Nedavno je Zmajska pivovara za svoju tradicionalnu godišnju proslavu organizirala Zmajevo, masovni festival craft piva, street fooda i glazbe, a prije njega prvi put i međunarodni Pozoj.
Razlika je u tome što je Pozoj degustacijskog tipa, namijenjen znalcima i entuzijastima kod kojih je zanimanje za pivo na razini daleko višoj od onoga što se može pronaći u lokalnom samoposluživanju, a dosad su takve festivale tražili po najvećim europskim metropolama. Uspješno je, dakle, prvi put organiziran i u nas, a okupio je više od 20 najboljih svjetskih i hrvatskih pivovara s više od 60 piva koja inače ne možete probati nigdje u Zagrebu, pa ni u zemlji.
A sve u vrijeme kada čitamo kako je pivo među prvim artiklima kojih se prosječni korisnik u krizi odriče, a novi okusi i formati pića sve su traženiji, što je i doba prilika za razvoj i rast koje će preživjeti najkreativniji. O tome, među ostalim, razgovaramo s Andrejem Čapkom, pokretačem Zmajske, naše prve craft pivovare, ali i festivala Pozoj.
Unatoč krizi odlučili ste organizirati Pozoj Craft Beer Festival koji je za ne preveliku skupinu entuzijasta, i po ponudi i po cijeni. Zašto?
Zmajska pivovara je danas tu gdje je upravo zbog toga, entuzijazma. Ljubav i strast prema craftu koji živimo i radimo nije se potrošila, baš naprotiv, i to je na kraju krajeva taj zanos koji te gurne da iziđeš iz komforne zone. Uostalom, postoji li komforna zona kad si nezavisan? Stalo nam je da proširimo svijest o craft kulturi i, ako već imamo mogućnost da to napravimo, donekle osjećamo i odgovornost. Godinama već razmišljamo i želimo organizirati festival poput Pozoja.
Upravo zbog manjka takvih sadržaja kod nas dosad smo putovali izvan Hrvatske kako bismo kušali što rade svjetski i europski craft kolege. Format je zapravo vrlo uobičajen, u nekoliko sati eventa posjetitelji za cijenu ulaznice mogu degustirati sva ponuđena piva. Na ulazu dobiju staklenu čašu od 1 dl, a piva različitih craft stilova u ponudi je bilo više od 60. Smatramo da smo takvim konceptom i ponudom festivala donijeli nešto vrijedno hrvatskoj craft sceni. A festival bi trebao biti zanimljiv ne samo pivskim craft entuzijastima nego i svima koji se profesionalno bave hranom ili pićem.
Jeste li zadovoljni kako je ispalo, hoćete li nastaviti s festivalom i sljedeće godine?
S organizacijske ili financijske strane? (smijeh) Jesam, mislim da smo napravili sjajnu stvar, feedback posjetitelja je također izuzetno pozitivan. Neke stvari ćemo ispeglati, razmišljamo da pomaknemo festival u vrijeme kad su manje vrućine, ali svakako je u planu i iduće godine. S druge strane, Zmajevo je ponovno privuklo velik broj fanova nudeći kombinaciju glazbe, dobrog piva i hrane, pobijajući u nekoj mjeri tezu da pivski festivali nemaju prevelike svrhe.
Kakav je pivski festival onda potreban, što bi mu točno trebala biti svrha?
Zmajevo organiziramo već godinama, prošle subote na lokaciji pivovare na Jankomiru održalo se peto i dosad najveće izdanje koje je, po našoj slobodnoj procjeni, posjetilo više od tri tisuće ljudi. Pivski craft festivali itekako imaju svrhu, a to je promocija nezavisne craft pivske kulture široj javnosti. Stvaranje piva je umjetnost, stilovi su mnogobrojni, a ovakvi festivali idealna su prilika da se ljudi s njima i upoznaju. Gosti na Zmajevu uvijek su domaće craft pivovare, i poneka strana, a uz dnevne aktivnosti poput igraonice za djecu i Cornhole turnira posjetitelji mogu i u besplatne vođene ture po pivovari kako bi bolje upoznali craft proizvodnju iz prve ruke.
