stanje jedan je od glavnih razloga zbog kojih je premijerka Jadranka Kosor najavila “uvođenje reda u kategoriju mirovina ostvarenih po povoljnijim uvjetima”.
Rudari bi se mogli izvući
Kako će se to konkretno izvesti, još se ne zna. Riječ je o ideji koja je tek u nastajanju. No, zna se da je na godišnjoj razini riječ o 8,6 milijardi kuna. U situaciji kada uplata mirovinskog doprinosa ni približno ne pokriva isplatu mirovina (u 2008. isplaćeno je 32,8 milijardi kuna mirovina, a radnici su uplatili 20,15 milijardi kuna doprinosa) riječ je o golemom novcu.
Kada bi se taj izdatak smanjio samo 10 posto, ušteda bi bila veća od 680 milijuna kuna. Naravno, linearno rezanje povlaštenih mirovinskih primanja ne dolazi u obzir, ali sve će kategorije biti na udaru. Jedini koji bi se mogli izvući su rudari iz Labina te radnici koji su radili s azbestom.
Bez potresa
Svaki mjesec zbog nešto više od 180 tisuća povlaštenih mirovina državni je proračun lakši za oko 720 milijuna kuna, odnosno nešto manje od 100 milijuna eura! Riječ je o petini ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja.
I unutar te povlaštene kategorije postoje oni koji “strše”. Tako, primjerice, braniteljske mirovine i mirovine pripadnika HVO-a (ukupno pet posto umirovljeničke populacije) odnose gotovo 15 posto mirovinskog proračuna i polovicu novca koji se isplati za povlaštene mirovine, a branitelji u prosjeku imaju manje od 18 godina staža. I Institut za javne financije u svom je biltenu u kolovozu upozorio Vladu na neodrživost aktualnog sustava povlaštenih mirovina. Ponajprije su istaknuli mirovine branitelja, saborskih zastupnika te članova Vlade i HAZU.
Velika je i stavka za veterane NOR-a koju će, bude li Vlada minireformu željela izvesti bez većih potresa, morati srezati baš onoliko koliko i braniteljsku. Naime, dvije iznimno slične grupacije u vječnom su i besmislenom sukobu oko toga je li više vrijedio život izgubljen u Drugome svjetskom ili u Domovinskom ratu. I jedni i drugi spremni su na rezove “ako se bude rezalo i suprotnoj strani”. No, sudeći prema proračunu za 2010., to se neće dogoditi. Za mirovine je planirano 35 milijuna kuna, nešto više nego u ovoj godini.
Svaki sedmi umirovljenik prima privilegiranu mirovinu
Mirovine su 2008. stajale 32 milijarde kuna, a radnici su uplatili samo 20 milijardi. Kad bi se povlastice smanjile samo deset posto, ušteda bi bila veća od 680 milijuna kuna.
Komentara 18
Jedan od ključnih razloga reforme mirovinskog sustava je smanjenje oslanjanja na proračun. Pretjerano opterećenje proračuna utječe na rast fiskalnog deficita koji onda stvara poremećaje kao što su: istiskivanje privatnog sektora, rast proračuna, zaduživanje, inflacija, smanjenje gospodarskog rasta i pad životnog standarda. Proračun u Hrvatskoj je već i ovako velik i k tome pokazuje sklonost daljnjem rastu.
eko,....i Nidzo je svasta nadrobija,...partizansko dite...
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
hrvatsku moze samo spasiti nuklearna bomba , nakon nje krenut ce za sve jednaka pravila ,nazalost vazit ce samo za zohare !