Neovisno je pivarstvo u jednom posebnom trenutku. Velika američka pivovara Stone se prodala, i nije prva, kod nas trenutačno ima više od 120 craft etiketa, ali znatno je povećan i broj uvoznih piva iz Njemačke ili Češke. Kako će pivarstvo u nas i u svijetu izgledati u bližoj budućnosti?
Hm, ne vidim u kuglu, no moguće da će doći do konsolidacije na craft tržištu, veći proizvođači kupit će manje ili će manje pivovare ujediniti snage. Američko je tržište već jako zasićeno i ne ostvaruje neki velik rast, dok je hrvatsko puno mlađe i mislim da ovdje još postoji potencijal za rast. Posljednje dvije godine nisu bile lake za nezavisne pivovare i nitko sa sigurnošću ne zna što nas čeka, no oni koje tržište nije prepoznalo, ili nemaju dovoljno jaku financijsku konstrukciju, mogli bi, nažalost, biti prisiljeni ugasiti proizvodnju.
U svijetu se traže novi okusi, a mlađim generacijama nije strano na policama vidjeti više od tri industrijske pivske etikete. Hoće li u nekom trenutku craft konačno prijeći više od dva posto tržišta za koje se čini da ga teško može probijati?
Rekao bih da da, da će tržište sigurno rasti za nekih dva posto. Istina, mlađima koji ulaze u godine za legalnu konzumaciju craft stilovi puno su bliži i lakše će za njima i posegnuti. S vremenom, kako ta populacija raste, vjerojatno će rasti i potrošnja crafta.
U uvjetima smo visoke inflacije koja će vjerojatno prijeći u recesiju, čak i u stagflaciju, poskupljuju energenti i sastojci. Kako se u tome snalazi tvrtka poput Zmajske pivovare?
Trenutačno je situacija dosta teška, cijene sirovina i usluga drastično su narasle, što je i nas primoralo da ovog proljeća povisimo cijene proizvoda. Imamo lijepu bazu stalnih kupaca i zadovoljni smo pozicijom na tržištu, no s obzirom na to da ulazni parametri stalno rastu, trudimo se optimizirati troškove koji ne utječu na samu kvalitetu finalnog proizvoda.
Interesantni su i trendovi u pivarstvu, prije svega manja količina alkohola. Hoćemo li mi ovdje to ispoštovati ili ćemo ostati vjerni tradicionalnim europskim, pa i američkim stilovima piva?
Pa evo, upravo Kolaboracija 3, koju smo kuhali s Varionicom i Novom Rundom i koja ovih dana kreće u prodaju, odgovor je na taj trend smanjene količine alkohola. Zmajska već dvije godine ima u ponudi Therapy session IPA-u od samo 3,9% koja jako dobro prolazi i kontinuirano raste. Mislim da tu nije pitanje vjernosti jer je riječ o stilovima koji jesu u skladu s američkim trendovima, New England IPA-e, klasične IPA-e, čak i lageri, ali primarno hmeljna piva, to ostaje, no sigurno će dolaziti session verzije s manje alkohola. Aktualan trend koji u Americi ima vrtoglave brojke, dok u Europi tek kreće njegov zamah, jest i kategorija craft hard seltzera, u osnovi gazirana voda s alkoholom i prirodnim voćnim okusom, malog postotka alkohola (4%), najčešće veganska i bezglutenska. Zmajska je proizvela prvi hrvatski craft hard seltzer GRIN i pozitivne reakcije nadmašile su očekivanja.
Jesu li hrvatska piva konkurentna u izvozu, koliko je moguće da u današnjim gospodarskim uvjetima pivovara opstane bez ozbiljnijeg izvoza?
Opcija je već spomenuta čvrsta baza koju imamo kod kuće pa nam izvoz nije presudan u poslovanju. Cijenom i kvalitetom hrvatska piva sigurno su konkurentna, ali tu ulogu igra i broj etiketa, općenito imidž i prepoznatljivost brenda vani, što je često teže postići. Svaka pivovara ima svoj smjer, svoju putanju, pri čemu se neki, poput nas, orijentiraju na čvrsti core range. S druge strane, imamo i limitiranu seriju Brewer's Concoction u kojoj dolaze do izražaja naša inovativnost i znanje i koja je al pari ponajboljim stranim pivima.
>> VIDEO Električar koji je postao kralj: Uz vlasništvo poznatog puba, naslijedio je i drevnu titulu
